Cijene dva plemenita metala rastu brže od zlata

Dok je cijena zlata od početka godine porasla za oko 28 posto, srebro je poraslo za 32 posto, a platina za 60 posto.

Investitori su ove godine okreću plemenitim metalima zbog carina i geopolitičkih napetosti, ali rekordne cijene zlata zasjenile su još brži rast cijena srebra i platine od početka godine. Neki analitičari vjeruju da je rast zlata sada završio, dok se predviđa da će srebro nastaviti rasti u nadolazećim mjesecima.

Zlato, čija cijena raste od kraja 2022. godine zahvaljujući velikim kupnjama središnjih banaka, ove je godine poraslo za oko 28 posto, dosegnuvši rekordnih 3500 dolara po unci u travnju nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio visoke carine za više od 60 trgovinskih partnera.

Srebro je u istom razdoblju poraslo za 32 posto, dok je platina od početka godine porasla za 60 posto. Oba plemenita metala dosegla su 14-godišnje maksimume ovog mjeseca.

Analitičari američke investicijske banke Citigroup u lipnju su napisali da je cijena zlata već dosegla vrhunac, predviđajući da će do druge polovice sljedeće godine cijena pasti između 2500 i 2700 dolara za 31,1 gram.

S druge strane, u srpnju su podigli svoju tromjesečnu prognozu cijene srebra s 38 na 40 dolara za 31,1 gram (troy unce), a svoju prognozu za šest do 12 mjeseci na 43 dolara. Cijena na njujorškoj burzi Nymex trenutno je 39,8 dolara. Među razlozima dobrih izgleda u Citigroupu navode rast investicijske i industrijske potražnje, koja nadmašuje ponudu na tržištu, te očekivano smanjenje kamatnih stopa od strane američkih Federalnih rezervi.

Prema Franku Holmesu, izvršnom direktoru tvrtke US Global Investors, srebro je podcijenjeno u odnosu na zlato. Trenutni omjer između njih je 86, dok je povijesni prosjek 80. “Povratak na povijesni omjer zlata i srebra mogao bi vratiti srebro na njegov rekord od 50 dolara po unci“, rekao je Holmes za Forbes. Srebro je doseglo rekordnu cijenu u travnju 2011.

Veći interes za industriju

Na tržištu srebra potražnja je u posljednje četiri godine premašivala ponudu, a Institut za srebro, industrijsko udruženje, predviđa deficit ove godine. Organizacija očekuje da će ove godine na tržištu biti 1,03 milijarde trojanskih unci (31,1 g), što je dva posto više nego prošle godine, dok se očekuje da će potražnja iznositi 1,15 milijardi, odnosno jedan posto manje nego prošle godine. Od 2016. godine potražnja je ojačala za više od desetine, dok se ponuda nije značajno promijenila, s izuzetkom pada tijekom pandemije.

Kao i drugi plemeniti metali, srebro ima industrijsku primjenu uz svoju investicijsku vrijednost. No, dok za zlatom dominira potražnja središnjih banaka, investitora i proizvođača nakita, industrijski potrošači su ti koji najviše traže srebro. Oni čine gotovo 60 posto globalne potražnje za metalom, koja je prošle godine iznosila rekordnih 680 milijuna trojanskih unci (31,1 g).

To znači, između ostalog, da bi očekivano ublažavanje geopolitičkih i trgovinskih previranja te niže kamatne stope ojačale potražnju za srebrom, jer bi potaknule gospodarsku aktivnost, dok je zlato, kao sredstvo pohrane vrijednosti, nedavno raslo upravo zbog tih neizvjesnosti.

Elektronički sektor je najveći potrošač srebra, posebno u fotonaponskim sustavima ili proizvodnji solarnih panela, gdje se potražnja više nego udvostručila u posljednjem desetljeću, prema Institutu za srebro. Fizička kupnja investicijskog srebra i proizvodnja nakita čine nešto manje od petine potražnje, a manje količine koriste se i u fotografiji i proizvodnji srebrnog posuđa.

