Troškovi čistih tehnologija padaju, ali ipak će stari energenti povećati europsku konkurentnost
Kapaciteti obnovljivih izvora rastu takvom brzinom da bi globalno gospodarstvo do kraja desetljeća moglo nastaviti rasti bez povećanja potrošnje nafte, plina ili ugljena, ali je pitanje koliko brzo i učinkoviti se novi kapaciteti mogu integrirati u elektroenergetske sustave
Zbog sukoba na Bliskom istoku i rata Rusije i Ukrajine, svijet se suočava s velikim rizicima u području energetske sigurnosti. Neki od neposrednih učinaka globalne energetske krize počeli su jenjavati tijekom 2023. godine, no rizik od daljnjih poremećaja i dalje je vrlo visok. Posljednjih nekoliko godina jasno su pokazale kako ovisnost vrlo brzo može dovesti do ranjivosti – lekcija koja vrijedi i za opskrbne lance čiste energije koji imaju visoku tržišnu koncentraciju. Tržišta tradicionalnih goriva i čistih tehnologija postala su sve fragmentiranija; od 2020. uvedeno je gotovo 200, uglavnom restriktivnih, trgovinskih mjera koje utječu na tehnologije čiste energije. Velik je to skok usporedi li se to s prethodnim petogodišnjim razdobljem kad je ih doneseno 40, navodi se godišnjem izvještaju Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Krhkost današnjih energetskih tržišta podsjeća na trajnu važnost energetske sigurnosti i načine na koje učinkovitiji, čišći energetski sustavi mogu smanjiti rizike sigurnosti opskrbe energijom. Sve vidljiviji učinci klimatskih promjena, zamah energetske tranzicije i karakteristike tehnologija čiste energije mijenjaju pojam sigurne energetske opskrbe. Zbog toga iz IEA ističu da cjelovit pristup energetskoj sigurnosti mora obuhvaćati ne samo tradicionalna goriva, već i sigurnu transformaciju elektroenergetskog sektora te otpornost opskrbnih lanaca čiste energije. Energetska sigurnost i klimatska politika neraskidivo su povezane jer ekstremni vremenski uvjeti, pojačani visokim emisija, već sada predstavljaju ozbiljne prijetnje energetskoj sigurnosti.
Iako se tranzicija prema čistim izvorima znatno ubrzala posljednjih godina, povećala se i neizvjesnost oko toga kako će se ona dalje razvijati No, energetske politike i klimatski ciljevi, koliko god bili utjecajni, nisu jedini pokretači rasta čiste energije. Tu su i snažni troškovni poticaji, kao i intenzivna konkurencija za vodeće pozicije u sektorima čiste energije koji su izvori inovacija, gospodarskog rasta i zapošljavanja. Energetska budućnost je danas složenija nego ikad, višeslojna i ne dopušta jednoznačne prognoze.
Potražnja za strujom dvostruko veća
U Međunarodnoj agenciji za energiju smatraju da će se sljedeća faza na putu prema sigurnijem i održivijem energetskom sustavu odvijati u novom tržišnom kontekstu, no i dalje obilježena geopolitičkim rizicima, ali i relativno obilnom ponudom različitih goriva i tehnologija. IEA-ove analize tržišne ravnoteže i opskrbnih lanaca pokazuju višak ponude nafte i LNG-a u drugoj polovici 2020-ih, uz veliki suficit proizvodnih kapaciteta za ključne tehnologije čiste energije, osobito za solarne panele (PV) i baterije. To pruža određeni zaštitni sloj protiv budućih poremećaja, ali također vrši pritisak na snižavanje cijena i povećava konkurenciju među dobavljačima. Nagli porast implementacije čiste energije posljednjih godina dogodio se tijekom razdoblja volatilnosti cijena fosilnih goriva. “Troškovi čistih tehnologija padaju, no održati i ubrzati taj zamah u svijetu nižih cijena fosilnih goriva zahtijeva drugačiji pristup. Izbori potrošača i politike vlada imat će golem utjecaj na budućnost energetskog sektora i u borbi protiv klimatskih promjena“, vjeruju u IEA-i.
