Fiskalizacija 2.0 dolazi. Ivana Zec objasnila je kako se pripremiti za promjene
Fiskalizacija 2.0 naziv je za novi val fiskalizacije koji se u Hrvatskoj uvodi od 1. siječnja 2026. godine. Broj obrta i tvrtki koje će morati fiskalizirati svoje račune bit će još veći, a novitet će biti i obveza primanja, a za mnoge i slanja e-Računa. Forbes Hrvatska tim povodom razgovarao je s Ivanom Zec – direktoricom i ovlaštenom poreznom savjetnicom iz tvrtke UHY in Croatia.
Tko su po novome obveznici fiskalizacije od 1. siječnja 2026. godine?
Novi Zakon o fiskalizaciji razlikuje dva osnovna postupka fiskalizacije, a to su fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji te izdavanje i fiskalizacija elektroničkog računa, odnosno eRačuna.
Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji ili fiskalizacija 1.0 podrazumijeva već poznat postupak fiskalizacije koji se provodi od 2013. godine, a vezan je za ”Business to Customer” (B2C) račune koji su naplaćeni gotovinom, karticama i na ostale načine. Obveznici fiskalizacije 1.0 su obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisu kojim se uređuje porez na dohodak te obveznici poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit. Najveća novost u novom postupku je uvođenje fiskalizacije i za one račune koji se plaćaju na transakcijski račun.
Postupak fiskalizacije eRačuna ili fiskalizacija 2.0 je novi postupak koji je vezan za izdavanje i fiskalizaciju ”Business to Business” (B2B) i ”Business to Government’ (B2G) računa. Obveznici fiskalizacije 2.0 su porezni obveznici sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu koji su upisani u registar obveznika PDV-a. Svi oni koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a dužni su samo zaprimati eRačune, dok obveza izdavanja eRačuna za njih nastupa od 1.1.2027. godine.
Fiskaliziranje i kod plaćanja putem žiro računa
Što sve tvrtke i obrti (koji do sada nisu bili obveznici) moraju i do kojeg datuma?
Kada govorimo o dijelu vezanom uz fiskalizaciju 1.0, promjene su manje značajne za one tvrtke i obrte koji već imaju certifikate za fiskalizaciju 1.0 te će oni samo fiskalizirati i račune naplaćene preko transakcijskog računa. Međutim, one tvrtke i obrti koji su do sada svoje isporuke u krajnjoj potrošnji naplaćivali isključivo preko transakcijskog računa i nisu trebali provoditi fiskalizaciju računa, moraju pribaviti certifikate za fiskalizaciju 1.0. i od 1.1.2026. fiskalizirati takve račune.
Osnovno što tvrtke i obrti koji su obveznici provođenja fiskalizacija 2.0 trebaju poduzeti je odabrati informatičkog posrednika koji omogućava slanje, zaprimanje i fiskalizaciju eRačuna od 1.1.2026. godine. Važno je još jednom istaknuti kako oni porezni obveznici koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a od 1.1.2026. godine imaju samo obvezu zaprimanja eRačuna, dok im se obveza izdavanja odgodila te započinje 1.1.2027. godine.
Bitno je naglasiti i da se fiskalizacija 2.0 provodi samo za tuzemne transakcije dok su transakcije s EU izuzete iz postupka sve do 1.1.2030. godine.
Što se mijenja za postojeće obveznike fiskalizacije?
Postojeći obveznici fiskalizacije mogu biti samo obveznici fiskalizacije 1.0 te se i njima, a ovisno o poreznom statusu, uvodi obveza izdavanja i fiskalizacije eRačuna, odnosno fiskalizacija 2.0.
Pripremite KPD lozinke na vrijeme
Koji su najveći problemi koji se očekuju u praksi? Koliko će biti problem povezati proizvode i usluge s klasifikacijom proizvoda po djelatnostima (KPD)?
Preporuka je svim poreznim obveznicima da već sad pripreme KPD šifru (klasifikaciju proizvoda po djelatnostima) za svoje proizvode i usluge obzirom da je većina računovodstvenih programa već to omogućila. Mišljenja sam da u ovom dijelu ne bi smjelo biti većih izazova obzirom da je pronalaženje šifri moguće i preko tražilice KLASUS na stranicama Državnog zavoda za statistiku te se za sve nejasnoće može uputiti i pitanje putem e-maila.
