Zašto govedina i janjetina dobivaju 580 puta više europskih subvencija od mahunarki?
Dok znanstvenici pozivaju na smanjenje konzumacije mesa zbog klimatskih i zdravstvenih razloga, europski proračun i dalje daleko izdašnije podupire stočarstvo nego biljne izvore proteina.
Govedina i janjetina primaju 580 puta više subvencija iz EU-a nego mahunarke, pokazalo je jedno izvješće, unatoč tome što znanstvenici pozivaju ljude da veći dio proteina unose iz manje štetnih izvora.
Analiza dobrotvorne organizacije Foodrise pokazala je da zajednička poljoprivredna politika EU (ZPP) pruža “nepravedno” visoku razinu potpore prehrani bogatoj mesom, koju liječnici smatraju nezdravom, a klimatski znanstvenici okolišno štetnom.
Procjenjuje se da namirnice životinjskog podrijetla uzrokuju zapanjujućih 81–86 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova iz proizvodnje hrane u EU-u, a pritom osiguravaju tek oko 32 posto ukupnih kalorija i 64 posto proteina koji se konzumiraju u Europskoj uniji.
Utvrđeno je da su govedina i janjetina 2020. godine subvencionirane 580 puta više od mahunarki, dok je svinjetina dobila gotovo 240 puta više potpora. Mliječni proizvodi, pak, primili su 554 puta više subvencija nego orašasti plodovi i sjemenke.
Trećina proračuna za poljoprivrednike
EU gotovo trećinu svojeg proračuna troši na potporu poljoprivrednicima, pri čemu se najveći dio sredstava iz ZPP-a raspodjeljuje prema veličini gospodarstva, a ne prema strateškim prioritetima. Meso i mliječni proizvodi – koji zahtijevaju uzgoj stočne hrane na poljoprivrednim površinama – dobivaju veći udio sredstava od biljnih kultura, osobito kada se uračunaju subvencije za stočnu hranu, piše The Guardian.
Martin Bowman, aktivist organizacije Foodrise i autor izvješća, rekao je da analiza pokazuje kako stočarstvo uživa nerazmjerno visoku potporu čak i prije nego što se uračunaju skriveni društveni troškovi, poput onečišćenja.
“Skandalozno je da se milijarde eura novca poreznih obveznika EU-a koriste za održavanje industrije s tako visokim emisijama u trenutku kada nam znanstvenici poručuju da – iz zdravstvenih i okolišnih razloga – moramo prijeći na prehranu s manje mesa”, rekao je.
Podaci se temelje na akademskoj studiji koja je pratila subvencije EU-a za različite prehrambene proizvode u 2020., koristeći istu metodologiju kao i studija objavljena u časopisu Nature Food 2024. godine. Neki su stručnjaci izrazili oprez u vezi s razmjerima nejednakosti koje je prva studija utvrdila, ali nisu osporili da ona postoji. Anniek Kortleve, istraživačica sa Sveučilišta u Leidenu i glavna autorica akademske studije, rekla je da rezultati pokazuju kako reforme moraju obuhvatiti cijeli lanac subvencija – uključujući potpore za stočnu hranu – a ne samo izravna plaćanja stočarskim gospodarstvima.
Struktura se ne mijenja
“Naša analiza pokazuje da je potpora iz ZPP-a izrazito koncentrirana na namirnice životinjskog podrijetla u odnosu na kalorije koje osiguravaju, dok biljni proteini poput mahunarki dobivaju vrlo malo potpore”, kazala je istraživačica. To se događa “iako strategije EU-a sve više pozivaju na prehranu bogatiju biljnim namirnicama radi zdravlja i održivosti”.
Izvješće navodi da su meso i mliječni proizvodi 2020. primili 39 milijardi eura subvencija, voće i povrće 3,6 milijardi eura, a žitarice 2,4 milijarde eura. Goveda i ovce, koje zahtijevaju više zemljišta od životinja poput svinja ili peradi, često imaju dodatne koristi od potpora namijenjenih regijama i sektorima u poteškoćama, uz plaćanja po hektaru.
Od 2023. godine uz isplate iz ZPP-a vezani su određeni “zeleni” uvjeti, no stručnjaci ne očekuju da se ukupna struktura poljoprivredne proizvodnje u EU bitno promijenila.
Godine 2024. “strateški dijalog” između poljoprivrednika, trgovačkih lanaca, znanstvenika i zelenih udruga – koji je pokrenula predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kako bi smirila ogorčene prosvjede poljoprivrednika – rezultirao je priznanjem da Europljani konzumiraju više životinjskih proteina nego što znanstvenici preporučuju te pozivom na potporu prijelazu prema prehrani bogatijoj biljnim namirnicama.
Nedostaje političke volje
Napredak u alternativnim proteinima i rastući interes potrošača za smanjenje konzumacije mesa nailaze na otpor velikih poljoprivrednih lobija i dijela političara. U studenom je Europski parlament izglasao zabranu korištenja naziva poput “odrezak”, “burger” i “kobasica” za biljne proizvode ako ne sadrže životinjsko meso.
Taj je potez izazvao podsmijeh zelenih udruga, koje su ukazale na već prihvaćene nazive poput maslaca od kikirikija, koji ne sadrži mliječne proizvode, ili hot-doga, koji ne sadrži pse. Prijedlog je podijelio i konzervativce, jer su neki smatrali da krši načela slobodnog tržišta.
Bowman je rekao da su političari duboko uključeni u oblikovanje proizvodnje i potrošnje hrane. “Ne vjerujte mesnoj i mliječnoj industriji kada tvrde da političari koji promiču zdravu i održivu prehranu govore ljudima što da jedu”, rekao je. “To je vrlo ciničan stav.”