Čista energija ulazi u energetski sustav neviđenom brzinom. Prema podacima Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), u 2024. kapacitet obnovljivih izvora uvećan je za 585 gigavata (GW), što je rekordna godišnja stopa rasta od 15,1 posto. Njime je ukupni kapacitet dosegnuo 4448 GW, što još uvijek nije dovoljno da se dostigne globalni cilj utrostručenja obnovljivih izvora do 2030. Da bi do toga došlo, obnovljivi kapaciteti morali bi rasti po stopi od 16,6 posto godišnje. Generalni direktor IRENA-e, Francesco La Camera, istaknuo je kako kontinuirani rast obnovljivih izvora dokazuje da su obnovljivi izvori ekonomski isplativi i lako primjenjivi. “Iz godine u godinu obaraju vlastite rekorde u širenju, ali i dalje se suočavamo s istim izazovima velikih regionalnih razlika i vremenskim pritiskom jer se rok do 2030. neumoljivo približava“, rekao je. Ipak, vjerojatno najveće pitanje koje se postavlja je koliko brzo i učinkovito novi kapaciteti mogu biti integrirani u elektroenergetske sustave, te hoće li se proširenje mreže i vrijeme odobravanja projekata moći pratiti.
To je izuzetno važno jer potražnja za energetskim uslugama brzo raste. Tijekom posljednjeg desetljeća potrošnja električne energije rasla je dvostruko brže od ukupne potražnje za energijom, a dvije trećine tog globalnog porasta dolazi iz Kine. Očekuje se da će rast potražnje za električnom energijom dodatno ubrzati u nadolazećim godinama. Glavni uzroci rasta bit će potrošnja u laganoj industriji, električnoj mobilnosti, hlađenju te podatkovnim centrima i umjetnoj inteligenciji (AI). U svijetu je registrirano više od 11.000 podatkovnih centara koji su često prostorno koncentrirani, što može imati znatan lokalni učinak na tržišta električne energije. Međutim, na globalnoj razini, oni čine relativno mali udio ukupnog rasta potrošnje električne energije do 2030. Učestaliji i intenzivniji toplinski valovi uzrokuju znatno veće varijacije u projekcijama potrošnje struje, posebice u pogledu intenzivnijeg korištenja klima-uređaja. Kombinacija porasta dohotka i povećanja globalnih temperatura generira više od 1200 TWh dodatne globalne potražnje za hlađenjem do 2035., što je više od današnje ukupne potrošnje električne energije na Bliskom istoku, ističu iz IEA. No, s napretkom energetske tranzicije globalno gospodarstvo bi do kraja desetljeća moglo nastaviti rasti bez povećanja potrošnje nafte, plina ili ugljena. To nije bio slučaj posljednjih godina kada je unatoč rekordnoj implementaciji čiste energije, dvije trećine rasta potražnje za energijom bilo pokriveno fosilnim gorivima, što je emisije CO2 gurnulo na nove rekordne razine.
Naftaši u teškoj poziciji
Usporavanje rasta potražnje za naftom stavit će vlasnike naftnih resursa u težak položaj zbog značajnog viška ponude. Kina, koja je desetljećima bila glavni pokretač rasta tržišta nafte, polako se okreće elektrifikaciji. Očekuje se da će kineska potrošnja nafte u cestovnom prometu opadati, iako će to biti nadoknađeno velikim porastom potrošnje nafte kao sirovine u petrokemijskoj industriji. Zbog toga Indija postaje glavni izvor rasta potražnje za naftom, s gotovo dva milijuna barela dnevno (mb/d) dodatne potražnje do 2035. Cjenovno konkurentna električna vozila, od kojih su mnoga kineske proizvodnje, sve više osvajaju tržišta, iako postoji neizvjesnost oko brzine rasta njihovog tržišnog udjela. Ona trenutno čine oko 20 posto prodaje novih automobila, a procjenjuje se da će taj udio rasti prema 50 posto do 2030. godine. Ako bi tržišni udio električnih automobila rastao sporije i ostao ispod 40 posto do kraja desetljeća, to bi dodalo 1,2 mb/d projiciranoj potražnji za naftom u 2030., no i dalje bi bilo vidljivo usporavanje globalnog trenda.
Na pomolu je i povećanje globalnog izvoznog kapaciteta ukapljenog prirodnog plina (LNG) za gotovo 50 posto, a predvode ga Sjedinjene Američke Državae i Katar. Međutim, cijene koje mnogi dobavljači trebaju kako bi povratili ulaganja možda neće biti dovoljne da potaknu zemlje u razvoju na masovni prelazak na prirodni plin. Prema scenariju izjavljenih politika (STEPS), potražnja za LNG-om rast će godišnje više od 2,5 posto. Europa ima veliki uvozni kapacitet, ali on će biti ograničen ulaganjima u čistu energiju. Ipak, niže cijene prirodnog plina trebale bi ublažiti sumornu sliku o konkurentnosti europske industrije, iako ona i dalje ima značajan strukturni energetski cjenovni hendikep u odnosu na Sjedinjene Države i Kinu.
