Uzlet tržišta korporativnih obveznica u 2025. godini. Što kažu ekonomski analitičari?
Korporativne obveznice u zadnje vrijeme izdalo je nekoliko dioničkih društava, ali i manjih tvrtki koje su u njima vidjele priliku za pronalaženje potrebnih sredstava. Kamatna stopa na njih iznosila je od 2,785 do osam posto. Ekonomski analitičari Neven Vidaković i Andrej Grubišić za Forbes Hrvatska prokomentirali su kakvo je stanje na hrvatskom tržištu obveznica.
Finaniciranje poduzeća putem izdavanja obveznica sve je popularnije. Zadnja tvrtka u nizu koja razmišlja o njihovom izdavanju je Span.
Ta tvrtka koja kotira na burzi 5. lipnja donijela je Odluku o razmatranju izdavanja Obveznica i njihovom uvrštenju na Službeno tržište Zagrebačke burze. Ono će se provesti isključivo podložno prihvatljivim tržišnim uvjetima te uz uvjet ishođenja svih regulatornih odobrenja u skladu s primjenjivim propisima.
Spanove obveznice vezane su uz održivost, a fokusiraju se na dvije materijalne teme. To su podizanje svijesti (malih i srednjih poduzetnika) o kibernetičkoj sigurnosti i ublažavanje klimatskih promjena.
Od 2,875 do osam posto kamata
BOSQAR još je jedno dioničko društvo koje je izabralo isti smjer financiranja. Oni su prije deset dana dobili odobrenje Hanfe za izdavanje obveznica nominalne vrijednosti 110 milijuna eura. Dospijeće glavnice u njihovom slučaju slijedi nakon sedam godina. Kamatna stopa će biti fiksna, no u pojednostavljenom prospektu nije navedeno koliko će ona iznositi. I BOSQAR-ove obveznice povezane su s održivošću.
Dioničko društvo Atlantic je prije 20 dana izdalo svoje obveznice. Na taj način zadužili su se za 80 milijuna eura, koje će vraćati tijekom pet godina i uz fiksnu kamatnu stopu od 2,875 posto.
Malo manje od polovice iznosa koristit će za refinanciranje postojećih obveznica dospijeća 2025. godine, a ostatak za financiranje poslovanja.
Prije pola godine, putem obveznica se za 60 milijuna eura zadužio i Jadran galenski laboratorij – JGL. Njihova fiksna kamatna stopa iznosila je 4,125 posto.
Oni su sa 17,25 milijuna eura, refinancirali postojeće dugovanje, a ostatak novca planirali su ulagati u projekte iz svoje strategije, kao i potencijalno financiranje novih akvizicija.
I mali pokrenuli izdavanje obveznica
Proteklih mjeseci, na izdavanje obveznica odlučile su se i neke manje tvrtke. Koykan i Qelo za svoje obveznice ponudili su osam posto kamata. U prvoj rundi upisano je više od dva milijuna Koykanovih obveznica. Nakon toga otvorili su drugu rundu, s obzirom da im je cilj bio skupiti tri milijuna.
Koykan će prikupljena sredstva ulagati u širenje otvaranjem vlastitih restorana i kroz franšize. Qelo planira uložiti novac u daljnji razvoj vlastite mreže od 60 brzih punjača na 18 lokacija diljem Hrvatske. I Koykan i Qelo u budućnosti žele postati dionička društva.
Prilikom njihovog izdanja obveznica, Hanfa je podsjetila kako kod ulaganja u obveznice tvrtki nose veće rizike od primjerice ulaganja u državne obveznice.
Obveznice ne smiju biti kao krediti. Moraju imati puno investitora
Ekonomski analitičar Neven Vidaković sudjelovao je u pripremi izdanja Koykanovih i Qelovih obveznica. Za Forbes Hrvatska prokomentirao je trenutačno stanje na hrvatskom tržištu obveznica. Ključni problem vidi u izdanjima koja nisu javna i zbog toga previše sliče na kredite.
“Svako izdanje obveznica je odlično, jer otvara alternativne kanale financiranja za poduzeća. Velika stabilna poduzeća bi trebala razmisliti da ne ostanu ovisna o institucionalnim investitorima nego da rade javne ponude za male investitore, u manjim denominacijama obveznica. To bi proširilo tržište i stvorilo aktivno sudjelovanje na Zagrebačkoj burzi” – kaže Vidaković
Ističe kako poanta obveznica nije u tome da ih kupi mali broj banaka, jer su u tom slučaju one poput kredita. Poanta je da ih kupi veliki broj investitora, a za to ih treba ponuditi građanima. Tek tada tržište obveznica može biti likvidno.
Tko nudi osam posto kamate, nije se mogao zadužiti u banci
Ekonomski analitičar Andrej Grubišić za Forbes Hrvatska komentirao je kako su financijska tržišta jako inovativna. “A ko se može naći investitora za nešto, instrument će se već kreirati” – kaže Grubišić.
Na pitanje o tome je li primijetio veći interes za izdavanje obveznica u zadnje vrijeme, kaže kako ih možda nema više u smislu nominalnog volumena, ali je moguće da ih ima više u smislu participacije malih i srednjih tvrtki.
Ohrabruje ga da su manji igrači manje sramežljivi u nuđenju svog duga, a činjenica da izdaju obveznicu uz osam posto kamata sugerira mu da im je dug u bankama vjerojatno nedostupan ili dostupan pod kompliciranim uvjetima poput kolaterala koji nemaju. Smatra logičnim da tada traže alternativni put.
Investitori nekad poznati i prije pokretanja obveznica
U prilog im ide da su se pojavili ljudi čija su financijska znanja dovoljno zrela i kvalitetna da im mogu pomoći u tom procesu, a nerijetko imaju i ideju tko bi mogao biti zainteresirani krug investitora prije nego se formalno krene s takvom vrstom procesa.
Izdavanje takvih obveznica smatra dobrim i zato jer će mogućnost financiranja obveznicama zbog njih doći na radar poduzetnicima i menadžmentu koji ih do sada nisu razmatrali. Istovremeno, to je i dodatna mogućnost za investitore.
Dodaje i da na regulatorima nije da propitkuju suvislost nekog instrumenta. Bitno je samo da se komuniciraju činjenice, a ne obmana. Ne misli da je postojanje prospekta nužno dokaz da je neka obveznica dobra, i da onaj tko ih izdaje mora razmisliti koje podatke bi ozbiljan investitor htio vidjeti.
Ukratko, u rastu broja izdanih obveznica vidi pozitivne pomake.
