Ivana Gažić o godini u kojoj je ZSE imao tri IPO-a i milijardu eura prometa i očekivanjima u 2026. godini
Zagrebačka burza u 2025. godini imala je čak tri IPO-a. Dionice su javnosti po prvi put ponudili ING-GRAD, Žito i Tokić. Promet burze je izuzetno rastao, a burza koja je vlasnički prisutna u Sloveniji i Makedoniji pokrenula je i inicijativu koja okuplja osam regionalnih burzi. Predsjednica Uprave Burze Ivana Gažić za Forbes Hrvatska analizirala je 2025. godinu i najavila što očekuje od sljedeće.
U više navrata se isticalo kako je 2025. godina bila uspješna za Zagrebačku burzu. Što biste istaknuli kao najveće uspjehe i mislite li da se oni mogu ponoviti ili nadmašiti u 2026. godini? O čemu to ovisi?
Ova godina bila je jedna od najboljih u novijoj povijesti Zagrebačke burze. Promet je izuzetno rastao, i u konačnici bi trebao premašiti milijardu eura, raslo je i cjelokupno tržište mjereno tržišnom kapitalizacijom, koja je kad su upitanju dionice rasla oko 11 posto i rekordna je – iznad 55 milijardi eura, a i indeksi su ostvarili dvoznamenkasti rast nadmašivši time i brojne globalne pandane. Godinu su svakako obilježila tri IPO-a koji su prikupili više od 200 milijuna eura kapitala uz sudjelovanje skoro 9.000 ulagatelja. Time smo uspjeli pokazati da burza može biti relevantan izvor kapitala za domaće kompanije, a može li se to ponoviti ili nadmašiti u 2026., ovisi o više faktora: makroekonomskom okruženju, stabilnosti financijskog sustava, regulatornim okvirima, ali i spremnosti kompanija da razmotre tržište kapitala kao opciju financiranja.
Jedina burza u regiji koja je i sama izašla na burzu
Što smatrate najvećim uspjehom burze u zadnjih 10 godina, a što najvećim propuštenim potencijalom?
Možemo reći da Zagrebačka burza punih gotovo 35 godina svog postojanja predvodi regionalno tržište kapitala u svima aspektima: inovacijama, proizvodima, uslugama, konsolidacijama i drugim aspektima. Jedno od najznačajnijih događanja u posljednjih nekoliko godina svakako je preuzimanje Ljubljanske burze 2015. jer tim smo korakom postali regionalno relevantna grupacija. Sve što možemo prenosimo i na Ljubljansku burzu, i obrnuto, razmjenjujemo one usluge i servise u kojima svatko od nas ima određenu ekspertizu, što je još jedan od mehanizama maksimiziranja pozitivnih učinaka na poslovanje unutar grupe.
Drugi važan korak bilo je uvrštenje dionica Zagrebačke burze na samu Zagrebačku burzu 2016., odnosno uređeno tržište. Time smo postali i još uvijek smo jedina burza u srednjoj i jugoistočnoj Europi čije su dionice uvrštene na burzu. Taj nam je korak omogućio postavljanje novih standarda transparentnosti i korporativnog upravljanja, a svakako smo i dodatno učvrstili lidersku poziciju u uslugama tržišta kapitala u široj regiji. Krajem 2019. stekli smo vlasnički udio u Makedonskoj burzi, a danas smo njihov najveći pojedinačni dioničar. Godinama s regionalnim burzama izvrsno surađujemo i radimo na jačanju vidljivosti tržišta u regiji. Kroz Funderbeam SEE omogućili smo nizu domaćih startup kompanija pristup kapitalu, a utemeljili smo i Progress tržište namijenjeno malim i srednjim poduzećima, jedno je od prvih EU registriranih tržišta te vrste („SME Growth Market“).
Takvim konceptom pružamo jedinstven primjer u regiji pa i šire i na neki način smo najkompleksnija regionalna burza obzirom na spektar djelatnosti koje obavljamo.
Promjene u tih 10 godina bile su gotovo tektonske, suočili smo se i s pandemijom, i s ubrzanom globalnom digitalizacijom, ušli smo u eurozonu, svjedočili promjenama u investicijskim navikama ulagatelja, kao što su veća orijentiranost na ESG aspekte ulaganja i slično. Bilo je izazovno unaprjeđivati infrastrukturu tržišta kapitala u razdoblju koje nije bilo jednostavno.
