Kolike šanse ima Boris Vujčić i što znamo o njegovim protukandidatima za potpredsjednika ESB-a?
Boris Vujčić hrvatski je kandidat za poziciju potpredsjednika Europske središnje banke. Na tu poziciju pretendira još pet zainteresiranih, a favorit među njima je Olli Rehn, Hrvatskoj dobro poznat iz vremena pristupanja Europskoj uniji. Ako i ne bude izabran na ovu poziciju, Vujčić će godinu kasnije imati novu priliku ući među šest najvažnijih ljudi ESB-a.
Hrvatska Vlada predložila je prošlog tjedna guvernera HNB-a Borisa Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke (ESB). Uz njega, do roka za prijave u petak, za tu poziciju je kandidirano još pet konkurenata. Forbes Hrvatska istražio je tko su oni i kolike su im šanse, koristeći primarno analize portala Ekonostream-media.com koji detaljno prati ESB.
Mjesto potpredsjednika nije jedino na koje Vujčić može doći. Ako u tome ne uspije, alternativa mu je postati član Izvršnog odbora ESB-a. Odbor se sastoji od predsjednice (Christine Lagarde), potpredsjednika (Luis de Guindos čiji mandat ističe 31. svibnja) te četiri člana (Pierro Cipollone, Frank Elderson, Isabel Schnabel i Philip R. Lane čiji mandat ističe u svibnju 2027. godine).
Vujčić nije favorit, ali će imati drugu priliku ako ne uspije
Uz Vujčića, kandidati za potpredsjednika su guverner Banke Finske Olli Rehn, bivši guverner Banco de Portugal Mário Centeno, član Upravnog vijeća Europske središnje banke Madis Müller iz Estonije, litvanski trostruki ministar financija Rimantas Šadžius i guverner Latvijske banke Mārtinš Kazāks.
Favorit među njima šestoricom je Rehn, koji je uz Vujčića najpoznatiji u Hrvatskoj zahvaljujući činjenici da je bio ključna osoba Europske komisije zadužena za Hrvatsku u završnoj fazi pristupnih pregovora. Od 2010. do 2014. godine bio je europski povjerenik za proširenje i europsku susjedsku politiku. Poslije njega, najveće šanse ima Centeno, analize pokazuje da Šadžius i Müller, unatoč iskustvu i sposobnosti vođenja centralnih banaka, imaju male izglede za pobjedu. Kandidature Kazāksa i Vujčića se smatraju podjednako snažnima, ali se za njih smatra da imaju veće izglede za nesljeđivanje povjerenika izvršnog odbora ESB-a Philipa Lanea. Drugim riječima, procjenjuje se da Vujčićeve šanse za poziciju potpredsjednika Izvršnog odbora ESB-a su manje od onih za poziciju člana odbora koja se otvara godinu kasnije.
Iskustva kandidata su tek jedan od kriterija o kojima ovisi konačna odluka. Tu je i pitanje ravnopravne zastupljenosti država i europskih regija na nekih pozicijama. Hrvatska nije previše zastupljena u europskim tijelima, no u ožujku će imati potpredsjednika Europske investicijske banke (EIB).
O kandidatima raspravljaju ministri financija eurozone i nastoje postići politički konsenzus, a potom Europsko vijeće donosi konačnu odluku kvalificiranom većinom. Neobvezujuće mišljenje prije toga daju Europski parlament i Upravno vijeće ESB-a.
Olli Rehn – od Europske komisije do guvernera
Olli Rehn favorit je za mjesto potpredsjednika jer uz poziciju guvernera središnje banke ima i bogati iskustvo u finskoj i europskoj politici.
Trenutačno je guverner Banke Finske, član Upravnog vijeća Europske središnje banke i prvi potpredsjednik Europskog odbora za sistemske rizike. Bio je i na raznim pozicijama u Europskoj komisiji od 2004. do 2014. godine te vodio nekoliko procesa pristupanja novih članica EU uključujući Hrvatsku.
Bio je ministar u Vladi Finske, a kao neovisni kandidat za predsjednika Finske 2024. godine osvojio je 15,40 posto glasova i završio na 4. mjestu među devet kandidata. Ima doktorat iz međunarodne političke ekonomije sa Sveučilišta u Oxfordu.
