Na čelo tvrtke došao je bez iskustva u proizvodnji, danas ostvaruju prihod veći od 26 milijuna eura. Ovo mu je sada najveći izazov
Mladen Jambrović prije dolaska na čelo Iverpana nije imao iskustva u proizvodnji, a sada je iza njega deset godina iskustva. Za Forbes Hrvatska otkrio je koji su najveći izazovi u poslovanju tvrtke koja se bavi prodajom materijala i proizvoda za izradu namještaja po mjeri, ali i planove za budućnost.
Iverpan je lijepa priča hrvatske tvrtke osnovane 1991. godine, vođena vizijom jedne obitelji kako učiniti svoj dom jedinstveno ugodnim za život. Rezultat toga je bogata ponuda proizvoda izvrsnih estetskih i funkcionalnih karakteristika, s pozitivnim zdravstvenim i ekološkim utjecajem na čovjeka i okoliš.
Od samo nekolicine zaposlenika tvrtka je narasla na preko 260 zaposlenih, uvodeći nove tehnologije u proizvodne procese za što je osvojila i nagradu Zagrebačke županije. Mladen Jambrović prije dolaska u Iverpan nije imao iskustva u proizvodnji.
“Ovo mi je bio profesionalni izazov i sada, 10 godina poslije imamo šest centara, godišnje prihode od oko 26 milijuna i 800 tisuća eura i 260 zaposlenih. Najveći izazovi su mi bili upoznati neke zakonitosti same industrije, vidjeti pravce koji su iskorišteni u prodaji i prezentaciji i vidjeti postoje li novi putevi koji su još neotkriveni. Treba samo dobro prepoznati i upoznati industriju i onda se mogu uvoditi razne inovativnosti.”
Uspješno suočavanje s brojnim izazovima
Iverpan je poslovnu godinu zaključio u plusu, ali troškovi su svakako rasli.
“Ostvarili smo rast prometa u odnosu na prošlu godinu od 1%, a rasli su troškovi energije, najma, transporta, logistike. Najveći trošak je bio trošak radne snage. Dijelom zbog zapošljavanja, ali sada je zbog rasta plaće. Najveći izazov je upravo problem radne snage. Dosta smo dugo izdržali bez stranih radnika, međutim, nismo mogli pronaći radnu snagu na domaćem tržištu. Malo ljudi se odlučuje raditi u tom segmentu.
Proizvodni radnici su tražena roba, ali nema ih puno. Nove generacije ne žele raditi te poslove. Jedini izlaz iz te situacije da krenemo u automatizaciju, što zahtjeva velika ulaganja. Uvijek zapošljavamo, ali malo ljudi se javi na natječaj. Naša minimalna plaća za čovjeka koji nema iskustva je neto 1200 eura. Tržište je relativno malo i morali bi prodavati pet puta više ili jako dizati cijene da bismo mogli pratiti zahtjeve koji se pred nas postavljaju. Jesmo nešto dizali cijene, ali to nije u skladu s rastom troškova. Prihodi su nam rasli, ali u zadnje tri godine dobit pada. Još uvijek smo u plusu, no došli smo do toga da moramo početi dizati cijene ili radnici moraju biti produktivniji.”
Održivim materijalima se izdvajaju od konkurencije
“Krenuli smo s održivošću prije šest godina. Tada su krenuli neki novi materijali koji su isključivo ekološki napravljeni u vrijeme kada to nije bilo popularno, ali mi smo se željeli na neki način odvojiti od klasičnog poimanja drvnog centra, napravili smo pomak u tom pravcu i pokazalo se da nije bilo loše”, kaže Jambrović.
Tvrtka većinu robe uvozi iz Austrije i Italije, ali i iz Portugala, Španjolske i Njemačke. Zatim materijal prodaju stolarima koji izrađuju namještaj.
“Za stolare odrađujemo određene usluge. Kada investitor odabere određeni dekor, stolar iz toga smisli namještaj, pošalje nam mjere i na te mjere izrežemo dekore koje su odabrali investitori. Najveći udio u prodaji i dalje ima iverica jer je to cjenovno prihvatljiv materijal. U zadnje vrijeme je trend da se za radne plohe sve više koriste materijali poput kvarca, porculana. I tu je Iverpan predvodnik cijele priče. To su trajni materijali i daju luksuzniji izgled.”
Konkurencija je dobra, kaže Jambrović.