Rudnici proizvode manje srebra

Iako je ukupna ponuda srebra posljednjih godina stabilna, proizvodnja u rudnicima opada od 2016. godine, a taj je pad donekle nadoknađen rastom recikliranja, koje čini manje od petine ponude. U rekordnoj 2016. godini, kada su rudnici proizveli 900 milijuna unci srebra, cijena za uncu od 31,1 grama iznosila je 13 dolara, gotovo tri puta niže nego danas, ali proizvodnja nije pratila te poraste cijena.

Istraživačka tvrtka Metals Focus kaže da proizvodnja neće značajno porasti u sljedećih pet godina, unatoč rekordnim cijenama. To je zato što više od polovice srebra proizvode rudnici koji vade metal kao nusproizvod rudarstva drugih metala, naime olova i cinka (29,4 posto), bakra (26,8 posto) i zlata (15,5 posto), a proizvodnja u tim rudnicima manje reagira na tržišnu cijenu srebra.

Primarni rudnici srebra čine 27,8 posto proizvodnje, ali rast koče visoki operativni troškovi, dok bi čak i kad bi se uložila ulaganja u povećanje proizvodnje, proces trajao nekoliko godina. “Malo je vjerojatno da bi nova proizvodnja mogla uravnotežiti trenutne deficite u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju. Umjesto toga, ovisimo o recikliranju i potražnji koja reagira na predviđeni porast cijena kako bismo riješili te deficite“, rekao je Metals Focus za Money Metals.

Najveći proizvođači srebra su Meksiko, Kina i Peru, čija je godišnja proizvodnja prošle godine premašila 100 milijuna trojskih unci (31,1 g). Slijede ih Bolivija, Čile i najveći europski proizvođač, Poljska, koja je prošle godine iskopala 42,5 milijuna unci srebra, uglavnom iz rudnika bakra i srebra Lubin kojim upravlja poljska tvrtka KGHM, drugi najveći rudar srebra na svijetu prema podacima Instituta za srebro.

Platina je ove godine porasla 60 posto

Platina je također zabilježila porast od 60% od početka godine, posebno u drugom tromjesečju, nakon što se posljednje tri godine trgovala u uskom rasponu od 900 do 1100 dolara po unci (31,1 gram). Metal je u 2025. godinu na Nymexu ušao po cijeni od 922 dolara, a u srpnju je bio na 1440 dolara po unci.

Trump je poštedio platinu i industrijske metale kada je u travnju najavio carine, ali je potom početkom srpnja najavio 50%-tnu carinu na bakar, jedan od najčešće korištenih industrijskih metala. To je također potaknulo nagli porast cijena platine jer su investitori počeli isporučivati veće količine iz tradicionalnih središta u Londonu i Zürichu u skladišta u New Yorku kako bi unovčili više cijene tamo – slično kao u slučaju bakra. To je ograničilo ponudu na spot tržištima poput Züricha.

Već u lipnju, metal je dobio 28 posto jer Kina uvozi rekordne količine platine, koju kupuju i proizvođači nakita i investitori.

U međuvremenu, Svjetsko vijeće za ulaganje u platinu (WPIC) kaže da će ponuda ove godine biti na najnižoj razini u pet godina, nešto manje od sedam milijuna trojanskih unci (31,1 g), a zalihe u skladištima također padaju, a organizacija procjenjuje da pokrivaju samo tri mjeseca globalne potražnje. S obzirom na očekivane deficite svake godine u sljedećih nekoliko godina, te će se zalihe iscrpiti do 2029. godine.

Platina je jedan od najrjeđih metala pa je povijesno bila skuplja od zlata, ali ima manju vrijednost kao investicijska imovina, jer se kopa u manjim količinama i ima više industrijskih primjena. Osim toga, koncentracija proizvodnje u Južnoj Africi, koja vadi više od 70 posto sve platine u svijetu, znači da su cijene nestabilnije. Osim snažne potražnje u Kini, na skok cijena u lipnju utjecao je i pad proizvodnje u Južnoj Africi za gotovo četvrtinu u travnju.

Platina se najčešće koristi kao katalizator u automobilskoj industriji, rafiniranju nafte i kemijskoj industriji, kao i za premaze na tvrdim diskovima računala i za proizvodnju nakita.

Jan Artiček, novinar Forbesa Slovenija