Zbog bagera u Gazi, Amerikanci prijete novim carinama i vizama jednoj skandinavskoj zemlji
Najveći svjetski mirovinski fond, prošlog je tjedna otkrio da je rasprodao dionice Caterpillara nakon što je njegov neovisni etički savjetnik naveo da se buldožeri tvrtke koriste za “opsežna i sustavna kršenja međunarodnog humanitarnog prava” rušenjem palestinskih imovina. Amerikancima se to baš nije svidjelo pa su počeli vršiti pritisak na Norvešku.
Administracija Donalda Trumpa izjavila je da je “vrlo zabrinuta” zbog odluke Norveškog mirovinskog fonda da proda udio u proizvođaču građevinske opreme Caterpillaru zbog njegovih aktivnosti u Izraelu te je izravno prosvjedovala vladi u Oslu.
Najveći svjetski mirovinski fond, poznat i kao Naftni fond, prošlog je tjedna otkrio da je rasprodao dionice Caterpillara nakon što je njegov neovisni etički savjetnik naveo da se buldožeri tvrtke koriste za “opsežna i sustavna kršenja međunarodnog humanitarnog prava” rušenjem palestinskih imovina, piše Financial Times.
Američki komentari pojačali su diplomatski pritisak na Norvešku i njezin fond vrijedan dva bilijuna dolara, dok se nordijska zemlja priprema za parlamentarne izbore idući tjedan.
Američko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je poručilo: “Vrlo smo zabrinuti odlukom norveškog mirovinskog fonda, koja se čini zasnovana na nelegitimnim optužbama protiv Caterpillara i izraelske vlade. U izravnom smo kontaktu s norveškom vladom po tom pitanju.”
Republikanski senator Lindsey Graham, blizak predsjedniku Trumpu, već je zaprijetio uvođenjem carina Norveškoj i obustavom izdavanja viza dužnosnicima fonda zbog dezinvestiranja iz Caterpillara.
“Ako ne možete poslovati s Caterpillarom zato što Izrael koristi njihove proizvode, možda je vrijeme da shvatite kako je poslovanje ili posjećivanje Amerike privilegija, a ne pravo”, rekao je prošlog tjedna.
Fond u središtu predizborne kampanje
Prodaja udjela u Caterpillaru označila je prvi put da je norveški naftni fond istupio iz kompanije koja nije izraelska, zbog navodnih postupaka u Izraelu i palestinskim teritorijima.
Fond — koji u prosjeku posjeduje 1,5 posto svih kotiranih kompanija u svijetu — već se dugo pribojava međunarodnih kritika, posebice iz SAD-a, zbog svojih etičkih odluka. Te su se bojazni pojačale posljednje dvije godine dok Izrael vodi rat protiv Hamasa u Gazi i učvršćuje kontrolu nad Zapadnom obalom.
Neki norveški dužnosnici privatno su izrazili zabrinutost da bi SAD mogao koristiti svoje zakone protiv bojkota kako bi ciljao fond ili vladu zbog bilo kakvih kritika na račun Izraela.
Oslo je prošle godine priznao Palestinu kao državu i bio je jedan od najvećih europskih kritičara Izraela zbog snažnog pritiska norveške javnosti. Naftni fond bio je u središtu predizborne kampanje za parlamentarne izbore u ponedjeljak, pri čemu su manje stranke tražile potpuno povlačenje iz Izraela i ostavku Nicolaja Tangena s mjesta izvršnog direktora fonda.
Tangen je odbio te zahtjeve, umjesto toga prodao je gotovo polovicu svojih izraelskih ulaganja, kao i udio u Caterpillaru.
Do nedavno je norveška lijevo-centristička vlada uspijevala ostati izvan Trumpova nišana — za razliku od susjedne Danske, koja je bila zatečena ponovljenim interesom američkog predsjednika za preuzimanje kontrole nad Grenlandom od Kopenhagena.
Trump zvao radi Nobelove nagrade
No, Trump je navodno prošlog mjeseca nazvao Jensa Stoltenberga, norveškog ministra financija i bivšeg glavnog tajnika NATO-a, kako bi razgovarali o različitim temama, uključujući i Nobelovu nagradu za mir.
Nagrada se dodjeljuje od strane neovisnog norveškog odbora, no to nije spriječilo neke zemlje da kazne Oslo zbog odluka odbora — najpoznatiji primjer je Kina 2010., nakon što je nagradu dobio aktivist za ljudska prava Liu Xiaobo.
Norveška je pokušala ublažiti pritisak na naftni fond. Nakon što je Graham fondovu odluku nazvao “više nego uvredljivom”, norveški premijer Jonas Gahr Støre poslao je senatoru poruku objašnjavajući da je fond neovisan od vlade.
Graham je za Bloomberg izjavio da cijeni poruku, ali da je odluka toliko “skandalozna” da će potaknuti Trumpovu administraciju na uvođenje viznih ograničenja za dužnosnike fonda.
Stoltenberg je u četvrtak rekao da norveška vlada “nije uključena u procjenu pojedinih kompanija”, što umjesto nje radi središnja banka koja upravlja fondom. “To nije politička odluka”, dodao je.