Ono što smatram da će biti najveći izazov je implementirati sve nove procese kod poreznih obveznika koji još uvijek račune izdaju van računovodstvenih programa. Također će izazov biti uskladiti zaprimanje eRačuna sa samim postupkom likvidacije tog računa od strane odgovorne osobe. Konkretno, računovodstveni uredi kao naš, koji surađuju s velikim brojem klijenata moraju sa svakim klijentom odraditi individualne pripreme ovisno o načinu rada i procedurama koje s tim klijentom imaju. Što se tiče softverske podrške, nisam stručna za komentare u tom dijelu, ali vjerujem da će sve biti spremno za primjenu od 1.1.2026. godine.
U svakom slučaju, kao i kod svakog novog procesa, vjerojatno će početak imati svoje poteškoće koje će se, vjerujem, uz pomoć svih sudionika prebroditi u što kraćem roku.
Zaključno, mišljenja sam da će u konačnici uvođenje eRačuna i cjelokupna digitalizacija poslovanja poduzetnicima omogućiti bolje praćenje poslovanja i to u stvarnom vremenu.
Koji su vodeći informacijski posrednici? Koje kriterije je najbolje uzeti u obzir prilikom izbora posrednika?
Na stranicama Porezne uprave se nalazi popis svih informacijskih posrednika kojima je izdana potvrda o sukladnosti te se isti redovito ažurira. Ne bi izdvajala niti jednog posrednika posebno međutim, ono što smo mi u našem računovodstvenom uredu uzeli kao glavni kriterij odabira posrednika proizlazi iz činjenice da svi računovodstveni programi nisu kompatibilni sa svim posrednicima. U tom prvom koraku smo odmah suzili izbor posrednika te smo u sljedećem koraku detaljno uspoređivali karakteristike svakog klijenta i pakete koji se nude. Svakako prilikom izbora treba dobro paziti koju uslugu uključuje koji paket te bi prednost u odabiru dala onom posredniku koji u ponuđenom paketu nudi cjelokupnu uslugu. Nadalje, neki posrednici traže ugovornu obvezu na duži rok što je vrlo teško prihvatiti kada niste sigurni kako će cijeli postupak funkcionirati. Mislim da bi posrednici u tom dijelu trebali biti fleksibilniji i omogućiti poreznim obveznicima, barem u prvoj godini korištenja mogućnost besplatnog raskida ugovora.
Nadalje, manje tvrtke koje imaju manji obujam poslovanja najčešće moraju više voditi računa o troškovima pa samim time i kod odabira posrednika odabiru one s najnižom naknadom.
Mišljenja sam kako ipak u ovoj početnoj fazi treba dati prednost posrednicima koji nude najbolju tehničku i korisničku podršku što je posebno bitno kod velikih tvrtki koje imaju veću količinu dokumentacije i više specifičnosti u poslovanju.
Kako bi Porezna uprava dobila informaciju kojeg posrednika se ovlastilo za provođenje samog postupka obvezan je kroz sustav ePorezna, odnosno kroz FiskAplikaciju potvrditi odabranog posrednika.
Preporučujete li obrtima i tvrtkama da nešto pripreme i uvježbaju i prije rokova? Može li se sve isprobati na vrijeme, s obzirom da će se prvi e-računi u fiskalizaciji 2.0. moći slati tek od 1.1.? Hoće li obveznici nove fiskalizacije biti spremni na vrijeme? Je li država spremna sa svime sukladno ranijim najavama?
Kao što je već spomenuto, ono što porezni obveznici mogu na vrijeme pripremiti je odabir KPD šifri za svaku uslugu i proizvod. Također, mišljenja sam da se na vrijeme mogu definirati i posložiti sve faze postupka, a računovodstveni uredi sa svakim klijentom dogovoriti detalje oko samog postupanja.
Vjerujem da će i porezni obveznici i IT sektor, kao glavna podrška u funkcioniranju cijelog sustava biti spremni na vrijeme.
Koliki je trošak za promjene koje dolaze uz fiskalizaciju 2.0? Koje su prednosti koje dolaze sa sustavom?
