Kako su tisuće lobista fosilnih goriva dobile pristup klimatskim pregovorima UN-a i mirno nastavili bušiti
Tijekom posljednje četiri godine, najmanje 859 organizacija iz sektora fosilnih goriva imalo je pristup glavnom godišnjem sastanku UN-a o klimatskim promjenama (COP), čime su kočile provedbu nužnih klimatskih mjera. Trideseti COP započinje u ponedjeljak u brazilskoj Amazoniji, a po prvi put će delegati biti pozvani da javno otkriju tko financira njihovo sudjelovanje te potvrde da su im ciljevi usklađeni s načelima UNFCCC-a.
Više od 5000 lobista fosilnih goriva imalo je pristup klimatskim summitu UN-a u posljednje četiri godine, razdoblju koje je obilježeno porastom katastrofalnih ekstremnih vremenskih uvjeta, neadekvatnim klimatskim akcijama i rekordnom ekspanzijom nafte i plina, pokazuje novo istraživanje KBPO-a, piše The Guardian.
Lobisti koji predstavljaju interese industrije nafte, plina i ugljena – koja je najvećim dijelom odgovorna za klimatski kolaps – imali su dopuštenje sudjelovati u godišnjim klimatskim pregovorima gdje bi države trebale dolaziti u dobroj vjeri i obvezati se na ambiciozne politike za smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Otprilike 5350 lobista koji su se posljednjih godina miješali s svjetskim liderima i klimatskim pregovaračima, radilo je za najmanje 859 organizacija fosilnih goriva, uključujući trgovinske grupe, zaklade i 180 naftnih, plinskih i ugljenskih tvrtki koje sudjeluju u svakom dijelu opskrbnog lanca – od istraživanja i proizvodnje do distribucije i opreme. Samo 90 od tih fosilnih korporacija koje su slale lobiste na klimatske razgovore između 2021. i 2024. godine odgovorne su za više od polovine (57%) ukupne proizvodnje nafte i plina prošle godine, prema analizi Kick Big Polluters Outa (KBPO), koalicije od 450 organizacija koje se bore protiv blokiranja i odgađanja globalnih klimatskih akcija od strane industrije fosilnih goriva.
Zabraniti im pristup
Te korporacije, među kojima se nalaze mnoge od najprofitabilnijih privatnih i javnih naftnih i plinskih divova, odgovorne su za proizvodnju 33,699 milijuna barela ekvivalentnog nafte (mboe) u 2024. godini – što je dovoljno da se prekrije više od teritorija Španjolske s centimetar debelim slojem nafte.
Iste tih 90 tvrtki također čini gotovo dvije trećine (63%) svih kratkoročnih projekata širenja fosilnih goriva koji se pripremaju za istraživanje i proizvodnju, prema nedavno objavljenoj Globalnoj listi izlaska iz nafte i plina – bazi podataka koja uključuje više od 1700 tvrtki koje pokrivaju više od 90 posto globalne aktivnosti nafte i plina.
Ako se provedu, ti projekti širenja proizvest će dovoljno nafte – 2,623 milijuna km² – da se s centimetrom debljine prekrije kopneni prostor sedam europskih zemalja (Francuske, Španjolske, Njemačke, Danske, Švedske, Finske i Norveške) zajedno.
Ovi nalazi obnovili su pozive da se predstavnicima fosilnih goriva i drugih velikih zagađivača zabrane sudjelovanja na godišnjim klimatskim pregovorima, s obzirom na sve veće znanstvene dokaze da svijet nije uspio ograničiti porast globalnih temperatura na 1,5°C iznad predindustrijskih razina.
Nova šansa u Brazilu
“Ove informacije jasno otkrivaju korporativno preuzimanje globalnog klimatskog procesa… prostor koji bi trebao biti posvećen znanosti i ljudima, a pretvorio se u veliki poslovni lobby za ugljik”, rekao je Adilson Vieira, glasnogovornik Amazonian Work Groupa. “Dok šumske zajednice vode borbu za opstanak, tvrtke koje uzrokuju klimatski kolaps kupuju akreditacije i politički utjecaj kako bi nastavile širiti svoja fosilna carstva.“
Trideseti UN-ov klimatski summit (COP30) započinje u ponedjeljak u Belemu, gradu u brazilskoj Amazoniji – najvećoj prašumi na svijetu koja se uništava zbog sve šire eksploatacije fosilnih goriva, industrijske poljoprivrede i rudarenja.
Na njemu će se održati sastanci na kojima svaka zemlja pregovara o najboljem načinu borbe protiv klimatske krize. Odluke bi trebale biti vođene pravno obvezujućom Konvencijom UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Pariškim sporazumom iz 2015. godine za ograničavanje globalnog zagrijavanja ispod 1,5°C.
Nakon godina kampanja od strane civilnog društva, delegati na COP summitu ove godine bit će pozvani da javno otkriju tko financira njihovo sudjelovanje – i potvrde da su njihovi ciljevi usklađeni s UNFCCC.
Utjecaj korporacija
Prošle godine, 1773 registrirana lobista fosilnih goriva prisustvovala su summitu u Azerbejdžanu – 70 posto više od ukupnog broja delegata iz 10 zemalja najosjetljivijih na klimatske promjene (1033).
Najveći broj poznatih lobista u posljednjim godinama predstavljao je državne tvrtke iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Rusije i Azerbejdžana.
Mnoge od najprofitabilnijih fosilnih korporacija svijeta također su bile prisutne na nedavnim COP summitima, u vrijeme kada su vlade bile pod velikim javnim pritiskom – ali nisu uspjeli dogovoriti ukidanje fosilnih goriva, unatoč smrtonosnim klimatskim učincima koji utječu na svaki kutak planeta.
Između 2021. i 2024. godine, Shell je poslao ukupno 37 lobista, BP 36, ExxonMobil 32, a Chevron 20. Tijekom posljednjih pet godina, četiri najveće naftne kompanije ostvarile su više od 420 milijardi dolara u kombiniranim profitima.
