Eurostatov izvještaj otkriva koliko hrvatske tvrtke koriste ICT usluge
Hrvatske tvrtke pri dnu su Europske unije kad je u pitanju korištenje digitalnih usluga u poslovanju. Vrlo nisku razinu korištenja ima 35,7 tvrtki, a nisku dodatnih 35,3 posto. Visoku ima 21,3 posto, a vrlo visoku 7,8 posto. U nekim drugim područjima Hrvatska je na razini prosjeka EU.
Više od 10 milijuna ljudi u Europskoj uniji rade kao ICT specijalisti, što predstavlja pet posto ukupne radne snage – navode najnoviji podaci Eurostata. Postotak je najviši u Švedskoj, gdje ih je devet posto, a najniži u Grčkoj i Rumunjskoj – tri posto. U Hrvatskoj je on točno pet posto, što je stavlja u prosjek.
ICT vještine stječu se u školama, privatno i na poslu. U 2024. godini, 22 posto EU tvrtki osiguralo je trening za zaposlenike kako bi razvili ili unaprijedili svoje ICT vještine. Tu najbolje stoji Finska (38 posto), a to puno češće rade velike tvrtke, nego male i srednje. Za Hrvatsku taj broj iznosi 20,4 posto.
Koliko tvrtke koriste digitalne usluge?
Korištenje digitalnih usluga u poslovanju tvrtkama pomaže u povećanju konkurentnosti, jer to primjerice može značiti da prodaju obavljati i putem interneta. Cilj Europske unije je do 2030. godine postići da bar 90 posto malih i srednjih tvrtki dosegne barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta, a da 75 posto tvrtki koristi usluge poput usluga u oblaku, big data analiza ili koriste umjetnu inteligenciju.
Ljestvica digitalnog intenziteta može imati od nula do 12 bodova. Ona pokazuje koliko tvrtka koristi digitalne usluge. Broj četiri primjerice označava osnovnu razinu.
U 2024. godini 74 posto svih EU tvrtki imalo je barem tu razinu. Kad je u pitanju visoka razina, velike tvrtke prednjače. 41 posto imalo je vrlo visoku razinu, a 46 posto visoku. Za usporedbu, tek šest posto malih i srednjih tvrtki je imalo vrlo visoku, a 27 posto visoku.
Gledano po državama, najbolje stoje Finska, Danska, Švedska i Belgija. Hrvatska je pri dnu, ali je pet država lošije plasirano od nje. Najgora je Bugarska, potom Grčka, Mađarska, Latvija i Slovačka. Vrlo nisku razinu u Hrvatskoj ima 35,7 tvrtki, a nisku dodatnih 35,3 posto. Visoku ima 21,3 posto, a vrlo visoku 7,8 posto.
Usluge u oblaku i umjetna inteligencija
Usluge u oblaku, odnosno korištenje resursa na serverima trećih strana u 2023. godini koristilo je 45 posto tvrtki. Većina njih (83%) koristi ih za mailove, 68 posto za pohranu datoteka, a 66 posto za uredski softver poput tekst procesora i tablica. Tradicionalno, skandinavske zemlje su u vrhu (Finska, Švedska i Danska), a Bugarska i Rumunjska u dnu. U Hrvatskoj tak postotak iznosi 45,08 posto, no u 2024. godini (za koju su dostupni podaci samo za manji broj država) je manji – 42 posto.
Umjetnu inteligenciju u 2024. godini je koristilo 13 posto tvrtki u EU. No, postotak raste – godinu ranije to je radilo tek njih osam posto. Najčešće se koristi za analizu pisanog jezika (7% tvrtki), generiranje pisanog ili govornog jezika (5%) te pretvaranje govornog jezika u strojno čitljiv format (5%).
Tvrtke umjetnu inteligenciju najviše koriste u Danskoj (28%), Švedskoj i Belgiji (obje 25%), a najmanje u Rumunjskoj (3%), Poljskoj i Bugarskoj (Obje 6%). Hrvatska je u sredini s 11,8 posto.
Bankarstvo i e-Commerce popularni
Kad su u pitanju e-građani, plan Europske unije je da sve ključne javne informacije za građane i tvrtke budu u potpunosti dostupne online do 2030. godine. Broj građana koji su tražili informacije (različite vrste) preko državnih web stranica u EU je 47 posto. Listu predvodi Danska sa 79 posto, dok je na začelju Bugarska s 14 posto. U Hrvatskoj je taj postotak 42 posto, što je svrstava u donju trećinu ljestvice.
Internet bankarstvo koristi 72 posto internet korisnika (ljudi koji su koristili internet u zadnja tri mjeseca) u EU. u Hrvatskoj ga je koristilo njih 74 posto.
U ovoj godini barem jednu narudžbu preko interneta ostvarilo je čak 77 posto Europljana i 70 posto hrvatskih građana.
