Berislav Horvat: Sve je postalo lakše kad je Emil Tedeschi pristao sudjelovati u žiriju izbora za EY poduzetnika godine
Kako bi promovirao poduzetništvo, EY je 2014. godine u Hrvatskoj pokrenuo izbor za poduzetnika godine. Do sada se pokazalo kako njihov žiri zna prepoznati ljude s potencijalom, a to će još jednom demonstrirati 10. listopada kad se održava ovogodišnji nacionalni izbor. Berislav Horvat otkrio je što se sve promijenilo na bolje zadnjih godina.
Ernst & Young (EY) u svijetu izbor za poduzetnika godine organizira još od 1986. godine, a u Hrvatskoj od 2014. godine. Kako se uskoro bliži ovogodišnji izbor, Forbes Hrvatska razgovarao je s Country Managing Partnerom i predsjednikom Uprave EY-a u Hrvatskoj, Berislavom Horvatom.
Horvat se još u vrijeme fakulteta okušao su malom poduzetništvu, a još od 2002. godine zaposlen je u EY-u u u kojem je 2014. godine postao i glavni partner.
Poduzetnici danas prihvaćeniji i popularniji
Kakvo je bilo stanje u poduzetništvu u Hrvatskoj tada, kad ste tek pokretali ovu nagradu?
Situacija je tada bila dramatično drugačija. Tad nije bilo poduzetnika u novinama, osim u negativnom kontekstu. Čim se nešto negativno događalo, isticalo se da je sudionik poduzetnik. Htjeli smo promijeniti tu negativnu sliku o poduzetništvu.
Zašto ste je pokrenuli?
Mi želimo poduzetnike staviti na mjesto koje im pripada. Ne samo da ih se slavi, nego zato jer u tranziciji društvo nije shvatilo što znači kad netko posveti 10 do 20 godina da izgradi kompaniju i koji to efekt stvara za društvo. Željeli smo mladima pokazati da se može uspjeti u Hrvatskoj.
Što više ih to shvati, više će ih pokušati, a dio i uspjeti.
Od pokretanja nagrade se puno toga promijenilo. Danas su poduzetnici svaki dan u medijima, a neki su postali i zvijezde. Puno je vijesti o ulaganjima fondova, raste broj mladih startupova, sve je lakši pristup kapitalu… Svakako puno bolja i drugačija situacija.
Traži se osoba, a ne tvrtka
Tko je najzaslužniji za tu promjenu?
Razvoj društva. Mi smo htjeli da poduzetnici postanu važniji u društvu, radili smo na promjeni percepcije, a istovremeno se razvijalo tržište kapitala. Radi se o dobrom pomaku.
Poduzetništvo nije za svakoga, ali oni koji uspiju stvaraju odličan efekt na ekonomiju – plaćaju se porezi, stvaraju se radna mjesta… Dakako, ima i onih koji ne uspiju, o čemu se puno rjeđe priča.
Naš izbor za poduzetnika godine ne uzima u obzir veliki rast prihoda ili dobiti kao glavni kriterij – mi ne tražimo tvrtku, nego osobu. Financijska uspješnost je važna, ali još više gledamo na poduzetnički duh, inovativnost, integritet, regionalni ili globalni doseg te brigu za zajednicu.
Koliko je pomogla država?
Ona nije ključna. Kad pričam s poduzetnicima, oni žele da država osigura okvir: pravosuđe i sigurnost poslovanja. Dobro je i što je država više puta smanjivala poreze, i to značajno, a povećala je i iznose neoporezivih primitaka.
Poduzetnici ne očekuju veliku pomoć od države. Treba im osigurati predvidljivost, kako ne bi bilo promjena u zakonima od danas do sutra.
Mislim da je velika stvar i to što smo u Europskoj uniji, NATO-u i blizu uključivanja u OECD. To pokazuje da smo u elitnom društvu, dobra država za investiranje i poslovanje.
Australac Rimca avionom odbacio do Estonije radi nastavka rasprave
Tko bira pobjednika?
Poduzetnici se sami prijavljuju ili prihvaćaju nominacije drugih. Nakon toga se radi selekcija, prolazi intervju u kojem odgovaraju na brojna pitanja. Sve to slaže se u profile koji potom idu žiriju na evaluaciju. Članovi žirija se nalaze u više navrata, raspravljaju o kandidatima i zajednički odlučuju o finalistima i pobjedniku.
Žiri je do sada pokazao izvrstan talent. Recimo prepoznali su suvlasnike Nanobita dok su još imali osrednje prihode, a oni su kasnije uspjeli prodati tvrtku za više od 100 milijuna dolara.
Tko je u žiriju?
U žiriju su Emil Tedeschi, Nenad Bakić, Saša Cvetojević i pobjednici prethodnih izbora za EY poduzetnika godine. Kad smo počinjali, nije bilo lagano. Poduzetnici su bili skeptični i često su nam postavljali pitanja poput “koliko košta da pobijedim?”. Kada smo im objasnili o kakvom se izboru radi, bili su iznenađeni. Emila tada još nisam poznavao, ali kad sam mu objasnio da želimo mijenjati poduzetničku klimu i raditi pozitivne promjene u društvu, poslušao me i prihvatio mjesto predsjednika žirija.
Nakon toga je sve išlo lakše i ubrzo su se žiriju pridružili Nenad i Saša, kao i tadašnji dekan Ekonomskog fakulteta i direktorica EBRD-a koji su u međuvremenu izašli iz žirija. Pobjednici su kasnije također bez dvojbi pristajali ući u žiri i sudjelovati.
