Kvantna računala rizik su za sve od bankarstva do bitcoina. Treba se pripremiti na vrijeme
Kvantna računala mogla bi biti sljedeća velika stvar nakon umjetne inteligencije. Utjecat će samo na nekoliko područja, a najveću promjenu donijet će u području enkripcije. Moći će probiti postojeće zaštite koje koriste sustavi poput online bankarstva, e-građana, web servisa, ali i bitcoin. Zbog toga velike tvrtke poput IBM-a i Googlea već sad rade na postkvantnoj kriptografiji. CROZ analizira rizike kod svojih klijenata kako bi se zaštitili na vrijeme.
Miroslav Čerkez CROZ-ov je arhitekt koji se bavi proučavanjem teme kvantnih računala, uvjeren kako će ta tema uskoro biti jednako važna kao i umjetna inteligencija.
Za Forbes Hrvatska pojašnjava kako se ne radi o novoj temi. Od sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća zna se kako se principi kvantne mehanike mogu koristiti za neke izračune, a do 1994. godine nitko nije znao što se točno s time može napraviti u području računala. Američki matematičar i računalni znanstvenik Peter Shor tada je dokazao da bi dovoljno snažno kvantno računalo moglo vrlo brzo faktorizirati velike brojeve, što je zadatak izuzetno težak za klasična računala.
Što su kvantna računala?
Velik dio današnje moderne internetske sigurnosti (RSA enkripcija) počiva na tome da se množenjem jako velikih prostih brojeva (s više stotina znamenki) može dobiti još veći broj, ali se ne može obrnutim smjerom dobiti koji su to brojevi. Običnim računalima za tako nešto trebale bi godine ako bi to uopće mogla napraviti. Kvantna računala mogla bi to riješiti za nekoliko minuta.
Dok klasična računala računaju pomoću bitova koji su ili 0 ili 1, kvantna računala koriste qubitove koji mogu predstavljati više stanja istovremeno, što im omogućuje paralelnu obradu ogromnog broja mogućnosti. To im daje prednost samo u nekim područjima, a jedno od njih je kriptografija. No, ona nisu jednostavna poput običnih – kako bi radila, moraju biti ohlađena i raditi na izuzetno niskoj temperaturi. Riječ je o temperaturi malo hladnijoj od temperature svemira, 270 stupnjeva celzija ispod nule.
Čip kvantnih računala nije velik, ali zbog spomenutog hlađenja, kvantna računala nisu malih dimenzija poput klasičnih, nego mogu biti veličine ormara i slično. U Europi ih trenutno ima desetak, ali još nisu na razini kakva se očekuje u budućnosti.
Kako i do kada se pripremiti za dolazak kvantnih računala
Čerkez pojašnjava kako je 1994. godine krenula utrka u kojoj se velike korporacije i države natječu u razvoju kvantnih računala. Kaže da trenutačno prema javno dostupnim podacima vodi IBM, no nitko još nije pobijedio, a dosta toga događa se u tajnosti. Google je još 2019. godine napravio neku vrstu kvantnog računala, a fokus su u međuvremenu stavili na sigurnost. Kao organizacija u svim proizvodima žele biti kvantno sigurni i primijeniti postkvantnu kriptografiju, koja osigurava da internet bude siguran od napada kvantnog računala.
Po nekim ranijim procjenama takvo računalo trebalo bi biti razvijeno do 2035. godine, no Google je svoj roadmap pomaknuo na 2029. godinu jer se otkrilo kako se Shorov algoritam može implementirati na slabijem kvantnom kompjuteru nego što se mislilo.
Vlade svijeta također se pripremaju za ovaj važni sigurnosni problem. Američki institut za standarde i tehnologiju (NIST) standardizirao je četiri kriptografska algoritma koji su sigurni od kvantnih napada i postavili su roadmap do 2035 za završetak migracije. U Europskoj uniji dokumentom iz lipnja 2025. godine definirana je strategija kako bi Unija postala kvantno sigurna.
Prema njemu, sve članice do kraja ove godine moraju napraviti analizu rizika i procjenu ranjivosti svoje infrastrukture na napad kvantnim računalom. Do 2030. godine sve sustave koji su kvalificirani kao sustavi visokog rizika potrebno je učiniti kvantno sigurnima, a do 2035. cijeli sustav.
CROZ analizira rizike kod klijenata
CROZ se još ne bavi kvantnim računalima, ali se bavi klasičnim IT sustavima koji moraju biti otporni na prijetnje i rizike. Već sada svojim klijentima pomažu analiziranjem potencijalnih rizika i identificiranjem rizičnih sustava. Cilj je te sustave učiniti kvantno sigurnima migriranjem na postkvantnu kriptografiju.
U cijeloj priči važna je i kriptoagilnost, odnosno prilagođavanje situaciji. U ovom trenutku vjeruje se kako su kvantno sigurni algoritmi učinkovita zaštita od kvantnih računala, no možda se u budućnosti pojavi neka ranjivost zbog koje bi se kriptografske algoritme moralo vrlo brzo nadograditi. Danas to nije slučaj, a Čerkez pojašnjava kako će se taj posao trebati automatizirati.
Upozorava kako će sustavima trebati osam do devet godina da se izmigriraju, što znači da se taj posao trebao početi raditi prije dvije godine, no tad nije bilo algoritama. Posljedica tih promjena bit će obvezna promjena osobnih iskaznica, certifikata za e-građane… svaki uređaj spojen na internet morat će se nadograditi bez da se osjeti disrupcija.
Rizik i za bitcoin
Na pitanje kako će izgledati ‘napad’ pomoću kvantnog računala, Čerkez daje primjer bankovne transakcije koju korisnik nije zadao, ali bez forenzičkog načina da se dokaže kako nije. Osoba koja kontrolira kvantno računalo moći će napraviti transakciju u tuđe ime. Navodi kako je Google upozoravao da će se unutar devet minuta moći izmijeniti blok transakcija koje se događaju na blockchainu i preusmjeriti kriptovalutu poput bitcoina na drugi račun bez da se može dokazati što se dogodilo. Iz tog razloga i bitcoin protokol morat će se nadograditi.
| Snima se kriptirani promet na internetu Zanimljivo je da danas postoje akteri koji snimaju i spremaju sav kriptirani promet na internetu. Danas s njime ne mogu apsolutno ništa, no jednog dana kad se kvantna računala razviju, moći će ga dekriptirati. On obuhvaća sve od bankovnih transfera, poruka u chatovima poput Whatsappa i slično. |
