Teresa Czerwińska o svom mandatu u EIB-u, dala i savjet svom nasljedniku Marku Primorcu
Bivša poljska ministrica financija Teresa Czerwińska, proteklih šest godina bila je na poziciji potpredsjednice EIB-a. Za Forbes Hrvatska prokomentirala je svoj mandat. Početkom ožujka tu poziciju preuzet će donedavni hrvatski ministar financija Marko Primorac.
Uskoro napuštate svoju poziciju potpredsjednice EIB-a. Gledajući unatrag, što smatrate svojim najvažnijim doprinosom u toj ulozi?
Tijekom šest godina koje sam provela na dužnosti potpredsjednice, Grupa EIB postala je znatno snažniji pokretač stvarnih promjena u Europi. Iz te pozicije tim čiji sam bila dio učinio je mnogo za Hrvatsku i njeno gospodarstvo.
Imala sam privilegiju sudjelovati u stvaranju Paneuropskog jamstvenog fonda, i pisanju prvog Climate Bank Roadmapa u povijesti Grupe EIB – dokumenta na osnovu kojeg se vodi zelena tranzicija Europske unije. Sudjelovala sam i u formiranju EIB Globala – posebnog dijela naše Grupacije zaduženog za operacije izvan Europske unije. Preko njega danas plasiramp preko 10 milijardi eura godišnje za financiranje projekata koji unaprjeđuju kvalitetu života milijuna ljudi diljem planete.
Pokrenuli smo i InvestEU, inicijativu koja je europskom gospodrstvo omogućila investicije teške više stotina milijardi eura, a koje se inače ne bi ostvarile. One su poduprle radna mjesta i osigurale prihode Europljana te dodatno ojačale globalnu konkurentnost europskog gospodarstva. Nastavili smo i produbljivati partnerstvo s Europskom komisijom, kao temeljem održivog rasta u desetljećima pred nama.
Moj resor pokrivao je aktivnosti u Poljskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Ukrajini, kao i Središnjoj Aziji i Kavkazu. Veliko i raznoliko područje, ali ujedinjeno jednom jednostavnom istinom: EIB čini stvarnu razliku gdje god djeluje.
Posebno sam ponosna što sam bila dio mobilizacije snažnije potpore Ukrajini, gdje je Grupa EIB osigurala četiri milijarde eura ključne pomoći, uključujući rekordnih 1,5 milijardi eura u 2025., pomažući da domovi ostanu grijani, škole i bolnice otvorene te da ključna infrastruktura funkcionira unatoč kontinuiranim ruskim napadima.
Od Pelješkog mosta do željeznice
Što je s Hrvatskom?
Posljednjih godina svjedočila sam nizu važnih prekretnica u Hrvatskoj koje mogu opisati kao povijesne za Hrvatsku i EU. One su ojačale njezin gospodarski položaj i međunarodni ugled. Tu prije svega mislim na pridruživanje Schengenskoj i euro zovin, koja su uslijedila nakon godina stabilnog gospodarskog oporavka i rasta iza kojeg su stajali turizam, izvoz te ulaganja iz EU fondova.
U tim uvjetima, aktivnosti Grupe EIB djelovale su kao akcelerator gospodarskog rasta, čime smo dali značajnu potporu Hrvatskoj da ojača temelje svog gospodarstva. Tako smo u 2024. godini s potpisima Grupe u vrijednosti od 1,2 milijarde eura ostvarili rekordnu godinu kada su u pitanju ulaganja u Hrvatskoj, čime samo u ukupnoj potpori EIB-a Hrvatskoj premašili 10 milijardi eura. Niti jedna druga međunarodna financijska institucija nije uložila toliko i na tu smo poziciju iznimno ponosni. Prošle godine obilježili smo i 10. godišnjicu ureda Grupe EIB u Zagrebu i moram reći da se u banci iznimno cijeni doprinos našeg ureda u Zagrebu ukupnim rezultatima u zemlji.
Ponosna sam što sam mogla osigurati potporu Grupe EIB projektima poput Pelješkog mosta i povezane infrastrukture ili osigurati zajam od 900 milijuna eura za Nacionalni program revitalizacije željeznica – najvećeg financijskog aranžmana EIB-a ikada potpisanog u Hrvatskoj. To su samo dva od stotina projekata podržanih s 3,2 milijarde eura financiranja EIB-a tijekom mojih šest godina mandata.
Iza sebe ostavljam snažan portfelj projekata koji uključuje i održivi urbani razvoj. Od priuštivog stanovanja do društvene infrastrukture u velikim gradovima poput Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka i Varaždina, kao i niz projekata u području zelene i digitalne transformacije, moderne infrastrukture, inovacija, obrazovanja i zdravstvenog sustava.
