Što znamo o spajanju osam regionalnih burzi čije će sjedište biti u Zagrebu?
Na inicijativu Zagrebačke burze i Hrvatske, osam regionalnih burzi dogovorilo je spajanje. Njihov zajednički promet gotovo je 40 puta veći od onoga koji ima Zagrebačka burza. Prednosti budućeg spajanja su brojne, a sjedište buduće tvrtke bit će u Zagrebu iz kojeg je potekla inicijativa. Više o tome za Forbes Hrvatska pojasnila je predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić.
Razni oblici suradnji te formalnih i neformalnih povezivanja burzi nisu neuobičajeni za tržišta kapitala. Velika promjena priprema se na regionalnom tržištu. Memorandum za spajanje osam regionalnih burzi nedavno je potpisan, a sjedište nove tvrtke bit će u Zagrebu.
Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić za Forbes Hrvatska kaže kako je Zagrebačka burza od osnutka njegovala izvrsne odnose s brojnim burzama u regiji jer suradnjom može postići više. To podrazumijeva veću vidljivost tržišta i usklađivanje regulatornih i strateških ciljeva. Na taj način kompanijama se olakšava prikupljanje kapitala i pojednostavljuje investitorske procese, dok se ulagateljima kreira više investicijskih opcija.
Tržište od 85 milijuna ljudi i 18 milijardi eura prometa na burzama
Regionalna suradnja formalizirana je potpisivanjem sporazuma o razumijevanju između regionalnih burzi uz podršku Europske banke za istraživanje i razvoj. Dodatno je ojačana usvajanjem Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala RH Ministarstva financija prije tri mjeseca. On predviđa pet strateških smjerova, među kojima je regionalna integracija.
Uz Zagrebačku, u projekt su uključene burze iz Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Mađarske i Sjeverne Makedonije. Koliko tržište pokrivaju jasno je iz podatka da je promet Zagrebačke burze prošle godine iznosio 459,4 milijuna eura, dok je njihov ukupni promet gotovo 40 puta veći. Iznosi oko 18 milijardi eura. Na području uključenih država živi oko 85 milijuna ljudi.
Projekt je još u ranoj razvojnoj fazi, pa Gažić kaže da u ovom trenutku još ne može govoriti o detaljima. Za sad je ključna zadaća usklađivanje pravnih, tehničkih i operativnih aspekata rada burzi uključenih u inicijativu. U Zagrebačkoj burzi vjeruju da će ova inicijativa otvoriti nove prilike za ulagatelje i izdavatelje, kao i dodatno potaknuti razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj i susjednim zemljama.
Spajanjem do veće likvidnosti, transparentnosti i manjih troškova
Sigurni su da će se ovim korakom približiti učinkovitijim i dostupnijim modusima ulaganja u regiju, a od veće integracije očekuju pozitivne učinke u više smjerova: povećanje likvidnosti, poboljšanje transparentnosti, smanjenje troškova pristupa tržištima za sve uključene strane te jaču konkurentnost burzi iz regije na globalnoj razini.
Spajanja, pripajanja i suradnje raznih vrsta uobičajene su u burzovnom svijetu. Dva su krovna udruženja burzi: Federation of European Stock Exchanges (FESE) i World Federation of Exchanges (WFE), kroz koja burze također vode razne dijaloge o pitanjima od zajedničkih interesa.
Od formalnih spajanja ili pripajanja burzi vrijedi istaknuti primjer burze u New Yorku (NYSE), koju je 2007. godine preuzeo Euronext, a 2008. i American Stock Exchange, da bi 2013. Intercontinental Exchange (ICE) preuzeo NYSE (kao NYSE Euronext). Euronext objedinjuje nekoliko nacionalnih burzi, a osnovan je 2000. godine kao rezultat spajanja burzi u Amsterdamu, Bruxellesu i Parizu, uz daljnje širenje na Portugal i Irsku, kasnije i Italiju. Kada se 2007. spojio s NYSE u NYSE Euronext, nastala je prva globalna burza s operacijama u SAD-u i Europi.
Detalje tek treba dogovoriti
Zagrebačka burza puno je desetljeće stopostotni vlasnik Ljubljanske burze, koja je akvirirana od Bečke burze, a već neko vrijeme su i najveći pojedinačni dioničar Makedonske burze, s udjelom od gotovo 30 posto. Burze u Bugarskoj, Slovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj u većinskom su vlasništvu države. Bukureštanska burza listana je kompanija s diverzificiranom dioničarskom strukturom, kao i Zagrebačka burza.
Zanimljiv je primjer strukture baltičkih tržišta: svaka od tri baltičke zemlje ima svoju vlastitu burzu, ali su integrirane u Nasdaq grupu u Nasdaq Baltic Market te imaju zajedničku infrastrukturu, tehnologiju trgovanja i pravila. Slično je i s Nasdaq Nordic grupom, koja obuhvaća burze u Danskoj, Švedskoj i Finskoj.
Opcije su razne i ne moraju biti formalne u vidu spajanja i pripajanja – kaže Gažić. Dodaje kako već i suradnje kroz sporazume ili udruženja mogu dati dobar efekt, a to je uvijek jednostavniji i ekonomičniji pristup kapitalu, i za ulagatelje i za kompanije. Regionalni projekt tek čeka niz razgovora i promišljanja o daljnjem smjeru razvoja.
Pojašnjava kako je tržište kapitala sustav u kojem je potrebna suradnja brojnih entiteta. Ministarstva osiguravaju političku podršku i spremnost na suradnju za realizaciju ove inicijative u svim navedenim zemljama, što će biti formalizirano potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju od strane ministarstava financija uključenih država. To će biti povijesni iskorak u ovom području, kojim će se potvrditi zajednička politička volja i posvećenost reformama koje će omogućiti snažnije, učinkovitije i konkurentnije tržište kapitala u ovom dijelu Europe na korist svih uključenih država.
