Uvoz energenata u EU bilježi pad. Prema mišljenju stručnjaka Hrvatska mora obnavljati zalihe plina
U 2024. zabilježen je pad uvoza energenata u zemlje Europske unije. Što je uzrok takvoj situaciji i gdje stoji Hrvatska po tom pitanju razgovarali smo s Davorom Šternom, Igorom Dekanićem i Julijem Domcem.
U prošloj godini, prema podacima Eurostata, zabilježen je pad uvoza energenata u zemlje Europske unije. Energetski stručnjak Davor Štern za Forbes Hrvatska ocjenjuje da je uzrok pada uvoza energenata zapravo kombinacija rasta obnovljivih izvora energije, ali i rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku koje značajno utječu na cijene nafte i prirodnog plina.
“Imamo i element manje potrošnje kroz instalacije novih tehnologija, dizalica topline koje su puno učinkovitije od starijih. Isto tako, korištenje energije sunca i vjetra koje su lani bile dosta dobro postignute. Imamo i dobru hidrološku godinu, dosta su se koristile hidroelektrane. Što se tiče prerade nafte, ne bih rekao da je bilo manje, bilo je uobičajeno. Nažalost, Sisak ne radi godinama, Rijeka još uvijek nije u punom kapacitetu, tako da je uvoz derivata iz Mađarske i nešto nafte iz Azerbajdžana u riječkoj rafineriji bio na razini prijašnjih godina. U tim svim segmentima imamo tendeciju svijesti ljudi da manje troše energiju nego prije”, kaže Štern.
“Hrvatska treba imati u vidu geotermalnu energiju”
Po pitanju obnavljanja rezervi plina u Hrvatskoj, Štern napominje kako kod nas ima dosta područja koja su nova nalazišta plina, nađeni u Slavoniji i Podravini.
“Također se nastavlja širenje postojećih mreža. Ima još dosta toga na sjevernom Jadranu koji je već djelomično iskorišten u sadašnjim bušotinama. Mislim da se treba dalje bušiti i proizvoditi plin u sjevernom Jadranu. Imamo i neke lokacije na srednjem i južnom Jadranu koje bi mogle biti plinonosne.”
“Trebamo imati u vidu geotermalnu energiju koja se počela dobro razvijati u Hrvatskoj. Mislim da će u budućnosti pridonijeti tome da ćemo biti sve manje ovisni o uvozu energenata”, kaže Štern.
Energetski stručnjak Igor Dekanić napominje za Forbes Hrvatska kako u Europi, ali i kod nas postepeno raste udio obnovljivih izvora energije.
“Europska unija kad se pogleda globalna situacija jedina de facto forsira energetsku tranziciju. Osim porasta potrošnje obnovljiih izvora energije, uzrok pada uvoza energenata je svakako i recesija ili naznake recesije koje utječu na smanjenje potrošnje energije.”, kaže Dekanić.
Smatra da će se tržište nafte nastaviti kretati unutar postojećih okvira i u 2025. godini zbog nekoliko razloga, jer su cijene nafte relativno umjerene.
“Cijene nafte su već mjesec dana ispod 80 dolara po barelu u Europi, to je dvostruko niža cijena nafte ili dvsotruko jeftinija nafta nego je bilo u godini pred potpisivanje Pariškog sporazuma prije deset godina.
S druge strane, nova, odnosno stara energetska politika Sjedinjenih Američkih Država, jer koliko novi predsjednik Donald Trump u političkom smislu izgleda i jest drukčiji od prethodne administracije, energetski je to ista politika. On je ponovno najavio da će razbijati ubrzano domaće zalihe nafte i plina u SAD i veću proizvodnju i da će time djelovati na cijene energenata na svjetskim tržištima. To znači da relativno povoljna situacija sa stajališta fosilnih izvora energije i cijene nafte će utjecati na stabilnost tržišta”, kaže Dekanić.
Dekanić je napomenuo da Hrvatska treba obnavljati zalihe plina.
“Sigurno trebamo obnavljati rezerve plina, zato jer Europa u sadašnjoj situaciji kakva god ona bila i u jeku tranzicije, svaka tona domaće nafte i svaki kubični metar domaćeg plina je skoro zlata vrijedan bez obzira na niže i umjerene cijene. Trebamo razvijati domaće zalihe koliko god se može. Moramo biti svjesni da je domaća proizvodnja pri kraju jer su te zalihe većim dijelom iscrpljene. S druge strane, Hrvatska ima povoljan položaj u energetskom smislu.
Ono što se u nekim drugim ekonomskim procjenama smatralo kao veliki minus, a to je nestanak industrije, u energetskom smislu to je plus jer to smanjuje potrošnju energije. Hrvatska treba relativno malo energije. Ono što ima, ono što treba, jednim dijelom, ali sada već manjim djelom zadovoljava svojom domaćom prozvodnjom, kakva god ona je. S druge strane Hrvatska ima izvrsnu infrastrukturu za uvoz energije, nafte i plina, prema tome Hrvatska ima relativno povoljnu energetsku situaciju”, poručio je Dekanić.
Cijene plina u Hrvatskoj se neće mijenjati idućih šest mjeseci.
