Europska središnja banka na prekretnici. Vujčić: Imamo dvije mogućnosti
Hoće li posljedice sukoba na Bliskom istoku zahtijevati povećanje kamatnih stopa, vjerojatno će uskoro biti poznato, rekao je budući potpredsjednik Europske središnje banke (ESB) Boris Vujčić. Guverner Hrvatske narodne banke i član Vijeća guvernera ESB-a Boris Vujčić izjavio je da ESB mora biti “vrlo agilna i oprezna” kako bi zadržala cijene pod kontrolom, jer rat u Iranu povećava rizik od stagflacije, izvještava Bloomberg.
Vujčić, koji će 1. lipnja postati potpredsjednik ESB-a, rekao je da će članovi Vijeća vjerojatno uskoro saznati hoće li posljedice sukoba zahtijevati više kamatne stope. No upozorio je da nedavni događaji ukazuju na rastuće opasnosti od povećane inflacije uz slabi gospodarski rast.
Naglasio je da će sljedeći potezi ESB-a biti usmjereni na cilj stabilizacije inflacije na dva posto u srednjem roku. Iako sporiji rast obično pritišće cijene, “morat ćemo provoditi politiku koja će inflaciju zadržati na dva posto”, rekao je. Sve više ekonomista, prema Bloombergu, smatra da je povećanje kamatnih stopa neizbježno. Prve poteze ESB-a očekuju u travnju ili lipnju.
Ako ESB odluči da su potrebni viši troškovi zaduživanja, Vujčić vidi dvije mogućnosti: početi rano i provoditi niz manjih povećanja ili početi nešto kasnije i povećavati u većim skokovima. “Bolje je početi s manjim pomakom i zatim pratiti razvoj situacije”, rekao je. “Za sada bih rekao da je još prerano za zaključke, ali uskoro ćemo znati hoćemo li morati djelovati ili ne”, dodao je.
“Ne mislim da bi jedno ili dva povećanja značajno naštetila gospodarstvu. No treba se zapitati jesu li potrebna, jer prema nekima to gospodarstvu ne bi ni previše koristilo”, upozorava Vujčić. Guverneri središnjih banaka, uključujući predsjednika njemačke Bundesbanke Joachima Nagela, naznačili su da će ESB na sastanku o kamatnim stopama sljedeći mjesec morati razmotriti povećanje troškova zaduživanja, jer rastući troškovi energije počinju utjecati na inflaciju.
Kako smo već izvijestili, nove projekcije ESB-a u osnovnom scenariju predviđaju rast potrošačkih cijena u europodručju od 2,6 posto, što je znatno više od očekivanja. U ekstremnom scenariju, u kojem bi poremećaji u opskrbi naftom i prirodnim plinom potrajali, inflacija bi mogla dosegnuti 6,3 posto.
No Vujčić za sada ostaje strpljiv. Do travnja je u današnjem svijetu još daleko i do tada se mnogo toga može promijeniti, kaže. Istodobno upozorava da su okolnosti ipak nešto drukčije nego u krizi 2022., kada je ruska invazija na Ukrajinu pogurala inflaciju na rekordnih 10,6 posto. Iako su izgledi za sekundarne učinke sada manji, ESB ostaje na oprezu, prenosi Bloomberg.
Forbes Slovenija (link na originalni članak)
