Dnevnik Nove TV slavi 20 godina postojanja. Razgovarali smo s njegovim urednicima
Dnevnik Nove TV 10. listopada slavi 20 godina postojanja. To je poslužilo kao povod za razgovor Forbesa Hrvatska s Ivanom Ivančić, Željkom Gulan i Markom Biočinom. Ti urednici najgledanije središnje informativne emisije u državi već godinama daju svoj maksimum kako bi privukli i zadržali gledatelje.
Koja je tajna – kako napraviti vodeći informativni program u državi? Koliko je važan budžet, koliko dobra organizacija redakcije, entuzijazam novinara, a koliko nešto treće?
Ivana Ivančić: Tajna je da nema izmišljanja tople vode. Novac nije ključan – kada ga ima dovoljno. Za razliku od javnog TV servisa koji se financira iz pretplate, a onda zahvaljujući, nažalost, i dalje monopolistički kreiranom zakonu još i zarađuju kroz reklame, privatna komercijalna postaja poput Nove TV opstaje i zarađuje samo dok ima sadržaj koji se može prodati, a prodaje se ono što publika gleda. Taj sadržaj uključuje i kičmu televizije, a to je news. Zabavni program Nove TV je uistinu sjajan.
Ali nema pozicije lidera na tv tržištu dok nema najgledanijeg Dnevnika. Sadržaj svega što je na ekranu kreiraju ljudi: urednici, novinari, montažeri, snimatelji, grafičari, voditelji – mi smo kreativna industrija, ne proizvodimo na normu čavle i cipele. Sreća pa smo u kreiranju sadržaja i zabavnog i informativnog tako dobri da se to prodaje i kotač se vrti. Da, budžet bi uvijek mogao biti veći, ne postoji taj novac koji ja kao urednik ne bih mogla potrošiti. No gabariti su jasni. Iz manje moraš napraviti više, a to uspijevaju i mogu samo oni koji znaju voditi tim, podijeliti zadatke, prepoznati temu, izbaciti aktivizam i ostrašćenost, ne dopustit pokušaje reketa i pritisaka svih vrsta. Smisliti, organizirati, upakirati, emitirati.
Ključ uspjeha je u ljudima
Željka Gulan: Tajna je sve navedeno, ali je ključ uspjeha u timu, u ljudima. Mislim da urednici igraju veliku ulogu u tome jer u dnevnom ritmu upravo mi diktiramo dan, bodrimo ljude, pomažemo, slušamo, rješavamo nerješivo, stvaramo radnu atmosferu koja je izuzetno važna. Jednom sam rekla da je naša ekipa kao dobro uštimani orkestar, a mi urednici smo ”samo” dirigenti. I to je nekako prava istina. Jedno bez drugog ne ide.
Marko Biočina: Nema neke velike tajne. Grupa vrlo talentiranih i posvećenih ljudi daje sve od sebe kako bi u 19:00 svojim gledateljima prezentirali najcjelovitiji prikaz ključnih događaja koji su se toga dana dogodili. I kad to naprave, sutra opet ispočetka. I tako 365 dana u godini. I tako 20 godina u nizu. Winston Churchill jednom je rekao kako je uspjeh zapravo put od neuspjeha do neuspjeha bez gubitka entuzijazma. U slučaju Dnevnika Nove TV koji je najgledaniji informativni program u zemlji već 16 godina zaredom, rekao bih da je to inverzija Churchillove dosjetke: to je put od uspjeha do uspjeha, ali lišen pojave samodopadnosti, nekritičkog zadovoljstva svojim radom, podcjenjivanja gledateljstva ili uzimanja njihove vjernosti zdravo za gotovo.
Možete li podijeliti neke trenutke iz karijere na koje ste posebno ponosni?
Ivana Ivančić: Ja sam ponosna na svaku minutu koja je emitirana jer znam da je netko od ljudi u timu u tom trenutku za tu minutu dao najbolje od onog što zna. Kada sam ja osobno u pitanju, sudjelovati u stvaranju najgledanijeg informativnog programa od nulte faze kada nas nije bilo na medijskoj mapi Hrvatske do ovih godina kada smo medij kojem se najviše vjeruje i koji se najviše gleda – to je razlog za veliki ponos i zahvalnost. Iza mene je urednički prilično dugačak niz projekata koje sam prva radila na TV tržištu – od prvog breaking newsa, prvog istovremenog emitiranja na digitalnim platformama i televiziji, višesatnih specijala iz različitih područja, od prijenosa Oscara do kraljevskih vjenčanja i dolazaka Pape, ulaska u EU, presuda generalima, izbora, inauguracija… Puno rada, znanja, učenja, nerviranja i olakšanja kada se odvrti odjavna špica. I osmijeh kada drugo jutro stignu rezultati gledanosti.
