Je li moguće da 10 eura mjesečno spasi posrnuli njemački mirovinski sustav? Merz misli da je.
U Njemačkoj radna snaga pada iz godine u godinu, a već sada se četvrtina saveznog proračuna koristi za pokrivanje rupa u mirovinskom sustavu. Vlada ne želi mijenjati postojeći sustav nego pokušava potaknuti kućanstva na “individualne, kapitalno podržane i privatno upravljane štedne račune za mirovinu“ kao nadopunu državnim mirovinama. Tako će od sljedeće godine roditelji moći zatražiti 10 eura mjesečno za ulaganje u mjesečni plan štednje u dionicama na ime djece.
Kada je njemački kancelar Friedrich Merz ovog mjeseca na YouTubeu upozorio mlade Nijemce da se ne oslanjaju isključivo na javne mirovine, nego da redovito ulažu manje iznose na burzi, izazvao je bijesnu reakciju sindikata.
Moćni sindikat metalaca IG Metall nazvao je stav njemačkog kancelara “odvojenim od stvarnosti i opasnim”. Umjesto promicanja privatnih mirovinskih planova temeljenih na dionicama, trebao bi ojačati oslabljeni međugeneracijski sustav državnih mirovina, poručili su iz sindikata, piše Financial Times.
Javni mirovinski sustav, koji je 1889. osnovao kancelar Otto von Bismarck, preživio je ratove i krize, ali sada se suočava s još većim izazovom jer radna snaga stari i smanjuje se.
Do 2036. godine, 19,5 milijuna njemačkih baby boomera otići će u mirovinu, dok će se na tržištu rada pridružiti samo 12,5 milijuna mladih radnika, prema podacima Instituta za ekonomska istraživanja u Kölnu (IW).
To će rezultirati padom radne snage od 9 posto. Godine 2040. stotinu će radnika morati uzdržavati 41 umirovljenika, u usporedbi s današnjih 30, predviđa IW.
Merzova lijevo-centristička koalicija izbjegava temeljitu reformu državnog mirovinskog sustava te umjesto toga pokušava potaknuti kućanstva na “individualne, kapitalno podržane i privatno upravljane štedne račune za mirovinu“ kao nadopunu državnim mirovinama.
SAD i Velika Britanija čine slično
Vlada je obećala novu subvenciju usmjerenu na djecu u dobi od 6 do 18 godina. Od sljedeće godine roditelji će moći zatražiti 10 eura mjesečno za ulaganje u mjesečni plan štednje u dionicama na ime svoje djece. Sredstva će ostati zaštićena do trenutka kada djeca dosegnu mirovinsku dob.
Njemačka mirovinska tempirana bomba služi kao upozorenje drugim zemljama Europske unije, budući da države članice već troše u prosjeku 12 posto BDP-a na javne mirovinske sustave, a mnoge se istodobno suočavaju s demografskim padom.
Merzov poticaj mladima da ulažu u dionice podsjeća na slične napore u zemljama poput SAD-a i Velike Britanije, koje žele usmjeriti mirovinsku štednju u produktivnu imovinu, uključujući infrastrukturu, nekretnine i private equity.
Mirovine će se smanjiti, a davanja povećati
Njemački je slučaj posebno ozbiljan. Svake se godine otprilike četvrtina saveznog proračuna — 117,9 milijardi eura u 2024. — koristi za pokrivanje rupa u mirovinskom sustavu. Prema sadašnjim politikama, to će se opterećenje još i povećati, predvidio je prošle godine Savezni ured za reviziju.
Njemačko vijeće ekonomskih stručnjaka često je upozoravalo da će se razina mirovinskih naknada morati smanjiti, “dok će se stopa doprinosa pod sadašnjim pravilima naglo povećati”.
Trenutačno 17 posto odraslog stanovništva u Njemačkoj posjeduje dionice, investicijske fondove ili fondove kojima se trguje na burzi, u usporedbi s 39 posto u Velikoj Britaniji i 62 posto u SAD-u. To odražava dugogodišnje obećanje vlade da je državna mirovina “sigurna”, rekao je Andreas Hackethal, profesor financija na Sveučilištu u Frankfurtu.
Ministarstvo financija izjavilo je da je program od 10 eura mjesečno, nazvan “rani početak mirovine”, prioritet, ali da se još uvijek nalazi “u konceptualnoj fazi”. Godišnje troškove subvencije vijeće procjenjuje na oko 1,5 milijardi eura.
