Bitka na Pacifiku: Što to dvije najmoćnije države svijeta traže oko Cookovog Otočja, a nije nafta?
Kako se smanjuju kopnene rezerve rijetkih minerala, a velik dio tržišta kontrolira jedna zemlja, pažnja se sve više usmjerava prema morskim dubinama. Mala pacifička država našla se u centru bitke između SAD-a i Kine, koji žele eksploatirati vrijedne resurse s morskog dna.
Duboko ispod površine Tihog oceana morsko je dno prošarano nakupinama smeđih i crnih stijena, od kojih svaka sadrži dragocjene metale. Te stijene, poznate kao polimetalni konkreciji, sadrže rezerve ključnih minerala koji bi se mogli koristiti za proizvodnju čiste energije i pokretanje nove industrijske budućnosti. Na Cookovom Otočju, državi smještenoj otprilike na pola puta između Havaja i Novog Zelanda, istraživački brodovi mapiraju morsko dno bogato mineralima.
U tom području i Sjedinjene Države i Kina istražuju resursni potencijal – što postavlja temelje za novu stratešku utrku između dviju najmoćnijih svjetskih sila.
Geopolitička analitičarka Jocelyn Trainer iz tvrtke Terra Global Insights kaže da se dvije supersile bore za utjecaj i odlučne su “utrkivati se do samog dna mora”.
“Doista vidimo natjecanje u tome tko će biti prvi – bilo kao razvijatelj, proizvođač ili fizički prvi na dnu mora”, rekla je Trainer za The Guardian.
Potražnja za ključnim mineralima – uključujući kobalt, nikal i mangan – naglo je porasla dok države pokušavaju osigurati energiju iz čistih izvora te razvijati obrambene i AI tehnologije. Kako se kopnene rezerve smanjuju, a velik dio tržišta kontrolira Kina, pažnja se sve više usmjerava prema morskim dubinama.
Trump ubrzava podmosrko rudarenje
Međutim, komercijalna eksploatacija morskog dna još nigdje u svijetu nije započeta. Aktivnost ostaje kontroverzna zbog zabrinutosti za okoliš, a desetci država pozivaju na moratorij na takvu praksu. Ipak, s nekima od najvećih rezervi morskih minerala na svijetu, Pacifik se pojavio kao ključno žarište natjecanja – osobito Cookovo Otočje, u kojem se aktivno istražuje potencijal podmorskih resursa.
Trenutno je eksploatacija morskog dna zabranjena, no vlada razmatra mogućnost komercijalnog razvoja podmorskih resursa, uz istodobna tehnička i ekološka istraživanja koja bi trebala usmjeriti buduće odluke. Vlada navodi da će dopustiti vađenje minerala tek kad znanstvena podloga bude jasna.
U travnju je Donald Trump potpisao kontroverznu uredbu kojom se nalaže ubrzavanje aktivnosti dubokomorskog rudarenja u američkim i međunarodnim vodama. Ovaj mjesec američki istraživački brod mapira dijelove podmorja Cookova Otočja i prikuplja podatke. SAD će pritom pružiti 250.000 dolara tehničke pomoći za izgradnju kapaciteta, razmjenu znanja i privlačenje ulaganja u sektor.
U izjavi američko ministarstvo vanjskih poslova navelo je da podupire razvoj znanosti kako bi se “informirao razvoj mineralnih resursa morskog dna i odgovorno rudarenje u Pacifiku”.
Ranije ove godine Peking je potpisao sporazum s vlastima Cookovog Otočja o suradnji u razvoju i istraživanju mineralnih resursa morskog dna, uključujući osnivanje “zajedničkog odbora” dviju vlada koji će nadzirati taj rad.
Znanstvenici upozoravaju
Kina sada ima više dozvola za istraživanje u međunarodnim vodama nego bilo koja druga zemlja. Navodno razmatra i partnerstvo s još jednom pacifičkom državom, Kiribatijem, radi istraživanja njezinih dubokomorskih resursa.
Cookovo Otočje izdalo je dozvolu za istraživanje trima kompanijama – dvjema američkim i trećoj, u vlasništvu samog Otočja – za analizu morskog dna.
Osim Cookovih otoka, zona Clarion-Clipperton – mineralima bogato područje Tihog oceana između Havaja i Meksika – također je ključno polje interesa i za SAD i za Kinu.
Unatoč tome, istraživanje dubokomorskih minerala ostaje duboko sporno. Trideset i osam zemalja – uključujući nekoliko pacifičkih – pozvalo je na moratorij, dok su neke države poput Naurua, Kiribatija i Tonge pridružile Cookovim otocima u istraživanju potencijala.
Znanstvenici upozoravaju na moguće velike, ozbiljne i nepovratne štete po oceanske ekosustave ako rudarenje započne – uključujući štetan šum, vibracije, zamućenje sedimenata i svjetlosno onečišćenje.
Kina je potpisala konvenciju
U sporazumu s Cookovim Otočjem Kina je izjavila da će djelovati “u duhu međunarodnog prava, uključujući načela Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora”. Ta konvencija utvrđuje pravni okvir za upravljanje i zaštitu svjetskih oceana, uključujući mineralne resurse u međunarodnim vodama.
Za razliku od Kine, Sjedinjene Države nisu potpisnice te konvencije, a Trump je naišao na kritike – i iz Kine i iz drugih zemalja – jer je naložio agencijama da “ubrzaju” rudarenje morskog dna u američkim i međunarodnim vodama, unatoč tome što SAD nije stranka tog međunarodnog sporazuma.
U međuvremenu, na Cookovom Otočju mišljenja o rudarenju morskog dna ostaju podijeljena. Dok jedni strahuju za “zdravlje” oceana, drugi vide priliku za siguran gospodarski razvoj zemlje.