Željka Gulan: Moram priznati da sam ponosna na svoju karijeru općenito. Počela je na lokalnom radiju u mojoj Velikoj Gorici, nastavila se u radijskim vodama Media servisa, a nakon 13 godina provedenih tamo dobila sam priliku da se okušam kao urednica na RTL-u. I potom poziv na – Novu TV, najgledaniju televiziju i Dnevnik u zemlji. Prošla sam sve, od tržnice i anketa preko praćenja Vlade i Sabora, intervjua s vodećim političarima u zemlji. Ponosna sam jer sam se gradila i nadogradila kroz sve redakcije, ispekla zanat, naučila da su rad i strpljenje ključ svega. A posebna kruna toga bila je superizborna godina na Novoj TV koju sam uređivala, gdje su svi izborni ciklusi bili najgledaniji.
Tehnologija je smanjila broj ljudi na terenu
Kako se, po vašem mišljenju, Dnevnik razvijao kroz ove dvije dekade i koje su najveće promjene u načinu izvještavanja?
Ivana Ivančić: Mi smo sve ove godine stvarali trendove, prvi uveli voditeljske parove, prvi formatirali neke dijelove Dnevnika od Tjednog pregleda, nekoć Scene, Bolje Hrvatske, Heroja Oluje, Života na otocima, do sjajnog Poziva. Osim sadržajno, i tehnološki smo diktirali tempo svima na tržištu. Ono što se promijenilo jest brzina protočnosti informacija – digitala je sve stavila ne u petu nego u desetu brzinu, što je dovelo do ogromne količine informacija sa svih strana od kojih je sve veći broj upitne točnosti. Brzina kojom trebaš urednički procjenjivati, selektirati, delegirati, staviti u kontekst je, evo, kao brzina Rafalea. Tehnologija je smanjila broj ljudi na terenu, ono što je u opremi nekad težilo deset kilograma sada je dvostruko lakše, na teren ne moraju ići SNG kola, ekipa ponese ruksak i to je to… Ali ono što uvijek ima istu mjeru i što je najvažnije je kredibilitet, neovisnost, jednakopravnost svih aktera neke teme.
Kako se publika promijenila u ovih 20 godina – i na koji način je to utjecalo na način na koji pripremate i predstavljate vijesti?
Ivana Ivančić: Publika je izložena sadržajima sa svih platformi, mogućnosti informiranja su se promijenile i mijenjaju se kako tehnologija napreduje. Nema više okupljanja čitave obitelji navečer pred televizorom, Dnevnik možeš vratiti i pogledati i u ponoć, ne moraš biti u dnevnom boravku da pogledaš središnju informativnu emisiju. Stižu pushevi i notifikacije sa svih strana. Većina vijesti se emitira na portalima u realnom vremenu, naši dnevni news formati se prilagođavaju i mijenjaju kako stižu reakcije na neku bitnu vijest ili neka nova vijest. Dnevnik mora imati dodanu vrijednost – kroz naše priče, ekskluzivno gostovanje, sučeljavanje stavova, analitičara, komentara, live javljanja. U kritičnim trenucima publika dolazi po još kod nas. Jer nam vjeruju i mi ih ne podcjenjujemo.
Dnevnik Nove TV ima status neovisne informativne emisije. Kako se održava takav status? Koje kriterije mora zadovoljavati dobar informativni program?
Ivana Ivančić: To je status koji je u trajnom aktivnom stanju – stalno ga se treba održavati. Kako – pa najkraće rečeno moraš imati identitet i integritet. Presudno je znati svoj posao, ne biti fasciniran bilo kojim izvorima moći. Treba misliti svojom glavom i ne dati se zbuniti i zastrašiti. A sve to možeš kada imaš znanje i potporu svojih nadređenih. Najbolji informativni program mora zadovoljiti kriterij relevantne informacije, iskrene emocije i uvjerljive prezentacije.
