Zašto se marokanski kralj odlučio pridružiti Trumpovu “Odboru za mir”
Ulazak u Trumpov odbor odražava nastojanje Rabata da balansira između savezništva sa Zapadom, suradnje s Izraelom i podrške palestinskom pitanju.
Kralj Mohammed VI postao je prvi afrički i arapski šef države koji je objavio da će se, na poziv Donalda Trumpa, pridružiti “Odboru za mir” koji je predložio američki predsjednik, objavilo je u ponedjeljak, 19. siječnja, ministarstvo vanjskih poslova te zemlje. Sjevernoafričko kraljevstvo spremno je pridružiti se tijelu čiji su ciljevi još uvijek nejasni. U početku osnovan kako bi podržao mirovni plan za Gazu, odbor bi mogao preuzeti i druge uloge te potencijalno čak konkurirati Ujedinjenim narodima, instituciji koju je Trump otvoreno kritizirao, piše Le Monde.
Objava je stigla u trenutku kada se očekuje da će Maroko vjerojatno sudjelovati u Međunarodnoj stabilizacijskoj sili (ISF) u palestinskoj enklavi. Prema onome što piše Axios, marokanski premijer Aziz Akhannouch rekao je u utorak na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu da “Maroko raspravlja o slanju vojnika u ISF u Gazi”. Međutim, osobe bliske premijeru to su brzo demantirale. “Aziz Akhannouch samo je potvrdio pristanak Mohammeda VI. da se pridruži odboru za mir”, izvijestio je marokanski portal Le Desk u poslijepodnevnim satima. Mohammed VI pridružio se još uvijek ograničenom krugu šefova država – Javieru Mileiju (Argentina), Aleksandru Lukašenku (Bjelorusija) i Viktoru Orbanu (Mađarska) – koji su prihvatili američki prijedlog.
Između Izraela i Palestine
Međutim, nije se očekivalo da će kralj prisustvovati ceremoniji potpisivanja “Odbora za mir”, zakazanoj za četvrtak, 22. siječnja, u Davosu, već je umjesto njega Maroko predstavljao ministar vanjskih poslova Nassеr Bourita. Također još nema točnih informacija o tome hoće li Maroko platiti visoku ulazninu za Trumpovu novu organizaciju: “više od milijardu dolara u gotovini” (oko 850 milijuna eura), prema povelji koju se Mohammed VI obvezao potpisati.
Sudjelovanje Maroka nije preveliko iznenađenje. Ono slijedi put sigurnosnog i vojnog partnerstva uspostavljenog između Maroka i Izraela nakon obnove službenih odnosa između dviju država u prosincu 2020. Ta normalizacija omogućila je Maroku da dobije vrijednu koncesiju: američko priznanje marokanskog suvereniteta nad Zapadnom Saharom. Poput Maroka, glavni potpisnici mirovnih sporazuma s Izraelom (tzv. “Abrahamovi sporazumi”) – Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kazahstan – također su prihvatli poziv od američkog predsjednika da postanu članovi “Odbora za mir”. Dva dana kasnije pridružile su se još i Egipat, Katar, Pakistan, Turska, Bugarska, Kosovo, Paragvaj, Uzbekistan, Indonezija. Vijetnam, Armenija, Azerbajdžan, Jordan i Mongolija.
.
Pitanje Zapadne Sahare
Od ponovne izborne pobjede, Trumpova administracija dosljedno hvali Maroko kao ključnog partnera u sigurnosnim pitanjima, ističući njegovu vodeću ulogu u rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba otkako je Rabat prihvatio normalizaciju. Sjedinjene Države također su aktivno podržavale marokansko stajalište u Vijeću sigurnosti UN-a tijekom povijesnog glasanja u listopadu 2025., o rezoluciji koja priznaje njegov plan autonomije za Zapadnu Saharu kao glavni okvir za rješavanje sukoba. Prema Bloombergu, od otprilike 50 zemalja kojima se Bijela kuća obratila, Maroko je bio jedina sjevernoafrička zemlja – i, uz Egipat, jedina afrička zemlja – koja je bila uključena.
Donald Trump želi okupiti čelnike koji mogu razgovarati i s Izraelcima i s Palestincima, a Maroko već dugo održava dijalog s obje strane, rekao je marokanski novinar i istraživač Jamal Amiar. Prema njegovim riječima, Rabat bi unutar “Odbora za mir” zagovarao rješenje o stvaranju palestinske države u granicama iz 1967. s Istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom, što bi moglo ublažiti “politiku buldoždera” izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, čiji su odnosi s kraljem Mohammedom VI. zahladili nakon 7. listopada i rata u Gazi.
