Alarm u Sloveniji zbog preuzimanja Ljubljanske burze od strane hrvatske države
Zastupnici vladajuće slovenske koalicije upozoravaju na rizike koje donosi preuzimanje Ljubljanske burze od strane hrvatske Fine, koja još čeka zeleno svjetlo slovenskog regulatora. Zastupnici također žele da vlada i Slovenski državni holding (SDH) razmotre mogućnost otkupa i ponovnog državnog preuzimanja burze.
Hoće li preuzimanjem Zagrebačke burze, a time i Ljubljanske burze od strane hrvatskih državnih tijela, biti ugroženi nacionalni interesi Republike Slovenije?
To je ključno pitanje zahtjeva za sazivanje hitne sjednice odbora za financije, koji je podnijela vladajuća slovenska koalicija. Sjednica je započela 29.10. u 9 sati ujutro.
U tri mjeseca od 1. kolovoza, kada je hrvatska državna agencija Fina objavila namjeru preuzimanja Zagrebačke burze – koja je vlasnica Ljubljanske burze – u javnosti, osim povremenih komentara predstavnika financijske industrije, nije bilo izražene zabrinutosti.
Fina je već krajem kolovoza dobila odobrenje hrvatskog regulatora, dok slovenski regulator – Agencija za tržište vrijednosnih papira (ATVP) – još odlučuje. Prema neslužbenim procjenama, malo je vjerojatno da će ATVP pronaći razloge za uskraćivanje dozvole.
Na sjednicu dolazi i predstavnik obavještajne agencije Sova
U političkim se krugovima već neko vrijeme govori da ta transakcija zabrinjava barem dio vladajućih struktura, što se sada potvrđuje i u obrazloženju zahtjeva za sazivanje današnje hitne sjednice odbora za financije. Zastupničke skupine koalicijskih stranaka Gibanje Svoboda, SD i Levica u zahtjevu upozoravaju na rizike za slovensko tržište kapitala i predlažu da Slovenski državni holding (SDH) razmotri mogućnost otkupa Ljubljanske burze.
Na sjednicu su, uz predstavnike ministarstava financija i vanjskih poslova, SDH-a, ATVP-a i fonda za nasljedstvo, pozvani i predstavnici Slovenske obavještajno-sigurnosne agencije (Sova), što dodatno naglašava da se preuzimanje Ljubljanske burze od strane hrvatske države promatra i kao pitanje nacionalne sigurnosti i neovisnosti slovenskog financijskog sustava od stranih interesa.
Nisu željeli prodati
Ljubljanska burza je u stranom vlasništvu od 2008. godine. Tada su je, za vrijeme prve vlade Janeza Janše, članovi Ljubljanske burze prodali Bečkoj burzi (CEE Stock Exchange Group). Ova je pak 2015. godine, za vrijeme vlade Mira Cerara, svoj udio prodala Zagrebačkoj burzi
Koalicijske stranke koje sazivaju današnju sjednicu ističu da je Zagrebačka burza Ljubljansku preuzela za između jedan i dva milijuna eura, iako je ona godinu ranije ostvarila prihod od oko 1,3 milijuna eura i gubitak od približno 144 tisuće eura.
Nakon preuzimanja, Zagrebačka burza je navodno dobivala ponude za prodaju Ljubljanske burze, ali ih je odbijala, iako s njom nije ostvarivala dobit. „To ukazuje da izravni ekonomski učinci nisu bili ključni razlog za vlasništvo nad Ljubljanskom burzom“, stoji u koalicijskom zahtjevu za sazivanje sjednice odbora za financije.
Ministarstvo financija preuzimanje vidi kao „privatnu inicijativu“
Prvog kolovoza ove godine Fina je objavila namjeru preuzimanja Zagrebačke burze, u kojoj već posjeduje oko 9,99 posto vlasničkog udjela. Skupine koje sazivaju današnju sjednicu ističu kako je Fina vrlo brzo dobila odobrenje hrvatskog regulatora – manje od mjesec dana nakon objave namjere.
ATVP je već zaprimila zahtjev Fine za stjecanje kvalificiranog udjela u Ljubljanskoj burzi, ali još nije donijela odluku. Prema neslužbenim procjenama, nema argumenata zbog kojih bi ATVP mogla odbiti zahtjev.
U Ministarstvu financija, koje vodi Klemen Boštjančič, za Forbes Slovenija su objasnili da nemaju nadležnosti u postupcima pred ATVP-om i da se „ministarstvo ne izjašnjava o pojedinačnim privatnim inicijativama za kupnju poduzeća“.
Dodali su da se odluke u takvim postupcima temelje na privatnim ekonomskim interesima, dok je za slovensko tržište kapitala „najvažnije da se Ljubljanska burza razvija i raste u broju izdavatelja, prometu i likvidnosti financijskih instrumenata te da jača svoju prepoznatljivost u regiji i šire među investitorima“.
Ministarstvo financija se ne izjašnjava o pojedinačnim privatnim inicijativama za kupnju poduzeća.
Ministarstvo financija o namjeri Fine za preuzimanje Zagrebačke burze (a time i Ljubljanske burze).
Iskustvo Ljubljanske banke kao upozorenje
S druge strane, organizatori današnje sjednice odbora za financije očito smatraju da se radi o nečem mnogo ozbiljnijem. U zahtjevu upozoravaju na „opasnost koja može prijetiti razvoju slovenskog tržišta kapitala“.
Podsjećaju i da je nakon raspada Jugoslavije Hrvatska odbila preuzeti odgovornost za štediše Ljubljanske banke (LB) i istovremeno onemogućila banci da na svom teritoriju naplati dugove hrvatskih poduzeća iz kredita i garancija – pri čemu je, tvrde, ključnu ulogu imala upravo Fina.
