Što je uzrok naglog rasta cijena zlata i koliko visoko mogu ići?

Plemeniti metal je prvi put u povijesti premašio 3000 dolara za 31,1 gram, a analitičari predviđaju daljnji rast.

Nakon porasta cijene zlata od približno 40% tijekom prošle godine, potaknutog prvenstveno velikim otkupima od strane središnjih banaka i gospodarskom neizvjesnošću zbog protekcionističke trgovinske politike SAD-a, postavlja se pitanje kada će se niz rasta prekinuti. Ne ove godine, kažu analitičari.

Zlato je krajem prošlog tjedna prvi put premašilo cijenu od 3000 dolara za 31,1 gram, trenutno se prodaje za 3022 dolara. Od početka godine cijena je porasla oko 15 posto.

“Zlato se još uvijek smatra jednom od sigurnijih klasa ulaganja. Povećana neizvjesnost obično pogoduje njegovoj vrijednosti. Trenutačno je neizvjesnosti u izobilju. Rast cijene pokreću kupnje pojedinaca (uglavnom iz azijske regije) i kupnje nekih važnih središnjih banaka. Posebno onih koji žele smanjiti svoju ovisnost o izloženosti valute američkom dolaru. Mnoge zemlje vrlo ozbiljno shvaćaju iskustvo Rusije, koja je gotovo preko noći izgubila pristup deviznim rezervama”, objašnjava Roman Zidarn, analitičar Triglav Skladi, za Forbes Slovenija.

Prognoze rasta

Analitičarka Lina Thomas iz investicijske banke Goldman Sachs je krajem veljače prognozirala da će zlato, nakon prošlogodišnjeg rasta, do kraja ove godine dobiti još osam posto, dosegnuvši 3100 dolara za 31,1 gram zlata. Dodaje da bi u slučaju produljene neizvjesnosti zbog geopolitičkih rizika i američkih carina koje je uveo predsjednik Donald Trump cijena mogla doseći 3300 dolara. Ako središnje banke kupuju u prosjeku više od 70 tona zlata mjesečno, 31,1 gram zlata mogao bi koštati 3200 dolara do kraja godine.

Švicarska banka UBS je prije nekoliko dana povisila prognozu cijene zlata. UBS sada očekuje da će cijena dosegnuti 3.200 dolara za gram zlata do lipnja. Kad bi Trump odustao od svoje trgovinske politike, koja uključuje uvozne carine, to bi usporilo takozvanu obrambenu kupnju zlata, kojom se ulagači pokušavaju zaštititi od nestabilnih tržišta. U tom bi slučaju zlato našlo tehničku podršku na 2.850 dolara za 31,1 gram, vjeruju analitičari banke.

Australsko-novozelandska bankarska grupa ANZ također očekuje daljnji rast. Očekuju da će cijena biti 3100 dolara u roku od tri mjeseca, a 3200 dolara u roku od šest mjeseci.

Trend predvode središnje banke

Prema Svjetskom vijeću za zlato, središnje banke kupile su više od tisuću tona zlata prošle godine, treću uzastopnu godinu velikih kupnji – dvostruko više od prosječne godišnje kupnje u proteklom desetljeću. Kupnja središnjih banaka nastavljena je i ove godine, a glavni kupci su središnje banke iz Uzbekistana, Kine, Kazahstana, Poljske i Indije. Prošle godine Poljska središnja banka bila je najveći kupac, povećavši svoje zalihe za 90 tona na 450 tona.

Povećane kupnje središnje banke započele su 2022., kada su zapadne zemlje zamrznule oko 300 milijardi dolara u rezervama ruske središnje banke nakon ruske invazije na Ukrajinu. To ukazuje na sigurnosni rizik držanja pričuva u stranim valutama u bankama u inozemstvu. Ruske rezerve zlata nisu bile pod sankcijama jer su unutar Rusije.

U Londonu, koji se smatra svjetskim središtem trgovine zlatom, kupnja središnje banke na promptnim tržištima porasla je oko šest puta nakon što je imovina zamrznuta. Dok je mjesečni prosjek otkupa prije mjere bio oko 17 tona, u prosincu prošle godine središnje su banke otkupile 108 tona zlata.

“Zemlje s trgovinskim suficitima tražit će alternative američkim državnim obveznicama. Jedna opcija koju neke središnje banke već aktivno koriste i vjerojatno će nastaviti koristiti u budućnosti je plasiranje viška sredstava u zlato, što bi moglo nastaviti pozitivno utjecati na cijenu zlata”, rekao je Matej Mazi, zamjenik direktora investicijskih fondova u NLB Skladima .

Krajem prošle godine Banka Slovenije posjedovala je 3,2 tone zlata, što bi po sadašnjoj cijeni značilo preko 300 milijuna eura.

Više ulaganja u zlatne fondove

Osim jače potražnje središnjih banaka, Goldman Sachs Research očekuje rast cijene zlata zbog povećane kupnje indeksnih fondova (ETF-ova) povezanih s cijenom zlata, budući da pad kamatnih stopa čini zlato, koje ne donosi kamate, atraktivnijim ulaganjem od američkih državnih obveznica.

U veljači ove godine, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, u takve se fondove slilo 9,4 milijarde dolara, najviše u posljednje dvije godine. Daleko najveći priljev bio je u SAD-u, u iznosu od 6,8 ​​milijardi dolara. BlackRockov iShares GLD ETF povećao je svoju imovinu pod upravljanjem sa 73 milijarde dolara na 86,6 milijardi dolara samo ove godine, podižući indeks za dobrih 13 posto, nakon rasta od 38 posto prošle godine.

Američka središnja banka ostavila je kamatne stope nepromijenjene po drugi put zaredom na monetarnoj sjednici ovog tjedna, nakon tri smanjenja krajem prošle godine. S vremenom, više kamatne stope povećavaju trošak držanja zlata, budući da bi ulagači mogli zaraditi veće povrate od obveznica koje plaćaju kamate.

Bankari su pri donošenju odluke revidirali naniže prognozu ovogodišnjeg gospodarskog rasta (s prosinačkih 2,1 posto na 1,7 posto) i povećali inflacijska očekivanja zbog trgovinskih i geopolitičkih neizvjesnosti. Ove godine očekuju niže kamate za pola postotnog boda, što vjerojatno znači dva smanjenja od po 25 baznih bodova, no još nije poznato hoće li do prvog smanjenja doći na idućem sastanku u svibnju. Ako se trgovinske napetosti smanje i gospodarski rast ojača, mogao bi se dogoditi preokret da se ulagači ponovno okrenu dionicama, vjeruje Goldman Sachs.

Jan Artiček, novinar Forbesa