Što je STEP platforma? Nova logika EU ulaganja koju bi poduzetnici trebali razumjeti na vrijeme

Svako višegodišnje financijsko razdoblje Europske unije prati niz strateških dokumenata koji određuju smjer ulaganja i prioritete razvoja država članica. Ti dokumenti nisu samo političke deklaracije, nego okvir koji u praksi određuje prema kojim će se tehnologijama, sektorima i projektima usmjeravati milijarde eura javnih sredstava.

U prethodnim financijskim razdobljima taj je okvir bio relativno jasno definiran. U razdoblju do 2020. godine ključnu je ulogu imala strategija Europe 2020, koja je postavila ciljeve pametnog, održivog i uključivog rasta te usmjeravala korištenje kohezijskih fondova prema inovacijama, digitalizaciji i zelenoj tranziciji.

Nakon izbijanja pandemije COVID-19 Europska unija uspostavila je novi instrument – Recovery and Resilience Facility, u Hrvatskoj poznat kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Njegova je osnovna svrha bila jačanje otpornosti europskih gospodarstava i ubrzavanje digitalne i zelene tranzicije nakon globalne krize.

U aktualnom financijskom razdoblju fokus europske politike postupno se pomiče prema jednom novom prioritetu – industrijskoj konkurentnosti i tehnološkoj suverenosti Europe. Geopolitičke promjene, poremećaji u globalnim lancima opskrbe te sve izraženija tehnološka utrka između velikih svjetskih ekonomija doveli su do toga da Europska unija počinje sustavnije promišljati u kojim tehnologijama želi graditi vlastite kapacitete i smanjiti ovisnost o trećim zemljama.

Upravo u tom kontekstu nastala je Strategic Technologies for Europe Platform – STEP platforma, nova europska inicijativa koja će u značajnoj mjeri usmjeravati financiranje strateških tehnologija u nadolazećim godinama.

Za poduzetnike je važno razumjeti da STEP ne predstavlja još jedan program financiranja u nizu. Riječ je o promjeni načina na koji Europska unija promišlja inovacije, industriju i ulaganja. Po prvi put fokus se ne stavlja isključivo na tematsko područje ulaganja, nego i na širi učinak tehnologije na europsku industriju, lance vrijednosti i stratešku autonomiju. Drugim riječima, pitanje više nije samo razvija li projekt inovaciju, nego i u kojoj mjeri ta inovacija doprinosi europskim kapacitetima, industrijskoj otpornosti i tehnološkoj neovisnosti.

Što je zapravo STEP platforma

STEP platforma uspostavljena je Uredbom Regulation (EU) 2024/795 s ciljem jačanja konkurentnosti i tehnološke neovisnosti Europske unije.

Ovaj dokument prije svega jasno definira tri tehnološka područja koja Europska unija smatra strateškima.

Prvo područje odnosi se na digitalne i tzv. deep-tech tehnologije. U taj okvir ulaze tehnologije poput umjetne inteligencije, naprednih poluvodiča, visokoučinkovitog računalstva, kibernetičke sigurnosti, robotike, kvantnih tehnologija i autonomnih sustava. Riječ je o tehnologijama koje čine temelj buduće industrije i digitalne infrastrukture.

Drugo područje obuhvaća čiste i resursno učinkovite tehnologije. Tu spadaju rješenja povezana s obnovljivim izvorima energije, vodikom, baterijama i pohranom energije, hvatanjem ugljikova dioksida, energetskom učinkovitošću te naprednim materijalima i tehnologijama kružnog gospodarstva.

Treće područje odnosi se na biotehnologiju, uključujući farmaceutsku proizvodnju, medicinske tehnologije, biomanufacturing i različite industrijske bioprocesе.

