Zašto je Novi Zeland na čelo središnje banke postavio ženu s druge strane svijeta
Švedska ekonomistica Anna Breman odabrana je nakon globalne potrage koja je obuhvatila 300 kandidata. Na čelo središnje banke dolazi u trenutku kada je novozelandsko gospodarstvo pod pritiskom: nezaposlenost raste, potrošnja kućanstava je ograničena, a cijene nekretnina padaju.
Novi Zeland je angažirao švedsku ekonomisticu Annu Breman da vodi njihovu središnju banku (RBNZ) dok zemlja nastoji okončati razdoblje previranja na vrhu institucije i usmjeriti se dalje od ruba “dvostruke recesije”.
Breman, koja je od 2019. bila prva zamjenica guvernera Sveriges Riksbanka (švedska središnja banka) , postat će prva žena na čelu Reserve Bank of New Zealand kada 1. prosinca preuzme petogodišnji mandat. Njezino imenovanje dolazi nakon burnog razdoblja u banci, tijekom kojeg je bivši guverner Adrian Orr iznenada odstupio zbog neslaganja s Vladom oko proračuna, a predsjednik uprave Neil Quigley je podnio ostavku.
Ministrica financija Novog Zelanda Nicola Willis istaknula je kako je Breman odabrana nakon globalne potrage koja je obuhvatila 300 kandidata. Jedanaest ih je podnijelo službene prijave, uključujući troje iz Novog Zelanda i sedam međunarodnih kandidata. Willis je pohvalila njezinu “impresivnu kombinaciju tehničkih vještina, organizacijskog vodstva i iskustva u središnjem bankarstvu, financijskim institucijama i državnoj upravi”. “Danas otvaramo novo poglavlje u povijesti Novog Zelanda i novo poglavlje za Reserve Banku”, poručila je Willis.
Christian Hawkesby, koji je bio vršitelj dužnosti guvernera nakon odlaska Adriana Orra, napustit će banku kada Breman preuzme funkciju. Kao guvernerka, ona će predsjedati Odborom za monetarnu politiku, koji sedam puta godišnje određuje službenu kamatnu stopu (Official Cash Rate).
Gospodarski izazovi
Breman preuzima vodstvo u trenutku kada je novozelandsko gospodarstvo pod pritiskom: nezaposlenost raste, potrošnja kućanstava je ograničena, a cijene nekretnina padaju. Podaci o BDP-u pokazali su pad od 0,6 posto u drugom tromjesečju u odnosu na godinu ranije, nakon pada od 0,7 posto u prethodna tri mjeseca. Analitičari Citija upozorili su da zemlja “čvrsto koketira s dvostrukom recesijom” i snizili prognoze rasta.
RBNZ je tijekom pandemije povukao dramatične poteze kako bi obuzdao inflaciju koja je dosegnula 7,2 posto, povećavši kamatne stope za 5,25 postotnih bodova između 2021. i 2023., prije nego što je u kolovozu prošle godine započeo ciklus smanjenja stopa. Prošlog mjeseca stopa je dodatno smanjena za 0,25 postotnih bodova, na tri posto, dok se inflacija kretala na vrhu ciljanog raspona od jedan do tri posto.
Stabilnost cijena primarni cilj
U prvom obraćanju nakon imenovanja, Breman je istaknula da će imati “laserski fokus” na održavanje niske inflacije bez štete za gospodarstvo. “Nećete imati snažan rast i dobru zaposlenost na srednji rok bez niske i stabilne inflacije”, naglasila je.
Također je podsjetila na izazove s kojima su se središnje banke suočavale posljednjih godina, uključujući globalni skok inflacije nakon pandemije Covida-19 i ruske invazije na Ukrajinu. Iako se inflacija smirila, rekla je da stabilnost cijena ostaje “primarna zadaća” banke te više puta naglasila da je niska inflacija nužna kako bi se osigurao dugoročni rast i zaposlenost.