Što se tiče troškova, za one koji nisu obveznici PDV-a na raspolaganju je besplatna aplikacija MIKROeRAČUN u okviru sustava ePorezna preko koje mogu zaprimati eRačune sve do 31.12.2026. godine. Nakon toga i oni ulaze u cjelokupnu proceduru vezano za fiskalizaciju 2.0. Hoće li se i tada naći neko jeftinije rješenja za najmanje porezne obveznike pitanje je za IT struku.
Porezni obveznici koji su obveznici fiskalizacije 2.0 od 1.1.2026. imaju na raspolaganju više različitih mjesečnih paketa čija cijena najviše ovisi o broju izlaznih računa. Nezgodno je komentirati raspon cijena obzirom da svi paketi ne uključuju iste usluge kao ni jednako trajanje ugovorne obveze, međutim rekla bi da se najmanji paketi kreću oko 8,00 € + PDV na mjesečnoj bazi.
Jesu li postojeća računovodstvena rješenja kompatibilna sa svim posrednicima?
Nažalost, postojeća računovodstvena rješenja nisu kompatibilna sa svim posrednicima. Obzirom da u našem računovodstvenom uredu imamo za cilj što više automatizirati i povezati cijeli proces, od fiskalizacije eRačuna do njegovog knjiženja, prvi kriterij kod odabira posrednika nam je njegova kompatibilnost s korištenim računovodstvenim programom.
9. Što je s arhiviranjem e-Računa?
Sukladno novom Zakonu o fiskalizaciji, porezni obveznik treba čuvati izdane i zaprimljene eRačune u izvornom obliku (XML shema) šest godina od isteka godine u kojoj su eRačuni izdani. Vezano za arhiviranje eRačuna, kod odabira paketa treba voditi računa je li usluga arhiviranja dio mjesečnog paketa ili se naplaćuje dodatno.
Nakon proteka šest godina podatke čuva Porezna uprava u skladu s računovodstvenim propisima, odnosno do 11 godina.
Možete li prokomentirati značajnije promjene Zakona o fiskalizaciji? (Uključujući dio o pristupu lozinkama)
Tema lozinki otvorila se zbog prijedloga izmjena Općeg poreznog zakona (OPZ) koji u postojećim odredbama propisuje obvezu poreznog obveznika da na zahtjev poreznog tijela dostavi svoje poslovne knjige. To je u eri ”papirnatog računovodstva” značilo fizičko dostavljanje dokumentacije na uvid, a u novoj eri ”digitalnog računovodstva” i uvođenja fiskalizacije 2.0. isto znači omogućiti pristup podacima koji su u elektroničkom obliku. Upravo taj pristup podacima u elektroničkom obliku nosi sa sobom potrebu da se definira točno kojim podacima i kolika je širina ovlasti poreznog tijela u tom dijelu. Napominjem kako se u OPZ-u propisuje kako porezno tijelo zanimaju podaci koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice. Mišljenja sam da je to vrlo širok obuhvat podataka i da će u tom dijelu trebati detaljno razraditi pravila i postupanja pa time i definirati kada porezni obveznik treba dati pristup poreznim tijelima i kojim podacima. Nadam se da će se kod prihvaćanja konačnih izmjena OPZ-a voditi računa o ovome, a posebno kod izmjena Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona.
Na što korisnici moraju posebno paziti kako bi izbjegli probleme pri početku primjene i eventualne kazne?
Mišljenja sam kako kod uvođenja svih novih procesa porezni obveznici trebaju dati sve od sebe da se pripreme na vrijeme kroz edukacije osoblja i promišljanje o potrebnim organizacijskim promjenama koje će olakšati samu provedbu.
Što se tiče postupanja i kontrole nadležnih tijela, mišljenja sam kako bi trebala imati razumijevanja u početnoj fazi provedbe te ne kažnjavati odmah porezne obveznike za određene nedostatke. U početnoj fazi mislim da bi nadležna tijela trebala imati korektivnu funkciju te upozoriti na pogrešna postupanja, a ne kažnjavati.
Međutim, ako se ipak bude kažnjavalo Zakon o fiskalizaciji predviđa kazne u iznosu od 2.650 eura do 66.360 eura za pravne osobe, odnosno od 390 eura do 6.630 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Ipak vjerujem da će porezni obveznici na vrijeme uvidjeti benefite ovakvog načina poslovanja te da će u konačnici doprinijeti svojom angažiranošću, a ne propustima.