Zaboravite privatno, brinite se za javno
Marko Biočina: Recept je jednostavan i zapravo nije inovativan. Formulirali su ga stari Dubrovčani kojima je u dvorani Velikog vijeća stajao natpis “Zaboravite privatno i brinite se za javno”. Dok god je sve što radimo podložno tom načelu, status Dnevnika kao neovisne emisije će biti neupitan.
Koji informativni sadržaji unutar Dnevnika su najgledaniji?
Željka Gulan: U Dnevniku sve ima svoje mjesto i svoju publiku. Počevši od naših voditelji koji su prvo što gledatelji vide i koji prezentiraju dnevne događaje. Gledatelji se vole informirati, pogledati dobrog i zanimljivog gosta – izuzetno su im značajni i grafički prikazi pojedinih sadržaja. Dnevnik Nove TV prati i inozemne događaje, naši reporteri javljaju se s ključnih mjesta – sve to daje dodatni sadržaj našoj emisiji. Šećer na kraju su kolege iz sportske redakcije, a i naša Prognoza – tako da publika zasigurno ostaje do kraja emisije sve pogledati. Ponosni smo na naš Tjedni pregled koji ide nedjeljom i koji je već postao institucija sama za sebe, ali i na rubriku Poziv koja je dodatno obogatila sadržaj.
Što biste poručili mladim novinarima koje zanima televizijsko novinarstvo?
Željka Gulan: Poručila bih im da ustraju u svojoj želji i da se bore za sebe. Da stvore svoje prilike, rade na sebi, uče, razvijaju se. Televizijsko novinarstvo je izuzetno bitno – novinari su ti koji ulaze u domove ljudi svaku večer i prenose im vijesti koje su ključne za njihov život. I dok god svaki novinar to zna – sigurna sam da će se razvijati ili se razvija u pravom smjeru.
AI donio puno lažnog sadržaja
Marko Biočina: Poručio bi im da ovo može biti divan posao jer nudi mogućnost, kako profesionalnog, tako i osobnog rasta i razvoja. Naravno, često će to biti teško, sporo i mukotrpno, no ustrajnima ne gine nagrada.
Kako vidite budućnost Dnevnika u sljedećih 20 godina, u vrijeme kad se mediji sve više sele na digitalne platforme?
Željka Gulan: Vidim budućnost Dnevnika i za 20 godina, ali svjesna sam da već sada moramo stvoriti pretpostavke da generacije koje danas imaju dvadeset godina, a informiraju se prvenstveno putem TikToka i drugih kratkih formata, požele pratiti i naš sadržaj. To znači da Dnevnik mora ostati vjerodostojan izvor informacija, ali i prilagoditi formu te se još više povezati s digitalnim kanalima. Budućnost Dnevnika ovisi o tome koliko ćemo uspjeti spojiti tradiciju ozbiljnog novinarstva s načinima na koji mladi konzumiraju vijesti.
Marko Biočina: U svojoj suštini Dnevnik je paket kuriranog news sadržaja koji funkcionira kao sažetak najvažnijih događaja tog dana. Usprkos svim promjenama u načinu na koji se konzumira news sadržaj, vjerujem kako će potreba za takvim proizvodom postojati i u budućnosti. Smatram da će Dnevnik Nove TV u budućnosti ispunjavati tri ključne funkcije. Prva je, već spomenuta, funkcija pametnog „digesta“ koja će konzumentima omogućiti da u kakofoniji dostupnog news sadržaja, u predvidljivom i standardiziranom formatu dobiju ključne informacije. Druga je funkcija provjerenog izvora. S obzirom da već sada vidimo kako će kombinacija primjene AI-ja i decentraliziranih kanala za distribuciju sadržaja, kao što su društvene mreže, dovesti do ozbiljnog porasta lažnog (fabriciranog) sadržaja, Dnevnik bi trebao imati ulogu verifikacijskog alata – garanta autentičnosti objavljenog sadržaja. Treća uloga Dnevnika, koju bilo kakve tehničko-tehnološke promjene neće umanjiti, jest uloga javnog pravobranitelja – zaštitnika prava i interesa svojih gledatelja.