Nažalost, kompanije još uvijek nisu u punom profilu iskoristile kapacitete tržišta kapitala, posebice srednje i manje, tržište je moglo biti snažnije iskorišteno za financiranje investicija. Također, određena regulatorna i administrativna usporavanja još uvijek postoje i to su područja u kojima uvijek ima prostora za napredak.
Hoće li biti novih IPO-a u 2026. godini?
Ima li već sada naznaka novih IPO-a u sljedećoj godini?
Postoji interes i razgovori s određenim kompanijama, ali to su procesi koji ovise o tržišnim uvjetima i poslovnim planovima samih izdavatelja. Možemo reći da postoji određeni optimizam i da se tržište kapitala ponovno ozbiljnije razmatra od strane kompanija.
Ima li kakvih novosti oko suradnje osam regionalnih burzi? Je li na njega na bilo koji način utjecalo Finino preuzimanje Zagrebačke, Ljubljanske i Makedonske burze? U kojoj fazi je ta suradnja i postoji li usaglašenost oko toga kako bi ona trebala izgledati?
Na suradnji regionalnih burzi i dalje se intenzivno radi. Riječ je o kompleksnom projektu koji zahtijeva usklađivanje različitih regulatornih, tehnoloških i vlasničkih interesa. Zajednički je cilj definiran, a to je povećanje vidljivosti i likvidnosti regionalnih tržišta, no tek slijedi rad na iznalaženju optimalnog modela kojim će se on i operativno ostvariti.
IPO Tokića bio je prvi u kojem je ponuda odrađena i u Hrvatskoj i u Sloveniji. Možete li reći nešto više o tome?
Riječ je o vrlo važnom iskoraku jer je pokazano da je moguće provesti prekograničnu ponudu u regiji, uz koordinaciju dviju burzi i regulatora. Time se proširila baza ulagatelja i povećala vidljivost izdavatelja, što je jedan od ključnih ciljeva tržišta kapitala. Obzirom da smo dugogodišnji sudionik slovenskog tržišta kroz vlasništvo Ljubljanske burze, ovakvi su nam iskoraci vrlo važni. Uz članstvo brokera na obje burze, market making koji je u Sloveniji uveo upravo hrvatski član, ponuda na dva tržišta još je jedan dokaz važnosti povezanosti ova dva tržišta
Obustavljene aktivnosti Funderbeama
Kako komentirate Euronextovo preuzimanje Atenske burze i njihove najave da od nje žele napraviti glavno burzovno središte za SEE? Kolika su oni prijetnja za najavljenu suradnju 8 burzi?
Euronext je snažan igrač i njihovi potezi nisu iznenađenje. To samo može biti dodatni poticaj regionalnim burzama da se povezuju i jačaju vlastitu ponudu. Suradnja manjih tržišta ima smisla upravo u kontekstu jačanja konkurentnosti prema velikim burzovnim grupacijama.
Što je s Funderbeamom? Koliko jest ili nije aktivan u zadnje vrijeme?
Funderbeam je u okolnostima u kojima je pokrenut imao svoju vrlo značajnu ulogu te je putem te platforme prikupljeno više od osam milijuna eura za domaće startup kompanije. U međuvremenu su njegove aktivnosti u Hrvatskoj obustavljene odlukom većinskog vlasnika uslijed tržišnih promjena koje ne podržavaju više održivost tog modela, a mi smo se u međuvremenu fokusirali na druge projekte.
Što ZSE planira u 2026. godini i nakon nje? Što se može napraviti kako bi se povećala likvidnost na njoj?
Fokus je na daljnjem razvoju tržišta, privlačenju novih izdavatelja i ulagatelja te unaprjeđenju tržišne infrastrukture. Financijski je sustav ipak sustav, zbir različitih dionika, te povećanje likvidnosti zahtijeva zajednički napor, od poreznih i regulatornih poticaja, preko edukacije ulagatelja, do aktivnije uloge institucionalnih investitora. Burza sama po sebi ne može riješiti pitanje likvidnosti, ali može biti podrška uvjetima za njezin rast i na tome ćemo nastaviti raditi.
