Napadi na pojedinačne kripto ulagače se udvostručili – kriminalci sve češće koriste i fizičko nasilje

Godina 2025. bila je još jedna rekordna godina za kriptokriminalce: ukupna vrijednost ukradene kriptoimovine premašila je 2,9 milijardi eura.
Istraživanje provedeno za britansku Agenciju za financijsko ponašanje (FCA) u kolovozu 2024. pokazalo je da približno 12 posto odraslih Britanaca posjeduje kriptoimovinu, što odgovara brojci od oko sedam milijuna ljudi. Na globalnoj razini procjenjuje se da danas kriptovalute posjeduje oko 560 milijuna ljudi, što znači otprilike svaka četrnaesta osoba na svijetu. No kako je rasla popularnost digitalne imovine, tako je paralelno rastao i kriminal povezan s njom, piše BBC.
Pandemija je potaknula snažan rast vrijednosti kriptovaluta, a s njim i eksploziju napada na cijelu industriju. Godina 2025. bila je još jedna rekordna godina za kriptokriminalce: ukupna vrijednost ukradene kriptoimovine premašila je 3,4 milijarde dolara (2,9 milijardi eura), prema podacima tvrtke za analizu blockchaina Chainalysis. Ukupni godišnji iznosi krađa kreću se u sličnim okvirima još od 2020. godine.
Najveći dio novca krade se u masovnim kibernetičkim napadima na kripto-tvrtke. Tako su, primjerice, sjevernokorejski hakeri u veljači 2025. s kripto-mjenjačnice Bybit otuđili 1,5 milijardi dolara (1,3 milijarde eura). U tim i većini sličnih slučajeva gubitke pokrivaju same kripto-tvrtke, pa je izravan utjecaj na pojedince često ograničen.
Mnoge krađe ostaju neprijavljenje
No istodobno je u 2025. zabilježen i snažan porast napada usmjerenih na pojedinačne kripto-ulagače. Prema istraživanju Chainalysisa, broj takvih napada porastao je s 40.000 u 2022. na čak 80.000 prošle godine. Hakiranja, prijevare i prisila pojedinaca činili su oko 20 posto ukupne vrijednosti ukradenih kriptovaluta, odnosno približno 713 milijuna dolara (613 milijuna eura).
Ipak, Chainalysis upozorava da bi stvarne brojke mogle biti znatno veće, jer mnoge žrtve nikada javno ne prijavljuju krađu. U takvim situacijama pojedinci često ostaju bez ikakve zaštite. Za razliku od tradicionalnog financijskog sustava, gdje krađe i prijevare često pokrivaju banke ili kartične kuće, kriptosvijet nudi vrlo malo sigurnosnih mreža.
Analitičari dio razloga za porast napada vide u sve većem broju ljudi koji ulaze u kripto-svijet kao ulagači, ali i u činjenici da su poboljšane sigurnosne prakse velikih platformi možda “preusmjerile napadače prema pojedincima koje se percipira kao lakše mete”.
Fizičke prijetnje i otmice
Kriminalci, pritom, mogu dolaziti iz bilo kojeg dijela svijeta. Istraživači blockchaina iz tvrtke Elliptic upozorili su u listopadu da hakeri povezani sa sjevernokorejskom državom sve češće ciljaju imućne vlasnike kriptovaluta, no aktivni su i brojni mladi prevaranti i hakeri iz drugih zemalja.
Sve učestalije postale su i provale te fizičke pljačke povezane s kriptom te su već dobile i poseban naziv — “wrench attacks” — jer su zabilježeni slučajevi u kojima kriminalci žrtvama prijete fizičkim nasiljem i alatima poput francuskih ključeva.
U međuvremenu, mnogi kriminalci i dalje se oslanjaju na provjerene metode hakiranja i prijevara, koje su sve učinkovitije zahvaljujući obilju osobnih podataka ukradenih u velikim kibernetičkim napadima na tvrtke.