“Elgrad je najjači u cijeloj priči. Oni su definitivno moćna stvar. Odlučili smo da ne želimo uvijek biti tradicionalni drvni centar, pokušavamo uvoditi inovativnost vezano uz uređenje interijera jer ako radite na isti način na koji rade i svi ostali, dođe do toga da se možete boriti jedino cijenama i tu onda nema biznisa. Odlučili smo ići u smjerovima kojima drugi nisu kročili, ponekad se zeznemo, ali smo se izdvojili od konkurencije jer nudimo drukčije stvari, eko materijale i tu nekako plivamo. Pratimo što drugi rade, ali nas veseli biti prvi u nekom području.”
Regija oko Zagreba najveće tržište
Vlasnik Iverpana Vladimir Findri svojom je dobiti financirao većinu cijele priče, a izvori financiranja su im i krediti poslovnih banaka. Također su europskim sredstvima sufinancirali centralnu prozvodnje i informatizaciju.
Sve veća podrška i sve bolje pozicioniranje na tržištu rezultat je ulaganja u modernizaciju tvrtke osobito u Iverpanovom centralnom proizvodnom pogonu u Donjoj Zelini, trenutno najmodernijem pogonu za obradu pločastog materijala u Hrvatskoj. Iverpan je u zadnjih sedam godina uložio u brojne centre proizvodnje i nova radna mjesta.
“2019. smo otvorili centar u Zadru, to je bilo ulaganje od preko milijun eura. Obnovili smo strojni park u svim našim drugim centrima, to je bilo dodatnih 3 milijuna eura. Otvorili smo i novi centar u Rijeci, uložili smo također 3 milijuna eura. Imamo centre i u Zadru, Slavonskom Brodu, Varaždinu, dva u Zagrebu. Regija oko Zagreba je najveće tržište pa je logično da nam ti centri donose najviše prihoda. Varaždin radi tradicionalno dobro, vidjet ćemo što će napraviti Rijeka.”
Moguće širenje na europsko tržište
“Širenje na europsko tržište nije nemoguća misija, samo treba promisliti kako to napraviti. Naši konkurentni su u BiH, dijelom po Sloveniji, u Austriji. Nemamo finalne proizvode, a svako od tih tržišta ima svoje specifičnosti i načine na koje stolari funkcioniraju. Slovenski stolari vole sami kupiti materijal, a oni imaju strojeve i sami obrađuju materijal. Izrasli smo na pomoći stolarima da brže i jednostavnije odrade svoj dio posla. U Austriji je slična situacija kao u Sloveniji, BiH je sličnija nama. Tražimo način kako izaći na europsko tržište i mislim da smo blizu toga.”
Mirisni laminat
Iverpan je napravio veliki zaokret u poslovanju, otvorili su prije dvije godine “Izlog ideja”, premium showroom u Draškovićevoj 54, gdje održavaju i brojne radionice.
“Odabrali smo drukčiji koncept izlaganja. To je mjesto inspiracije. Nismo htjeli napraviti salon s gotovim proizvodima, nego smo izložili ekskluzivnije, bolje materijale, stilistički inspirativne. Imamo pluto i fantastične keramičke pločice iz Portugala, ručno rađene. To je mjesto na kojemu pozivamo dizajnere i arhitekte da dođu udahnuti neke nove materijale.
To su potpuno prirodni materijali, zidne obloge, obloge za namještaj napravljene od cvijeća, slame, ružinih latica. Takvi materijali mirišu u prostoru godinama. Ne prodajemo ništa, ali pokazujemo što se sve može napraviti. Održavamo razne edukacije jer je potrebno podučiti ljude o novim materijalima kako bi znali gdje ih i na koji način najbolje primijeniti.
Izlog ideja smo premjestili i u digitalnu sferu, pa je Izlog ideja i nezavisni portal gdje se mogu naći razmišljanja raznih arhitekata i mislim da će iz godine u godinu biti sve bolji. Ideja je da to bude mjesto za pronaći inspiraciju i postavljati neka pitanja vezano uz tu industriju na koje i država možda može dati odgovor”, kaže Jambrović.
Planovi za budućnost
“Za pet godina se vidimo s dodatnim proizvodnim kapacitetima u izraženije digitalnoj i automatiziranoj priči, s nekim radnim mjestima koja trenutno ne postoje, s još novih inovativnih materijala. Sve ovisi o globalnim kretanjima. Neke stvari uvozimo iz Južne Koreje, to je prije išlo kroz Sueski kanal, sad sve ide oko Afrike pa se kanali distribucije produljuju, sve duže traje.”