“Donesena odluka Vlade da u sljedećih šest mjeseci neće biti porasta cijena. Ako u jesen bitno porastu cijene na međunarodnim energetskim tržištima, onda će nešto porasti i kod nas. Ali ako bude stabilna situacija, što će po svojoj prilici biti, onda ne treba očekivati dramatične situacije s cijenama”, rekao je Dekanić.
Hoće li se tržište nafte nastaviti kretati unutar postojećih okvira?
Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske i savjetnik predsjednika Republike za klimu i energiju ističe kako je teško prognozirati hoće li se tržište nafte nastaviti kretati unutar postojećih okvira i u 2025. godini.
“Stvarno je teško prognozirati za 2025. u uvjetima kada vlada globalna gospodarska i politička nesigurnost uslijed nepredvidive politike američkog predsjednika Trumpa. Rast potražnje očekuju i OPEC i Međunarodna energetska agencija, ali rizici vezani uz ekonomska kretanja, deflaciju i trgovinske ratove jako otežavaju predviđanje. Geopolitički pritisci, poput sankcija Rusiji i Iranu, također oblikuju tržište. SAD nastavlja s povećanjem proizvodnje nafte, a OPEC+ granično smanjuje proizvodne količine, održavajući cijene stabilnim. Općenito, analitičari očekuju da će prosječne cijene nafte ove godine biti niže nego u 2024., odnosno da će prosječna cijena Brent nafte u 2025. biti 76 dolara po barelu, što je manje od prosječnih 80 dolara u 2024. godini”, kaže Domac.
U Hrvatskoj je prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku u prvoj polovini 2024. proizvedeno 5,7% manje sirove nafte nego lani u istom razdoblju dok je uvoz sirove nafte znatno porastao, za 34,3% u odnosu na prošlogodišnji usporedni period.
“Zanimljivo je da glavnina te nafte poteče iz Azerbajdžana iako postoje neka nagađanja da se zapravo radi o preprodanoj nafti iz Rusije. Kad je riječ o naftnim derivatima proizvodnja u Hrvatskoj je ove godine na približno istoj razini kao lani, jer je riječka rafinerija obje godine prva četiri mjeseca nije radila. Uvoz derivata je u prvih šest mjeseci 2024., narastao za 3% više nego u 2023. što je pokazatelj kako je loše izgubiti vlastite rafinerijske kapacitete.
Korištenje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj zasada nažalost nema utjecaja na potrošnju nafte jer je udio električnih vozila i dalje vrlo malen, po tome smo uvjerljivo na začelju EU. Ratna događanja također ne utječu na domaću potrošnju nego su samo nešto promijenjeni pravci dobave, to može jedino utjecati na višu cijenu po kojoj se nafta nabavlja”, napominje Domac te ističe kako je Hrvatska značajno unaprijedila svoju energetsku sigurnost izgradnjom LNG terminala u Omišlju na otoku Krku, koji je započeo s radom 2021. godine.
“Ovaj terminal omogućuje Hrvatskoj uvoz ukapljenog prirodnog plina iz različitih izvora, smanjujući ovisnost o pojedinačnim dobavljačima. Od otvaranja terminala do danas, pristiglo je preko 100 LNG brodova iz različitih zemalja, uključujući SAD, Nigeriju, Katar i Egipat. Trenutno je u tijeku proširenje kapaciteta terminala s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje, što će dodatno ojačati energetsku poziciju Hrvatske i omogućiti izvoz viška plina u susjedne zemlje”, kaže Domac.
“Plinska polja u sjevernom Jadranu sve manje proizvode”
Zanimljivo je što je proizvodnja iz domaćih izvora u stalnom padu.
“Šteta je što zanemarujemo vlastite mogućnosti proizvodnje prirodnog plina. Plinska polja u sjevernom Jadranu, iz kojih Hrvatska dobiva najveći dio vlastitog plina, sve manje proizvode. Prema podacima Agencije za ugljikovodike, iz jadranskih plinskih polja u 2023. godini proizvedeno je 211 milijuna kubnih metara prirodnog plina, a u 2024. ta je brojka pala na 175 milijuna kubnih metara, odnosno čak 17 posto manje nego 2023”, kaže Domac.
Ključni dobavljači energije su Sjedinjene Države i Norveška. Postavlja se pitanje hoće li tako i ostati.
“Sjedinjene Države i Norveška su među vodećim dobavljačima energije na globalnom tržištu. SAD je značajan izvoznik ukapljenog prirodnog plina (LNG), dok Norveška opskrbljuje Europu prirodnim plinom putem plinovoda. Očekuje se da će obje zemlje zadržati ključne uloge u opskrbi energijom, posebno u Europi, gdje se traže pouzdani izvori energije izvan ruskog tržišta. Primjerice, Hrvatska je povećala uvoz LNG-a iz SAD-a, što je dobar odgovor s obzirom na krizu oko ruske agresije, ali svaki uvoz energije zapravo stvara neželjenu ovisnost i ranjivost. Hrvatska mora svoju budućnost temeljiti na domaćim i obnovljivim izvorima energije, samo tako može biti sigurna i stabilna.”
