Pet ključnih pitanja o najvažnijim europskim izborima koji će se održati 2026. godine
U nama susjednoj zemlji građani u travnju izlaze na birališta i prvi put nakon 15 godina netko drugi, a ne dosadašnji premijer, ima realne izglede za pobjedu.
Mađarska predizborna kampanja ovoga je tjedna ušla u višu brzinu, a populistički nacionalistički premijer Viktor Orbán suočava se s dosad najtežim izazovom u svojoj već 15 godina dugoj neprekidnoj vladavini. Oporba, koja već godinama trpi poraze, nada se da bi Péter Magyar, konzervativni čelnik oporbene stranke Tisza, koja prema anketama vodi s 12 postotnih bodova prednosti, mogao srušiti ono što sam Orbán naziva mađarskom “neliberalnom demokracijom”.
Za mnoge Mađare ovi su izbori svojevrsni referendum o Orbánovu modelu vladavine. Pod njegovim vodstvom vlada, predvođena strankom Fidesz, dodatno je učvrstila kontrolu nad medijima i državnim tvrtkama, što je potaknulo optužbe za klijentelizam, dok je istodobno oslabila neovisnost pravosuđa i donosila zakone zbog kojih je Mađarska strmoglavo pala na ljestvicama transparentnosti. Danas se nalazi na samom dnu indeksa vladavine prava Svjetskog projekta pravde među državama EU-a. Orbán, koji ima 62 godine, europski je čelnik najbliži ruskom diktatoru Vladimiru Putinu i kontinuirana je prepreka nastojanjima Bruxellesa da izgradi jedinstvenu frontu protiv Kremlja.
Više se puta sukobio s EU-om oko tema poput prava LGBTQ+ osoba i migracija. Predviđajući kraj liberalnog multilateralnog poretka, Orbán je početkom godine izjavio da će se EU “sama od sebe raspasti”. No može li Magyar, čije prezime doslovno znači “Mađar”, doista srušiti svog bivšeg saveznika? I čak ako u tome uspije, koliko bi realno mogao vratiti Mađarsku prema liberalnoj demokraciji dok je Orbánova državna arhitektura i dalje na snazi? POLITICO je donio pregled pet ključnih pitanja dok se Mađarska približava važnim izborima koji će se održati12. travnja.
1. Zašto bi me to trebalo zanimati?
Mađarska je relativno mala zemlja, s 9,6 milijuna stanovnika, ali je pod Orbánovim vodstvom postala jedna od najvećih glavobolja Europske unije. Orbán je godinama koristio pravo veta Budimpešte u Bruxellesu kako bi blokirao sankcije povezane s Rusijom, usporavao financijsku pomoć Ukrajini i opetovano kočio hitne odluke EU-a. Oj je također ključni, a ponekad i vodeći, član skupine desnih populista u europskim prijestolnicama, koje povezuje protivljenje migracijama i skepticizam prema naoružavanju Ukrajine. Bez Orbána bi češki Andrej Babiš i slovački Robert Fico na sastancima Europskog vijeća bili znatno izoliraniji. Bruxelles je često pribjegavao složenim zaobilaznim rješenjima kako bi neutralizirao mađarsku opstrukciju, a Orbánovo ustrajno protivljenje potaknulo je pozive na ukidanje pravila jednoglasnosti koje vrijedi desetljećima.
2. Koja su glavna bojišta?
Magyar optužuje Orbána i Fidesz za nepotizam i korupciju, za slabljenje gospodarstva pogodovanjem oligarsima te za gubitak europskih fondova zbog sukoba s Bruxellesom. Orbán, s druge strane, nastoji prikazati Magyara kao marionetu kojom upravlja Bruxelles. Tijekom protekle godine Fidesz je pokretao javne rasprave s ciljem razjedinjavanja Magyarove biračke baze, koja se proteže od zelenih i lijevih birača do razočaranih bivših Orbánovih pristaša, o temama poput zabrane LGBTQ+ Pridea. Strategija stranke Tisza bila je izbjegavati zauzimanje stavova o kontroverznim pitanjima, kako bi pokušala osvojiti apsolutnu većinu koja bi joj dala moć za reformu izbornog zakona, za koji tvrde da ga je Orbán prilagodio sebi u korist, te omogućila ustavne promjene.
