Što nas čeka u ekonomskoj 2025. godini? Globalna neizvjesnost je nevjerojatna
Politika američkog predsjednika Donalda Trump donijela je veliku globalnu neizvjesnost, zbog čega je jako teško predvidjeti buduće trendove. No čini se da oni nisu toliko loši za Europsku uniju – inflacija se smiruje, a kamatne stope padaju. Hrvatska izloženost prema Americi nije tolika kao primjerice slovenska, mađarska i slovačka, pa je ne bi trebale previše pogoditi uvedene i najavljene carine.
“Inače ne znamo puno o budućnosti, sad još manje” – rekao je voditelj Sektora za ekonomska istraživanja u Erste banci Alen Kovač. On je na nekretninskoj RE:D konferenciji održanoj u srijedu u Zagrebu dao pregled i predviđanja stanja hrvatske i svjetske ekonomije.
Inflacija se smiruje, a kamatne stope idu dolje. No, unatoč tome, početak 2025. godine obilježava nevjerojatna globalna neizvjesnost.
Značajne zasluge za nepredvidljivost imaju Sjedinjene Američke Države odnosno njihov predsjednik Donald Trump koji imaju nove ciljeve: fiskalnu konsolidaciju, izoliranje Amerike i stavljanje fokusa na samu sebe.
Hoteli i restorani u Hrvatskoj skuplji nego u Grčkoj i Španjolskoj
Hrvatska posljednjih godina ne stoji loše. Nakon Malte, Hrvatska je u 2024. godini imala drugi po visini rast BDP-a u EU – 3,8 posto. Po rastu BDP-a u zadnjih pet godina na visokom je četvrtom mjestu nakon Irske, Malte i Cipra.
Hrvatska bilježi oporavak investicija, domaće potrošnje i turizma. Zanimljivo je da se u proteklih godinu dana cijenama hotela i restorana približila prosjeku Europske unije. Skuplji smo od Grčke, Španjolske i Portugala, a jeftiniji od Italije.
Kovač očekuje kako će hrvatski BDP u 2025. nastaviti rasti stopom od 2,9 posto, a u 2026. godini 2,8 posto. Za Europsku uniju u obje godine previđa se jedan posto rasta.
Hrvatski uvoz u SAD nije veliki, carine neće previše utjecati
Govoreći o inflaciji, Kovač ističe kako je ona još uvijek aktualna, ali pada u zaborav. Njezin put u Americi bitno je neizvjesniji. Europska centralna banka obično prati američki FED, no ovaj put je prva povukla potez i počela spuštati kamatne stope. Čini se da bi one do kraja godine mogle završiti na oko dva posto.
Hrvatska izloženost prema SAD-u nije velika. Prikaz američkog uvoza kao postotak BDP-a države – trgovinskog partnera pokazuje kako on iznosi tek 1,1 posto hrvatskog BDP-a. Za usporedbu, u regiji su puno izloženije Mađarska, Slovačka i Slovenija. Udio u njihovom BDP-u iznosi redom 5,2, 6,3 i 5,7 posto. To sugerira da će uvođenje američki carina na njih značajno više utjecati.
Poticajan faktor za rast u EU bit će plan ReArm Europe. Europske države u posljednjih 10 godina nisu ulagale u obranu dva posto BDP-a koliko je od njih tražio NATO. U tom periodu zbog toga je nastao jaz od trilijun eura.
