Hrvoje Fajdetić o Fininom preuzimanju Burze: Logična odluka koja slijedi europski trend
Financijski stručnjak Hrvoje Fajdetić misli da postojeći vlasnici Zagrebačke burze nisu zadovoljni, dok kod Fine motiv za preuzimanje vidi u sinergijskim učincima.
Fina je na putu da preuzme Zagrebačku burzu, u čijem su vlasništvu Ljubljanska i Makedonska burza. Makedonski regulator već je odobrio preuzimanje, dok je slovenski pod pritiskom tamošnjih političara koji su iskazali skepsu prema tome da baš FINA bude novi vlasnik.
To je bio povod za upit Forbesa Hrvatska financijskom stručnjaku Hrvoju Fajdetiću. Zanimalo nas je što on misli o ideji Fine da preuzme tri tržišta kapitala u regiji.
Dioničari sa zanemarivim udjelom mogli bi se usprotiviti
Fajdetić kaže kako je Fininu ponudu protumačio kao želju za unaprjeđenjem korporativnog upravljanja i kataliziranjem projekta integracije burzi koji je europski trend. Tvrdi da niska cijena dionice Zagrebačke burze prije ponude ukazuje i na nezadovoljstvo dioničara. Za dobit koja se ostvarivala kaže da potječe primarno iz financijskih prihoda i suštinski nije dobit, jer je novac koji je taj prihod generirao taj obezvrijedili inflacija i naknada za delisting.
S obzirom na rascjepkanu strukturu vlasništva Zagrebačke burze i neaktivnost većine dioničara Fajdetić je stava da je postojala mogućnost da se dioničari sa zanemarivim vlasništvom zbog svojih partikularnih interesa usprotive tom procesu. Da partikularni interesi postoje, potvrdu nalazi i u graji koja se podigla oko entiteta koji ima zanemarive ekonomske pokazatelje.
“Preuzimanje Mobil leasinga od strane Nove Ljubljanske banke, koji ima daleko veće prihode i dobit u odnosu na Zagrebačku burzu ekonomski je značajnije, a suglasnost koju je Hanfa bez problema dala tom procesu dobila je status u javnosti koju zaslužuje – to je naprosto ne-tema” – rekao je. Baš kao i mirovinski fondovi, ulaže u NLB.
Provizije u regiji puno veće od onih u Londonu i SAD-u
Navodi kako baš kao i mirovinski fondovi rado ulaže u dionice NLB-a, koje kotiraju na Londonskoj i Ljubljanskoj burzi. Dok kod kupnje dionica vrijednih deset tisuća eura na Londonskoj burzi plaća 8 Eura provizije, na Ljubljanskoj je ta provizija 48 eura. Kad kupujem američke dionice plaća tri eura, a za isti iznos hrvatskih dionica 100 eura.
To je cijena rascjepkanosti o kojoj govori i njemački kancelar Merz – zaključuje Fajdetić.
Ponudu Fine smatra logičnom, jer ona kao vlasnik Središnjeg klirinškog depozitnog društva (SKDD) i njihovog centralnog posrednikog portala (SKDD CCP) ima i mogućnost ostvarivanja sinergijskih učinaka te ustrojavanja strukture kakvu primjerice ima Deutsche boerse.
Podsjeća kako je većinsko vlasništvo nad burzama u Srednjoj Europi raznoliko. U Mađarskoj je to njihova središnja banka, u Slovačkoj, Poljskoj i Bugarskoj je to država. U Varšavi primjerice država ima 35 posto vlasništva koje nose 51 posto glasačkih prava, što upućuje da se Fina može zadovoljiti i sa nižim pragom uspjeha ponude.
