Zlato prvi put iznad 4000 dolara, a rast tek počinje. Evo što stoji iza rekordnog uzleta
Analitičari očekuju da će snažni priljevi u ETF-ove podržane fizičkim zlatom, kupnje središnjih banaka i perspektiva nižih američkih kamatnih stopa poduprijeti cijene zlata i u 2026. Granica od 5000 dolara više se ne čini tako dalekom.
Zlato je u srijedu probilo razinu od 4000 dolara po unci i dosegnulo rekord, potaknuto potražnjom investitora za sigurnošću uslijed rastuće gospodarske i geopolitičke neizvjesnosti te očekivanjima daljnjih rezova kamatnih stopa američke središnje banke – Feda.
Spot zlato poraslo je za 0,9 posto na 4017,16 dolara po unci, a američki terminski ugovori na zlato s isporukom u prosincu ojačali su 0,9 posto na 4040 dolara po unci, piše Reuters.
Zlato se tradicionalno doživljava kao čuvar vrijednosti u vremenima nestabilnosti. Kao jedan od najuspješnijih oblika imovine u 2025., spot zlato je od početka godine u plusu 53 posto, nakon što je u 2024. poraslo 27 posto. “Trenutačno je toliko povjerenja u ovu trgovinu da će tržište tražiti sljedeći veliki okrugli broj, a to je 5000, s obzirom na to da će Fed vjerojatno nastaviti snižavati stope”, rekao je Tai Wong, neovisni trgovac metalima.
“Bit će i zastoja na putu, poput trajnijeg primirja na Bliskom istoku ili u Ukrajini, ali temeljni pokretači trgovine – golemi i rastući dug, diversifikacija rezervi i slabiji dolar – vjerojatno se srednjoročno neće promijeniti.”
Nagli uspon bez posustajanja
Trgovinu “najvrijednijeg metala” pokreće kombinacija čimbenika, uključujući očekivanja o rezovima kamata, dugotrajna politička i gospodarska neizvjesnost, solidne kupnje središnjih banaka, priljevi u burzovno trgovane fondove (ETF-ove) vezane uz zlato i slab dolar.
Vrijednost zlata skočila je gotovo 20 posto u manje od dva mjeseca, što je iznenadilo i samo tržište. Tome je jednim dijelom pridonijela i blokada američke vlade, koje sada ulazi već u drugi tjedan.
“Doista izvanredan trenutak” rekao je za Financial Times Ross Norman, veteran trgovine zlatom i osnivač Fastmarketsa i Metals Dailyja, dodajući da ga brine “parabolična narav tog kretanja, bez ijedne stanke za predah”.
Rekordne kupnje središnjih banaka, koje kupuju kako bi diversificirale imovinu izvan američkog dolara, ključni su pokretač dugoročnog trenda. Središnje banke kupuju oko 1000 tona zlata godišnje već tri godine.
Analitičari dodaju da rast dodatno podupire i “strah od propuštanja prilike” (FOMO).
Povišene prognoze
Politička previranja u Francuskoj i Japanu također su pojačala potražnju za zlatom kao sigurnom lukom. “Najnoviji uzlet potaknulo je izborno imenovanje Sanae Takaichi tijekom vikenda i izgled dubljeg deficitarog trošenja u Japanu. To se uklapa u ključnu aktualnu temu: tzv. ‘run it hot’ trgovinu”, rekao je Kyle Rodda, analitičar u Capital.comu.
Analitičari očekuju da će snažni priljevi u ETF-ove podržane fizičkim zlatom, kupnje središnjih banaka i perspektiva nižih američkih kamatnih stopa poduprijeti cijene zlata i u 2026., zbog čega su Goldman Sachs i UBS povisili svoje prognoze cijena.
Drugi ključni pragovi cijene zlata dosegnuti su u vrijeme kaosa ili neizvjesnosti: granica od 1000 dolara probijena je tijekom financijske krize, 2000 dolara tijekom pandemije covida-19, dok je barijera od 3000 dolara nadmašena u ožujku, neposredno prije “Dana oslobođenja” – carina Donalda Trumpa koje su financijska tržišta bacile u kovitlac.