3. Kada se i kako održavaju izbori?
Parlamentarni izbori održat će se u nedjelju, 12. travnja. Birači će birati novi saziv parlamenta od 199 zastupnika prema mješovitom izbornom sustavu: 106 zastupnika bira se u jednomandatnim izbornim jedinicama, a 93 s nacionalnih stranačkih lista. POLITICO-ova anketa pokazuje da Tisza vodi s 49 posto potpore, ispred Fidesza s 37 posto, pri čemu Orbánova stranka zaostaje već gotovo godinu dana. Iako službena kampanja počinje 21. veljače, u praksi je ona u punom jeku već mjesecima. Ostale značajne stranke u utrci su Demokratska koalicija (DK), krajnje desni pokret Mi Hazánk (Naša domovina) te satirična Mađarska stranka pasa s dva repa (MKKP), osnovana uglavnom kako bi ismijavala Orbánove politike. No one se bore za politički opstanak jer možda neće prijeći izborni prag, što znači da bi mađarski parlament mogao biti u potpunosti pod kontrolom dviju desnih stranaka.
4. Mogu li izbori biti slobodni i pošteni?
Izazivači vladajuće stranke suočavaju se sa sustavom dizajniranim da pogoduje Fideszu. Orbánova vlada je 2011. precrtala izborne jedinice i preuredila izborni sustav kako bi povećala vlastite izglede za osvajanje mandata. “Nema izravnog miješanja u sam čin glasanja, ali šire natjecateljsko okruženje — i u pogledu institucionalnih pravila i pristupa resursima — snažno je nagnuto u korist vladajućih stranaka”, rekao je politički analitičar Márton Bene s Instituta za političke znanosti TK u Budimpešti. Osim što kontrolira oko 80 posto medijskog tržišta, vlada dopušta etničkim Mađarima u susjednim zemljama (koji uglavnom podupiru Fidesz) glasanje poštom, dok oni koji žive u inozemstvu, ali imaju prijavljeno prebivalište u Mađarskoj, moraju putovati do veleposlanstava kako bi glasali.
5. Koliko bi pobjeda Magyara doista promijenila stvari?
Bruxellski politički krugovi priželjkuju Magyarovu pobjedu, nadajući se da bi vlada Tisze produbila odnose s EU-om. No, iako ga se vidi kao potencijalnog graditelja mostova u narušenim odnosima Bruxellesa i Budimpešte, Magyar nipošto nije bezrezervni zagovornik EU-a. Bio je suzdržan prema Bruxellesu, svjestan da bi svako približavanje Orbán mogao iskoristiti protiv njega. U intervjuu za POLITICO u listopadu 2024. rekao je da “sigurno ne vjerujemo u europsku superdržavu”. Na domaćem planu, drugi čovjek Tisze,
Zoltán Tarr za POLITICO je rekao da stranka želi “zadržati ogradu na granici, protiviti se obveznim migracijskim kvotama i ubrzanom pristupanju Ukrajine, zalagati se za mir, boriti se protiv ruske propagande, jačati Višegradsku skupinu (Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka) i srednju Europu, ali bez uloge europskog problematičnog djeteta”. To se podudara s procjenom politologa Rudolfa Metza, koji smatra da pobjeda Magyara “ne bi značila radikalni zaokret niti povratak nekoj idealiziranoj prošlosti“. “Uloga Mađarske kao stalnog remetilačkog faktora u EU-u vjerojatno bi izblijedjela, ne zato što bi nacionalni interesi nestali, već zato što bi se ostvarivali kroz pregovore i institucionalno djelovanje, a ne stalnom politikom veta i simboličnih sukoba”, dodao je Metz.
Razmjer Magyarove pobjede mogao bi biti presudan. Dvotrećinska parlamentarna većina, koja bi novoj vladi omogućila promjenu ustava, bila bi, prema Metzu, “prekretnica”. “To bi vladi Pétera Magyara dalo pravnu mogućnost da obnovi temeljne elemente vladavine prava, ponovno izgradi sustav provjera i ravnoteža te uvede zaštitne mehanizme poput ograničenja mandata za ključne dužnosti“, rekao je.
