Tko je najveći uvoznik, a tko izvoznik električne energije u Europi?
Energija je ključni dio našeg svakodnevnog života. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, energetska sigurnost postala je vruća tema u Europi, kao i pristupačnost.
Kako geopolitičke napetosti rastu, a klimatska kriza postaje sve važnija, Europska unija nastoji poboljšati energetske veze između država članica.
Djelujući u uniji, a ne kao fragmentirani blok, EU će moći povećati sigurnost opskrbe električnom energijom i integrirati više obnovljivih izvora energije u energetska tržišta, rekla je Europska komisija.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), uvoz i izvoz električne energije među europskim zemljama članicama OECD-a značajno su se povećali u posljednja dva desetljeća, prenosi Euronews.
Ali, koje zemlje kupuju više električne energije nego što prodaju, a koje zemlje prodaju više električne energije nego što kupuju?
Prema Eurostatu, od 35 europskih zemalja u 2024. godini, 13 ih je bilo neto izvoznica električne energije, dok je 21 bila neto uvoznica. Samo jedna zemlja, Cipar, nije prijavila uvoz električne energije.
Ovisnost o uvozu
Glavni način da se vidi koliko se neka zemlja oslanja na uvoz električne energije jest promatranje neto uvoza kao postotka ukupne potrošnje električne energije. Ako je ta stopa pozitivna, to znači da zemlja uvozi više električne energije nego što izvozi, dok negativna brojka ukazuje na to da zemlja izvozi više nego što uvozi.
Među 35 zemalja u 2024. godini, “neto uvoz kao postotak električne energije dostupne za konačnu potrošnju“ u prosjeku je iznosio -0,5% u EU. Stoga zemlje EU-a u prosjeku izvoze više nego što uvoze.
Najveći neto izvoz u Švedskoj i Francuskoj
U nekoliko zemalja neto izvoz električne energije premašuje uvoz. Švedska drži najjaču poziciju s -27%, a odmah iza nje slijedi Francuska s -22%.
Slovenija (-19%), Norveška (-14%), Slovačka (-13%), Češka (-12%) i Austrija (-10%) također su snažni izvoznici električne energije.
Među četiri najveća gospodarstva EU-a, Francuska (-22%) i Španjolska (-4%) su neto izvoznice, dok su Njemačka (6%) i Italija (18%) neto uvoznice. Hrvatska uvozi više struje nego izvozi (25.8%).
Jacques Percebois, profesor emeritus na Sveučilištu u Montpellieru, istaknuo je da su zemlje neto izvoznice one sa značajnom proizvodnjom hidroelektrana, poput Švedske i Norveške, ili one s velikom nuklearnom flotom, na primjer u Francuskoj i Švedskoj.
Zemlje neto uvoznice su one s visokim udjelom povremenih obnovljivih izvora energije, jer uvoze puno kada nema vjetra ili sunca.
Brojke se mogu znatno razlikovati od godine do godine, što je vidljivo pri usporedbi podataka iz 2024. i 2023. godine.
Na primjer, dok je Grčka bila neto uvoznica sa stopom od 10% u 2023., postala je neto izvoznica u 2024. s ukupnim padom od -0,6%. Slično tome, hrvatska stopa neto uvoza naglo se povećala s 10% na 26% u istom razdoblju.
John Springford, suradnik Centra za europske reforme (CER), rekao je da će zemlje koje se oslanjaju na plin za određivanje cijene električne energije imati tendenciju uvoziti više električne energije.
“Zemlje u kojima je plin češće marginalni proizvođač bit će veći neto uvoznici. Kako je cijena plina viša, a oni ga češće koriste, te će zemlje otkriti da uvoze više iz jeftinijih postrojenja u inozemstvu“, rekao je.
Rina Bohle Zeller, voditeljica programa za energetsku politiku EU u Agora Energiewende, istaknula je da je Njemačka bila neto izvoznica električne energije dva desetljeća prije nego što je 2023. postala neto uvoznica električne energije. To se potom nastavilo i 2024. godine.
Razlozi za ovu promjenu uključuju više cijene ugljika, koje su učinile njemački ugljen manje konkurentnim na europskom tržištu i ukidanje triju nuklearnih reaktora, rekao je Zeller.
Dodala je da je izgradnja obnovljivih izvora energije u susjednim zemljama također povećala ponudu jeftinih proizvoda.
Neto volumen: Italija najveći uvoznik
Promatrajući neto obujam trgovine električnom energijom, dva velika gospodarstva nalaze se na suprotnim stranama. Italija je najveći neto uvoznik s 51.000 GWh, a slijedi je Njemačka s 26.269 GWh.
Nasuprot tome, Francuska je najveći neto izvoznik električne energije u apsolutnim vrijednostima, s 89.851 GWh, a slijedi je Švedska s 33.435 GWh.
“Francuska je 2024. postala najveći svjetski izvoznik električne energije s neto izvozom električne energije od rekordnih 90 TWh, što odgovara većoj količini od godišnje potrošnje električne energije Belgije“, rekao je Zeller.
To je uglavnom bilo potaknuto oporavkom nuklearne proizvodnje i povećanjem proizvodnje obnovljivih izvora energije za 10%.
“Prekogranična trgovina električnom energijom ključna je značajka europskog energetskog sustava. Takve razmjene čine električnu energiju jeftinijom za europska kućanstva i industriju, a ujedno su i najjeftiniji način jamčenja sigurnosti opskrbe“, rekao je Zeller.
Također olakšava integraciju varijabilnih obnovljivih izvora energije čija proizvodnja varira ovisno o vremenskim uvjetima, čime se smanjuju emisije u elektroenergetskom sektoru, dodala je.
“Na primjer, proizvodnja energije vjetra u Danskoj može se povećati kada se proizvodnja solarne energije u Njemačkoj smanji navečer“, dodala je.