„Iako je LB raspolagala pravomoćnim ovrhama, Fina kao platni posrednik nije izvršila naplatu s računa dužnika, pravdajući to time da LB nije imala pravo na novac jer je poslovanje prenijela na Novu Ljubljansku banku (NLB)“, pišu zastupnici u zahtjevu.
Dodaju da je Slovenija cijelo vrijeme odbacivala takvo tumačenje, ističući da LB i dalje ima imovinu i pravo naplate u Hrvatskoj. Godine 1995. LB je podnijela tužbu protiv Fine, no hrvatski sudovi su je odbili – ne po sadržaju, nego uz obrazloženje da LB nije bila ovlaštena za podnošenje tužbe.
„Odluke Fine, odnosno tadašnjeg ZAP-a, bile su usklađene s politikom hrvatske države. U to vrijeme agenciju je vodio Bogumil Cota, a ministar financija bio je Božo Prka, koji je kasnije postao jedan od najutjecajnijih hrvatskih bankara. Fina, koja se sada smatra vjerojatnom budućom vlasnicom Ljubljanske burze, dakle je u prošlosti imala važnu ulogu u opstruiranju interesa slovenske države i Ljubljanske banke u Hrvatskoj“, navode zastupnici.
„Vrlo loša vijest“
U zahtjevu za sazivanje sjednice koalicijski zastupnici navode i izjavu direktora brokerske kuće Ilirika, Igora Štembergera, koji je za RTV rekao da je namjera preuzimanja „vrlo loša vijest“.
Dodao je da bi „moglo doći do situacije u kojoj će izdavatelji kotirati u Zagrebu, dioničari primati dividende iz Zagreba, a kasnije bi se mogao preseliti i središnji registar vrijednosnih papira u Zagreb“.
Predsjednik uprave Ljubljanske burze, Marko Bombač, izjavio je kako posjedovanje lokalne burze „pozitivno utječe na gospodarstvo i blagostanje lokalnog stanovništva“.
Ideja o otkupu – ima li još vremena?
Predlagatelji današnje sjednice odbora za financije u zaključcima predlažu da vlada naloži SDH-u da provjeri mogućnost otkupa Ljubljanske burze.
Štemberger je jučer za Forbes Slovenija upozorio da su se alarmi upalili prilično kasno – tri mjeseca nakon objave namjere preuzimanja. „To je trebalo učiniti odmah 1. kolovoza, kada je Fina objavila namjeru. Gdje su bili svi odgovorni do danas?“ pita se on.
Nadopuna članka, 29.10.2025. 11:10
Ministarstvo financija Slovenije neutralno
Otvoreni dio sjednice parlamentarnog odbora posvećena rizicima preuzimanja Ljubljanske burze trajao je 25 minuta nakon čega je zatvorena za javnost.
„Važno je da Slovenija ima burzu, da se ona razvija i da se tržišna kapitalizacija povećava. Nijedan strateški dokument, međutim, trenutačno ne kaže da bi burza morala biti u slovenskom vlasništvu“, izjavila je državna tajnica u Ministarstvu financija Nikolina Prah.
Ponovila je, kao što je Ministarstvo već navelo u izjavi za Forbes Slovenija, da odobrenje za promjenu vlasništva nad Ljubljanskom burzom daje Agencija za tržište vrijednosnih papira (ATVP), a da Ministarstvo financija „ne može i ne smije“ utjecati na odluku.
Odluka će se znati do 20. studenog
ATVP ima rok od 60 radnih dana za odluku, a prema informacijama taj rok istječe 20. studenoga. Ako do tada ne odgovori, po zakonu se smatra da je izdano odobrenje. To znači da će, ako se ništa ne promijeni, hrvatska državna agencija postati vlasnica Ljubljanske burze najkasnije za tri tjedna.
Predstavnik ATVP-a Žiga Kosi objasnio je da se prilikom odlučivanja procjenjuje je li investitor „primjeren“, odnosno „fit & proper“. Gleda se imaju li upravljačka tijela dovoljno iskustva, je li budući vlasnik financijski stabilan, kako će preuzimanje utjecati na nadzor ATVP-a nad burzom te postoji li sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma.
Kako se čini, koalicijski zastupnici žele spriječiti hrvatsko preuzimanje. U zahtjevu za sazivanje današnje sjednice predložili su da vlada naloži SDH-u da ispita mogućnost otkupa Ljubljanske burze.
Mogućnost otkupa nije usklađena sa zakonom
Tajnica Ministarstva financija Nikolina Prah izjavila je na sjednici da takav prijedlog nije primjeren jer bi, prema njezinim riječima, bio u suprotnosti sa Zakonom o SDH-u. Predložila je da se sadržaj prijedloga izmijeni. Predsjednica Odbora za financije Andreja Kert je na početku rekla da su zastupnici spremni prilagoditi prijedlog ako se kroz raspravu pronađe bolje rješenje.
Direktor SDH-a Žiga Debeljak rekao je na otvorenom dijelu sjednice da se holding do sada nije bavio Ljubljanskom burzom, da nema nikakav stav te da će pričekati zaključke rasprave i potom po potrebi djelovati.
Direktor Fonda za nasljedstvo Roman Križnik, visoka predstavnica za nasljedstvo Mateja Vraničar Erman i tajnica Ministarstva vanjskih poslova Melita Gabrič izjavili su da bi svoje mišljenje radije iznijeli na zatvorenom dijelu sjednice.