Međutim, sama pripadnost određenom tehnološkom području nije dovoljna. STEP uvodi i dodatni kriterij – tzv. kriterij kritičnosti tehnologije. Tehnologija se smatra kritičnom ako ispunjava barem jedan od dva uvjeta. Prvi je da ima značajan inovacijski i gospodarski potencijal na razini Europske unije. Drugi je da doprinosi smanjenju strateških ovisnosti Europe, primjerice u opskrbi ključnim komponentama, tehnologijama ili sirovinama.

U praksi to znači da će se projekti u budućim pozivima evaluirati ne samo prema inovativnosti i tehnološkoj kvaliteti, nego i prema njihovom stvarnom doprinosu europskoj industrijskoj strategiji te sposobnosti da odgovore na konkretne potrebe europske industrije.

Što STEP znači za hrvatske poduzetnike

Za hrvatske poduzetnike STEP donosi nekoliko važnih promjena koje će utjecati na buduće natječaje za istraživanje, razvoj i inovacije.

Prvo, projekti će morati jasnije pokazati industrijsku primjenu i tržišni potencijal tehnologije. Razdoblje u kojem je bilo dovoljno razviti inovativno rješenje bez jasne veze s industrijskim lancima vrijednosti postupno završava.

Drugo, sve će se više naglašavati povezanost projekata s europskim tehnološkim prioritetima. Projekti koji razvijaju tehnologije važne za energetsku tranziciju, digitalnu infrastrukturu ili biotehnološku proizvodnju imat će prednost u odnosu na inovacije koje nemaju širi strateški kontekst.

Treće, očekuje se i veća važnost partnerstava i konzorcija koji pokrivaju različite dijelove industrijskog lanca vrijednosti – od istraživanja i razvoja do proizvodnje i komercijalizacije.

Upravo zato STEP platformu treba promatrati kao signal o smjeru u kojem će se razvijati europska industrijska politika u narednim godinama.

Za poduzetnike koji planiraju ulagati u tehnologiju, inovacije i razvoj novih proizvoda to znači da će uspješni projekti biti oni koji ne razvijaju samo novu tehnologiju, nego tehnologiju koja je relevantna za budućnost europske industrije.

Razumijevanje te logike na vrijeme može biti ključna prednost u pripremi budućih investicijskih i istraživačkih projekata.

Koliko god STEP predstavljao izazov za poduzetnike, jednako će zanimljivo biti pratiti kako će se njegova logika preslikati u konkretne natječaje u Hrvatskoj i drugim državama članicama. Posebno će biti važno vidjeti na koji će se način definirati kriteriji prihvatljivosti i evaluacije projekata – odnosno kako će se u praksi vrednovati doprinos tehnologije ciljevima STEP platforme. Hoće li se naglasak staviti na stupanj tehnološke zrelosti (TRL), na komercijalizacijski potencijal, na strukturu konzorcija ili na dokazivanje smanjenja strateških ovisnosti Europe?

Upravo su to pitanja koja se već sada pojavljuju u državama koje su među prvima pokrenule STEP natječaje. U nastavku ove serije članaka donijet ću konkretne primjere STEP poziva iz drugih država članica Europske unije – osobito onih koji su već prošli prve faze provedbe – kako bi hrvatskim poduzetnicima pravodobno približila dobre prakse, ali i ukazala na modele koji se u praksi nisu pokazali učinkovitima.

Cilj je omogućiti da se iz tuđih iskustava uči na vrijeme i da se novi instrumenti u Hrvatskoj oblikuju na način koji će doista potaknuti razvoj strateških tehnologija i dugoročnu konkurentnost domaće industrije.

---

Autorica: Natalia Zielińska je konzultantica za EU fondove, osnivačica konzultantske tvrtke Euro Grant Konzalting International te predsjednica Udruge profesionalaca za fondove EU pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Diplomirala je europske studije na Sveučilištu u Wrocławu, a od 2014. godine u Hrvatskoj aktivno prenosi poljska iskustva u korištenju europskih fondova te radi na pripremi i provedbi EU projekata za hrvatske poduzetnike. Autorica je i podcasta o EU fondovima „Fondovske bajke“.