Ovdje želim posebno zahvaliti Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR), kao i viziji i energiji bivše predsjednice Tamare Perko i sadašnjeg predsjednika Hrvoja Čuvala, čije su vizija i energija osigurali da Hrvatska može nastaviti rasti i razvijati se još brže uz potporu Grupe EIB.
HBOR je naš ključni partner kao dioničar i partner u Europskom investicijskom fondu (EIF), ali i kao glavni čimbenik uspješnog usklađivanja nacionalnih prioriteta s europskim instrumentima i mobiliziranja privatnih suulaganja u hrvatsko gospodarstvo.
Poruka Primorcu
Vaš nasljednik bit će bivši hrvatski ministar financija Marko Primorac. Koji biste mu savjet dali?
Grupa EIB ima veliku moć učinkovito pretvarati europske prioritete i politike u konkretna radna mjesta, bolnice, škole, digitalne mreže, zelenu energiju te jačati konkurentne i inovativne tvrtke i startupe. Želim mu da što brže ovlada vještinom upravljanja tim procesima na način na koji će te aktivnosti istovremeno biti na korist i banci i trima državama koje predstavlja u EIB-u, ali i cijelj EU. Bit će vrlo zahtjevno postići taj ekvilibrij, ali što brže ovlada alatima iz EIB-ovog arsenala, to će i rezuultat njegovog boravka na funkciji biti dalekosežniji.
Grupa EIB ima izniman sastav inženjera, ekonomista, pravnika, financijskih i tehničkih stručnjaka u svim ključnim sektorima — s dugogodišnjim iskustvom u pretvaranju dobre ideje u financijski održiv projekt, bilo da je riječ o tramvajskoj pruzi, sveučilišnom kampusu ili klimatski otpornom energetskom sustavu.
Uspješno kombiniranje znanja i iskustva unutar banke, informacija koje bude dobivao od partnera te njegovo impresivno poznavanje hrvatskog gospodarstva, javnih financija i reformske agende moglo bi značajno pomoći da se pokrene još više strateških projekata za Hrvatsku, čemu se od srca nadam.
Gospodinu Primorcu želim i brzu potvrdu imenovanja, a potom puno uspjeha u novoj ulozi i veselim se čitati o uspjesima EIB-a i Hrvatske tijekom njegova mandata.
Hrvatska će također dobiti potpredsjednika u ECB-u. Kako se dolasci na takve pozicije odražavaju na položaj Hrvatske?
Imati hrvatske predstavnike u vrhu i Grupe EIB i Europske središnje banke jasno pokazuje da se Hrvatska učvrstila u samoj jezgri europskog odlučivanja. To je rezultat godina reformi i integracije, u kojima su i gospodin Vujčić i gospodin Primorac imali ključnu ulogu. To također pokazuje da u Europskoj uniji predan rad donosi vrlo konkretan europski utjecaj i globalne prilike državama članicama.
Za Hrvatsku to znači više od prestiža. To znači da će se, kada Europa raspravlja o pitanjima poput eura, kamatnih stopa, ulaganja ili financijske stabilnosti, hrvatski glas još snažnije čuti. Također bit će lakše predstaviti u Bruxellesu, Frankfurtu i Luxembourgu specifične izazove s kojima se takozvane “manje” i kohezijske zemlje suočavaju. Ovakva pozicija je iznimno važna, s obzirom da Grupa EIB oko polovice godišnjeg financiranja, koje je već doseglo 100 milijardi eura, usmjerava u kohezijske regije i osmišljava nove instrumente za priuštivo stanovanje ili klimatsku otpornost.
Ova imenovanja potvrđuju mjesto Hrvatske kao proaktivne članice EU koja je donijela ispravnu stratešku odluku odabravši Europsku uniju kao svoju budućnost i sada aktivno pomaže oblikovati tu budućnost.
Više od pola milijarde eura novog financiranja za Hrvatsku
Što nam možete reći o rezultatima Grupe EIB u Hrvatskoj u 2025.?
U 2025. godini Grupa EIB osigurala je 547 milijuna eura novog financiranja u Hrvatskoj. To je oko 0,5 posto nacionalnog BDP-a. Još važnije, ponovno smo uspjeli uskočiti ondje gdje je Hrvatskoj najviše trebalo, podupirući čišći rast, bolje gradove i snažnije poduzetništvo.