“Želimo novu generaciju što ranije upoznati s tržištem kapitala“, rekao je za Financial Times Carsten Linnemann, glavni tajnik CDU-a i blizak povjerenik kancelara Merza. Novi će program s vremenom također pomoći “ublažiti manjak u državnom mirovinskom sustavu”, dodao je.
Mjesečnu subvenciju od 10 eura osmislila je Ulrike Malmendier, profesorica bihevioralnih financija na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju i jedna od pet članova Vijeća ekonomskih stručnjaka.
“Ako ulažete u široko diverzificirani portfelj i promatrate ga s perspektive od 30 godina, tada su pristojni prinosi praktički zajamčeni”, rekla je u intervjuu za Financial Times.
Iako to pokazuje mnoštvo akademskih istraživanja, “mnogi ljudi u Njemačkoj to jednostavno nisu shvatili”, ustvrdila je Ulrike Malmendier. “Kao profesorica financija, mogu to objasniti teoretski, ali bolje je da ljudi to iskuse sami.”
Glavni cilj je promjena ponašanja
Njemačka kućanstva zajedno raspolažu s devet bilijuna eura financijske imovine – od čega se 37 posto drži u gotovini i niskoprofitnim bankovnim depozitima, prema podacima Bundesbanke.
Istraživanje provedeno u svibnju pokazalo je da 49 posto Nijemaca daje prednost niskom riziku pri ulaganju, 25 posto fleksibilnosti, a samo 14 posto visokim prinosima.
“Kako bismo zatvorili mirovinski jaz, trebaju nam visoki prinosi od 6 do 8 posto godišnje“, rekao je Christian Hecker, osnivač berlinskog internetskog brokera Trade Republic.
Ako se uzme prosječan godišnji prinos od 7 posto, vladina planirana subvencija “rane početne mirovine” od 10 eura mjesečno po djetetu u dobi od 6 do 18 godina pretvorila bi se u otprilike 2200 eura. Bez ikakvih dodatnih uplata, taj bi se iznos na papiru mogao povećati na oko 65.000 eura tijekom narednih 50 godina. Međutim, Ali Masarwah, izvršni direktor savjetodavne kuće Envestor, upozorio je da bi godišnja inflacija od dva posto mogla realnu vrijednost smanjiti za dvije trećine.
“Prema tvrdim brojkama, rana početna mirovina nije ništa više od simbolične politike”, rekao je Masarwah.
Malmendier i drugi zagovornici nadaju se da će stvarne koristi proizaći iz promjene ponašanja, jer bi djeca i njihovi roditelji mogli razmisliti o tome da više svog novca usmjere u ulaganja koja potencijalno nude veće prinose.
“Kada ljudi to prožive, to može stvoriti učinke iskustva koji oblikuju njihovo ponašanje desetljećima”, rekla je Ulrike Malmendier.
Prijašnji pokušaji su propali
No, prethodni pokušaji njemačkih vlada da potaknu privatne mirovine neslavno su propali. EU-ov prekogranični proizvod privatne mirovine, pokrenut uz mnogo pompe 2022., nije prošao ništa bolje.
Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder i njegova crveno-zelena koalicija 2002. uveli su porezne olakšice za kapitalno podržane mirovine, tzv. Riester mirovine. One su od upravitelja imovinom zahtijevale da formalno jamče mirovinsku razinu sličnu iznosu koji je uplatio klijent, što je rezultiralo skupim osiguravanjem rizika i proizvodima koji su često bili “neučinkoviti i preskupi”, prema udruzi za zaštitu potrošača Verbraucherzentrale NRW. Vladine procjene pokazale su da je do četvrtine od 15 milijuna prodanih polica ostalo bez korisnika.
Merzov prethodnik, Olaf Scholz, planirao je popraviti nedostatke. Prošlog rujna tadašnji ministar financija Christian Lindner – pr tržišno orijentiran Slobodni demokrat – predstavio je ono što Masarwah naziva “ambicioznim prijedlogom koji je mogao postaviti privatne mirovine na čvršće temelje”.
No, vlada se raspala dva mjeseca kasnije, prije nego što je plan mogao biti proveden. Ulrike Malmendier sada poziva Merza da ovoga puta napravi ispravno.
“Prokockali smo priliku s Riesterom i ne znam koliko ćemo ih još imati. Jednostavno si ne možemo priuštiti da ponovno pogriješimo”, rekla je.
