Traže se konzultanti za pripremu skupog natječaja za prugu Zagreb – Rijeka, HŽ Infrastruktura ne želi engleski za projektni jezik
HŽ Infrastruktura pokrenula je postupak javne nabave za uslugu tehničke pomoći za nabavu i provedbu IPP/Alliance ugovora za projektiranje i građenje tzv. nizinske pruge Zagreb – Rijeka, odnosno dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani, izvijestila je tvrtka u petak. Procijenjena vrijednost natječaja iznosi 1,5 milijuna eura plus PDV, dok će vrijednost gradnje cijele pruge Zagreb – Karlovac biti oko tri milijarde eura.
U priopćenju HŽ Infrastrukture ističe se da to nije nadmetanje za izvođenje radova, već za tehničku pomoć tj. konzultantske usluge u pripremi i provođenju budućeg postupka nabave za izvođenje radova, izradu nacrta ugovora i konačno savjetovanje u fazi provedbe samog ugovora, odnosno projektiranja i izvođenja radova na izgradnji pruge.
Raspisivanju natječaja prethodilo je Prethodno savjetovanje na kojem je izraženo čak 37 primjedbi ili prijedloga gospodarskih subjekata.
Engleski jezik kamen spoticanja
Jedna od zainteresiranih strana je primjerice istaknula da je za međunarodni postupak nabave na kojem će vjerojatno većina ponuditelja biti međunarodna. Zbog tog su preporučili engleski kao projektni jezik, kako bi se smanjili nesporazume i značajno povećali izgledi za uspjeh projekta i ovog zadatka. Prijedlog je odbijen.
Na drugi prijedlog da bi se natječaj trebao moći pripremiti na engleskom jeziku, odgovoreno je kako “sve isporučevine moraju biti na hrvatskom i engleskom jeziku”.
Jedna od strana dala je primjedbu kako ne bi trebalo zahtijevati da svi stručnjaci znaju hrvatski jezik. Konkretno, navode kako bi barem voditelj projekta i ključni pravni stručnjaka odgovoran za ugovore trebali moći raditi na engleskom jeziku. “Ako bi sve ključne osobe morale znati hrvatski, ne bi bilo nijedne ponude jer u Hrvatskoj nema provedbi alliance modela” – ističe se u primjedbi. Hž infrastruktura na to je kratko odgovorila kako dokumentacijom nije propisano da svi stručnjaci moraju znati hrvatski jezik.
Među primjedbama i prijedlozima se našao i jedan komentar prema kojem je rok od 51 mjesec za realizaciju izrazito amibiciozan, s obzirom da trajanje upravnih postupaka i izdavanja dozvola u praksi jako usporava projektiranje. Na upit hoće li naručitelj ići u donošenje nekog lex specialis zakona koji bi se primjenio na ovaj i druge najveće infrastrukturne projkte u željeznici a bio bi izuzeće važećeg zakona o gradnji, iz HŽ Infrastukture odgovaraju kako nemaju saznanja.
Trajanje projekta po nekima donosi i rizik inflacije, zbog čega su predložili uvođenje indeksne klauzule, kako cijena satnice rada ne bi bila previše smanjena. Prijedlog nije prihvaćen.
Jedan od rijetkih prijedloga koji je prihvaćen je povećanje vrijednosti natječaja koji će umjesto prvo predviđenih milijun eura plus PDV iznositi 1,5 milijuna eura plus PDV. Više aktera predlagalo je i veći iznos, a jedni su pri tome isticali kako se nižom cijenom riskira izbor savjetnika bez stvarnog iskustva s alliance projektima. Vrijednost gradnje pruge koja će biti predmet kasnijeg (ili kasnijih) natječaja procijenili su na dvije do tri milijarde eura.
HŽ Infrastruktura u svome priopćenju za vrijednost radova na cijeloj nizinskoj pruzi navodi iznos od tri milijarde eura. Precizniju vrijednost i rokove izvođenja definirat će nakon izrade idejnog projekta i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja natječaja za radove.
Što je Alliance ugovor?
Rok za dostavu ponuda je do 31. ožujka ove godine, a vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna eura.
IPP (Integrirani projektni pristup), odnosno Alliance ugovor, suvremeni je model ugovaranja velikih i složenih infrastrukturnih projekata, koji se temelji na partnerstvu između naručitelja i izvođača. Taj model do sada nije korišten u Republici Hrvatskoj te će projekt nizinske pruge predstavljati prvu primjenu takvog pristupa u nacionalnome infrastrukturnom sustavu.
Za razliku od tradicionalnih modela gdje se rizici nastoje prebaciti na izvođača, kod Alliance modela svi ključni sudionici projekta rade kao jedinstveni integrirani tim, zajednički upravljaju rizicima, transparentno prikazuju troškove, a sporove rješavaju unutar projekta, bez sudskih postupaka, osim u iznimnim slučajevima.
Dodatne posebnosti modela su otvorene knjige (open-book princip) odnosno potpuna financijska transparentnost, zajedničko odlučivanje gdje se ključne odluke donose se jednoglasno, te fokus na najbolje rješenje za projekt, a ne na pojedinačne interese.
HŽ Infrastruktura kaže da se ovakav model uspješno primjenjuje na velikim infrastrukturnim projektima u Estoniji, Finskoj, Ujedinjenome Kraljevstvu i Novome Zelandu, osobito kada je riječ o projektima s visokom razinom tehničke složenosti i neizvjesnosti.
Elektrificirana pruga za brzine do 160 kmh
Nizinska pruga dio je triju značajnih transeuropskih prometnih koridora, Mediteranskog, Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – istočni Mediteran, koji povezuju luku Rijeka s Mađarskom i drugim srednjoeuropskim državama. Planirana dvokolosiječna pruga bit će elektrificirana, projektirana za brzine do 160 kilometara na sat, a na njoj će biti izgrađeno pet novih kolodvora i jedno stajalište. S obzirom na to da će nova trasa prolaziti vrlo zahtjevnim terenom, predviđena je izgradnja velikog broja pružnih objekata: 17 vijadukata i 14 tunela.
Njezinom izgradnjom znatno će se povećati sigurnost i kapacitet željezničkog prometa, omogućiti prometovanje vlakova duljine 750 m, što otvara mogućnosti daljnjeg razvoja lučkog bazena Rijeka, pa i proširenje luke na otoku Krku (Omišalj), čime bi riječka luka ostvarila primat među lukama sjevernog Jadrana.
Dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani trenutačno su u fazi izrade idejnih projekata i ishođenja lokacijskih dozvola. Plan ih je ishoditi do kraja 2026. Njihovom izgradnjom duljina nizinske pruge od Zagreba do Rijeke iznosit će približno 175 km, odnosno skratit će se za 56 km u odnosu na postojeću duljinu.
Dionice nizinske pruge od Karlovca do Tijana 2025. prihvaćene su s gledišta zaštite okoliša te je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izdalo Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.