Mário Centeno – najveće šanse nakon Rehna
Uz Rehna, Centeno je jedini kandidat koji osim vodeće pozicije u centralnom bankarstvu ima bogato iskustvo u europskoj politici. Njegovo iskustvo je ukorijenjeno u jezgru europskog područja kriznog upravljanja i donošenja odluka.
U karijeri je bio na čelu portugalskog ministarstva financija, predsjednik Eurogrupe kao i guverner središnje banke. To mu daje iskustvo djelovanja na mjestu gdje se monetarna politika susreće s fiskalnom politikom i upravljanjem krizama – na kakvom se vanjski odnosi potpredsjednika obično testiraju.
Uz (donekle) Vujčića, jedini je kandidat iz južne Europe koja po nekim mišljenjima nije dovoljno zastupljena u ESB-u. Ovaj sveučilišni profesor uz doktorat iz ekonomije s Harvarda ima i dva magisterija. Jedan iz primijenjene matematike, a drugi iz ekonomije.
Madis Müller – oprezan i konzervativan pristup
Müller koji je i sam rekao da Rehna vidi kao favorita, najavio je kako bi zadržao ”prilično oprezan i možda konzervativan” pristup koji je dosljedno zastupao u donošenju politika. Ulogu potpredsjednika vidi kao prirodno uklapanje s obzirom na njegove dosadašnje odgovornosti i iskustvo. U jednom od intervjua rekao je da je uloga potpredsjednika ECB-a mnogo više od administrativne funkcije i da uključuje intenzivnu koordinaciju s nacionalnim bankama, tijelima EU i tržišnim sudionicima. Smatra da njegova sposobnost da balansira između monetarne politike, komunikacije i političkih realnosti čini takvu ulogu prikladnom za njega.
Njegove ključne reference su pozicija guvernera Estonske banke i članstvo u Upravnom vijeću Europske središnje banke. Između ostalog, karijeru je gradio u IFC-u i Svjetskoj banci. Ima magisterij iz financija američkog Sveučilišta George Washintgon. Rođen je 1977. godine, što ga čini najmlađim kandidatom.
Mārtinš Kazāks – Nada za Litvu
Kazāks također je Upravnog vijeća ESB-a, a uz to i guverner Banke Latvije. Latviju predstavlja i u Međunarodnom monetarnom fondu kao guverner za tu zemlju. U karijeri je između ostalog bio i glavni ekonomisu u Swedbank Latvija. Doktorirao je londonskom Sveučilištu Queen Mary.
Latvijsko Ministarstvo financija u njegovoj kandidaturi istaknuli su njegov međunarodni ugled kao makroekonomista i iskustvo u monetarnoj politici i financijskoj stabilnosti. Njegova pobjeda ojačala bi ulogu Latvije i istočne Europe u institucijama EU-a.
Rimantas Šadžius – tri puta bio ministar financija
Rimantas Šadžius tri puta bio je ministar financija, a tijekom dva prošlogodišnja mjeseca bio je i v.d. premijera Litve. Izmeđz ostaloh, bio je član Europskog revizorskog suda od 2016. do 2022., gdje se usredotočio na nadzor i transparentnost u upravljanju financijskim programima Europske unije, uključujući bankarski sektor i tržišta kapitala. Obrazovao se na Sveučilištu u Vilniusu, gdje je stekao diplomu magistra prava.
Argument koji ide u smjeru Šadžiudovog izbora je činjenica da izvršni odbor Europske središnje banke do sada nije imao predstavnika iz novih država članica koje su se pridružile Europskoj uniji nakon 2004. godine.
Boris Vujčić – dugogodišnji guverner
Guverner HNB-a na toj poziciji je od 2012. godine, dok je od 2000. godine bio zamjenik guvernera. Tako duga i ugledna karijera u središnjem bankarstvu njegov je adut u ovoj kandidaturi. Od 2023. godine i on je član Upravnog vijeća ESB-a.
Dobitnik je više nagrada, pri čemu vrijedi istaknuti kako ga je publikacija GlobalMarkets 2018. godine proglasila najboljim guvernerom u Srednjoj i Istočnoj Europi. Časopis The Banker iste mu je godine dodijelio priznanje za najboljega europskog guvernera i najboljega guvernera u svijetu.
Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Da ima međunarodne ambicije govorilo se još prije nekoliko godina.
