Najveći projekt između Europe i Afrike može krenuti: 10 godina gradnje i ulaganje od 8,5 milijardi eura
Njemačka studija potvrdila je kako je projekt tehnički ostvariv te bi mogao postati ključna prometna i energetska veza dvaju kontinenata.
Tunel između Maroka i Španjolske udaljava se od sfere ideja i približava stvarnosti. Studiju izvedivosti, koju su zajednički naručile dvije vlade, nedavno je dovršila njemačka tvrtka Herrenknecht, svjetski lider u tehnologiji bušenja tunela, piše švicarski dnevnik Le Matin. Rezultati su jasni: projekt je tehnički ostvariv, unatoč geološkim poteškoćama, posebno na području grebena Camarinal, jednog od najosjetljivijih dijelova Gibraltarskog tjesnaca. Ovo pozitivno izvješće otvara put novoj fazi – početku detaljnog planiranja,, koja bi trebala započeti donošenjem odluke o izgradnji istražnog tunela do ljeta 2027. godine.
Vlasti obiju zemalja već su provele niz posjeta, osobito u Norveškoj, gdje su detaljno proučile gradilište tunela Rogfast, trenutno najdubljeg i najdužeg na svijetu.
Dio novaca iz EU fondova
Prema prvim procjenama, izgradnja istražnog tunela trajala bi između šest i devet godina, što bi bila prva faza prije realizacije konačne infrastrukture. Projekt predviđa trasu dugu oko 40 kilometara na španjolskoj strani, sa završnom postajom u Vejer de la Fronteri, povezanoj s željezničkom linijom Cádiz–Sevilla.
Cijeli bi projekt zahtijevao početni proračun veći od 8,5 milijardi eura, koji bi pokrivao istražni tunel, završne galerije, kolodvore i tehničke instalacije. Djelomično financiranje očekuje se iz europskih fondova, osobito putem mehanizama za oporavak nakon pandemije.
Simbolično, zagovornici projekta nadaju se početku fizičkih radova oko 2030. godine, paralelno s organizacijom Svjetskog nogometnog prvenstva 2030., koje će zajednički ugostiti Španjolska, Maroko i Portugal.
Ideja iz 19. stoljeća
Osim tehničkog pothvata, tunel se promatra i kao glavni geostrateški projekt između Europe i Afrike. Njegova svrha ne bi bila samo prijevoz putnika i robe, nego i povezivanje elektroenergetskih mreža te prijenos podataka optičkim vlaknima. Dugoročno, projekt bi mogao pretvoriti Iberski poluotok u ključnu platformu za razmjenu između kontinenata, jačajući regionalnu suradnju i opskrbne lance.
Ideja o tunelu ispod Gibraltarskog tjesnaca seže još u 19. stoljeće, ali je prvi službeni sporazum između Rabata i Madrida potpisan 1979. godine. Od tada su provedene brojne studije i izrađeni deseci izvješća, sve do trenutka kada je španjolska vlada Pedra Sáncheza 2021. godine uz podršku Europske unije ponovno pokrenula inicijativu.
Danas, nakon tehničke potvrde njemačke studije, euro-afrički tunel nikad nije bio bliže stvarnosti – projektu najvećeg podzemnog interkontinentalnog prolaza u modernoj povijesti.