Vrijedi spomenuti i kako su od početka članovi žirija donose odluku sami, neovisno od EY-a. Nakon nacionalnog izbora pobjednik ide na svjetski izbor u Monaku, no nama je glavni cilj ovdje promovirati poduzetništvo. Svakako, u Monaku poduzetnici imaju priliku za networking s pobjednicima iz drugih država. Australski predstavnik se primjerice zapričao s Matom Rimcem, taman prije nego je Rimac trebao na avion. Kako ne bi prekinuli raspravu, Mate je propustio let, a Australac je njega i estonskog predstavnika odbacio do Estonije gdje su nastavili razmjenu iskustava. Kasnije je Rimca avionom i vratio natrag u Hrvatsku.
Tek je manjina sposobna biti poduzetnik
Iz kojih sektora dolaze pobjednici prijašnjih godina?
Različitih. Bilo ih je iz IT-a, tehnologije, poljoprivrede, farmacije, industrije i drugih oblika proizvodnje, obrazovanja…
Sektor nije presudan, kao ni veličina tvrtke, ali važno je da kandidati zadovoljavaju neke osnovne uvjete. Primjerice, tvrtke moraju poslovati barem tri godine, ne smiju biti podružnice ili predstavništva stranih tvrtki, kandidati moraju imati značajan udio u njima, voditi ih bar dvije godine i imati barem 20 zaposlenih.
Koji sektor je najbolje izabrati za uspjeh u Hrvatskoj? Čini se da je donedavno najviše potencijala imao IT, u kojem su bili dovoljni znanje i minimalna ulaganja za početak. S druge strane, brodogradnja primjerice treba velika ulaganja, a rezultati nisu baš sjajni?
Poduzetnici u pravilu ne mogu izabrati sektor – postoje područja za koja imaju znanje i ideje. Normalno je da su IT tehnologije lakše, jer se ne mora uložiti veliki Capex (kapitalna ulaganja, op.a.).
Najbolje prilike su sada vjerojatno u tehnologiji, posebno jer je aktualna umjetna inteligencija. Tko bude prvi s dobrom idejom moći će napraviti puno, ali istovremeno je i puno konkurencije. Mi promoviramo poduzetništvo kako bi se ono što više priznalo u društvu, ali se možda krivo shvaća da je to nešto lagano. Možda ima tri do pet posto ljudi koji su sposobni biti poduzetnici. Ne trebaju svi biti poduzetnici, ali je dobro da probaju oni koji imaju potencijala.
Iz kojih dijelova Hrvatske dolaze pobjednici i nomirani?
Svake godine u programu sudjeluje otprilike 25 do 30 poduzetnika iz različitih dijelova Hrvatske. Uključujući ovogodišnje kandidate, to je sveukupno oko 300 poduzetnica i poduzetnika. Ove godine oni dolaze iz 13 različitih gradova. Dosadašnji pobjednici su također iz različitih dijelova države, jedino iz Dalmacije još nismo imali pobjednika
Kako doći do kapitala
Priprema li naš obrazovni sustav mlade na poduzetništvo?
Na ekonomskom fakultetu na koji sam išao je uvijek bilo onih koji sjede u prvim klupama i sve prate i onih koji samo čekaju da prođe predavanjee. Naš sustav je dobar za one koji ga žele iskoristiti.
Sveučilište je sve otvorenije, mladi imaju priliku naučiti i dobiti korisne vještine: računovodstvo, marketing…
Važno je da ljudi koji su zainteresirani mogu dobiti osnovne vještine. Doduše za poduzetništvo nije bitno imati tehničko znanje poput računovodstva i matematike, već su bitniji su soft skillsi (osobne, međuljudske i komunikacijske vještine, op.a.).
Važan je i poduzetnički mindset. Htjeti naučiti, čuti feedback, biti uporan… Nema stvari koju ne možeš naučiti ako te zanima. Mate Rimac nije studirao na tehničkom fakultetu i svejedno je naučio napraviti automobil.
Imate neke savjete za one koji se žele okušati u poduzetništvu? Gdje doći do kapitala?
Na tržištu je puno novca koji dolazi iz raznih izvora. Onima koji pokušavaju doći do financiranja savjetujem da prvo stave ideju na papir. Ideja sama po sebi ne znači ništa, bitan je plan kako je izvršiti. Ako se netko tko kreće u poduzetništvo ne potrudi napraviti bar nekoliko slideova i prikazati što njegova ideja rješava, nitko ga neće slušati. To je minimum ozbiljnosti. Obično se poduzetnici prvo samostalno financiraju, a onda dolaze “family, friends i fools”, potom poslovni anđeli i VC fondovi…
IPO-i također potvrđuju da novca ima?
Da, krenuli su u zadnje vrijeme i zadnja dva su bila uspješna. Mirovinski fondovi imaju novaca, kao privatni investitori – dobro je da se burza budi. IPO-i su česti i kod smjene generacija. Puno poduzetničkih priča su obiteljski biznisi koje nekad naslijede djeca, a nekad (djeca, op.a.) odu nekim drugim putem. Dolaze godine kad poduzetnici moraju napraviti izbor nasljednika. nekad su to djeca, a nekad odu nekim drugim putem. Burza je jedan od načina za prenošenje vlasništva na investitore i pretvaranje obiteljskih biznisa u korporacije
| Izbor EY poduzetnik godine održat će se 10.10.2025. godine, a krajem srpnja 2026. godine hrvatski pobjednik provest će nekoliko dana u Monaku, predstavljajući Hrvatsku na svjetskom izboru u društvu ostalih nacionalnih pobjednika. |
