Zašto rat s Iranom predstavlja rizike za umjetnu inteligenciju
Naslovi koji najčešće proizlaze iz iranske blokade Hormuškog tjesnaca snažno su usmjereni na cijene nafte i to s dobrim razlogom. One ne utječu samo na cijenu goriva na pumpama, već i na cijenu svega ostalog. (Sličan skok cijena nafte doveo je do stagflacije 1970-ih.) I ne postoji jednostavan način da se nadoknadi opskrba naftom koja više ne može napustiti Bliski istok.
No, osim cijena nafte, sukob s Iranom predstavlja i ozbiljne poteškoće za procvat umjetne inteligencije, posebno u Južnoj Koreji. Proizvođači poluvodiča u toj zemlji suočavaju se s dvostrukim udarcem – ne samo da ovise o prirodnom plinu s Bliskog istoka, već uvelike ovise i o heliju, koji je nužan za proizvodnju čipova. Otprilike trećina svjetskog helija dolazi iz Katara, a taj je izvor sada nedostupan bez stvarnog načina da se opskrba obnovi.
Nedostatak helija i energije u Južnoj Koreji prelijevat će se kroz cijelo tehnološki sektor. Samsung i SK Hynix dominiraju tržištem memorijskih čipova – proizvode više od polovice svjetske ponude. Ta memorija potrebna je za sve, od mobilnih telefona do automobila, pa se može očekivati rast potrošačkih cijena kako se nestašice budu širile kroz opskrbne lance.
Ključno je da će podatkovni centri koji pokreću procvat umjetne inteligencije – već sada izvor milijardi dolara kapitalnih ulaganja – snažno osjetiti taj šok u cijenama memorije. Tvrtke poput OpenAI-ja i Anthropica bilježe rast prihoda, ali on još uvijek nije ni približno dovoljan da pokrije troškove. A sada će sve postati još skuplje.
Ne treba očekivati ni da će ova kriza biti kratkotrajna. Iran ima značajnu polugu unatoč oslabljenim vojnim sposobnostima. Kroz ratovanje dronovima ta je država zapravo instrumentalizirala osiguravateljsku industriju kako bi zaustavila pomorski promet. Ne mora ulaziti u izravan sukob s američkom mornaricom, a njezini su troškovi tek djelić onih koje ima SAD. Nije jasno koliko dugo Teheran može izdržati, ali zasad ne izgleda da je kraj krize na vidiku.
Alex Knapp, novinar Forbesa (link na originalni članak)