Financirali smo energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i modernizaciju u poduzećima i jedinicama lokalne samouprave. Primjerice, zajam EIB-a od 150 milijuna eura HBOR-u osigurali smo za potporu zelenim i klimatski projektima diljem zemlje. Ona poduzeća čine otpornim na klimatske promjene te onogućuju povoljnije financiranje njihove zelene tranzicije.
Drugi naš zajam od 50 milijuna eura PBZ-u najmanje 20 posto sredstava usmjerava na klimatske i okolišne investicije. Time smo snizili račune za energiju, omogućili čišći zrak i podigli konkurentnost hrvatskim tvrtkama.
Osim toga, naše posredničko kreditiranje ojačalo je financijsku uključenost i potaknulo održiv društveni učinak diljem Hrvatske. EIB i EIF udružili su snage kako bi osigurali 132 milijuna eura jamstava za Erste banku Hrvatska radi proširenja kreditiranja srednje kapitaliziranih poduzeća, mikropoduzetnika i društvenih poduzeća na nacionalnoj razini, dok je dio zajma PBZ-u namijenjen poduzećima u vlasništvu i pod vodstvom žena, potičući veću rodnu ravnopravnost u pristupu financiranju.
Hrvatske tvrtke ostale su u središtu naše pozornosti. Putem Europskog investicijskog fonda mobilizirali smo oko 112 milijuna eura kroz jamstva lokalnim bankama poput Erste banke, Zabe, PBZ-a i HPB-a, te 110 milijuna eura vlasničkih ulaganja u fondove rizičnog i razvojnog kapitala, uključujući inicijative poput Croatian Venture Capital Initiative 2 i CROGIP II. To pomaže malim i srednjim poduzećima i startupovima da pristupe financiranju potrebnom za ulaganja, zapošljavanje i rast.
Puno ste radili s velikim hrvatskim gradovima?
Da, pomogli smo hrvatskim gradovima da postanu još kvalitetnija mjesta za život i da razviju urbanu infrastrukturu u skladu s modernim potrebama. Dobar primjer je zajam od 22 milijuna eura Splitu za obnovu gradskog kupališta Žnjan, u sklopu šireg okvira od 150 milijuna eura za održivi urbani razvoj. Projekti poput obnove Kina Europa u Zagrebu, u okviru postojećeg okvirnog zajma za glavni grad, pokazuju kako ulaganja mogu revitalizirati kulturu i društveni život. Istodobno surađujemo sa Zagrebom, Splitom, Rijekom, Osijekom i Varaždinom na projektima priuštivog stanovanja i socijalne infrastrukture.
Što je u fokusu EIB-a?
Je li se struktura ulaganja EIB-a u Hrvatskoj posljednjih godina promijenila – postoje li sektori koji sada dobivaju više ili manje sredstava?
Da, naša ulaganja u Hrvatskoj razvijala su se usporedno s rastom ambicija zemlje, a naši financijski instrumenti postali su sofisticiraniji. U početnim godinama uglavnom smo financirali veliku, tradicionalnu infrastrukturu: ceste, energetske mreže, zračne luke i projekte poput Pelješkog mosta. To je bilo nužno za povezivanje zemlje i poticanje rasta.
Danas, iako nam infrastruktura i dalje ostaje važna, veći dio potpore usmjerava se na projekte koji izravno utječu na kvalitetu života i dugoročnu konkurentnost: modernu željeznicu, čišći javni prijevoz, urbanu obnovu, priuštivo stanovanje, bolnice, škole i digitalnu infrastrukturu. To je u skladu s prioritetima Grupe na području socijalne infrastrukture i kohezije.
Također znatno više ulažemo u projekte koji realiziraju zelenu tranziciju. Na razini Grupe EIB oko 57 posto financiranja u 2025. poduprlo je zelenu tranziciju kontinenta. Naše financiranje u ovom području samo u jednoj godini omogućilo je oko 190 milijardi eura zelenih ulaganja diljem Europe. Hrvatska je od ovoga također imala korist jer je rast financiranja omogućio više sredstava za projekte obnovljivih izvora energije, povećanje energetske učinkovitosti i izgradnju infrastrukture otporne na klimatske promjene.
Na kraju, EIB omogućava puno više od samih zajmova. Većina naših projekata u Hrvatskoj danas kombinira financiranje sa savjetodavnom podrškom: od savjetovanja pri izradi strategija priuštivog stanovanja i digitalizacije gradova do razvoja tržišta kapitala. Time projekti postaju otporniji i njihov učinak veći. U budućnosti vidim prostor za snažniji angažman u području sigurnosti i inovacija povezanih s obranom u Hrvatskoj, nadovezujući se na nacionalne strateške prioritete i novi cilj Grupe EIB od pet posto financiranja unutar EU u tom području.
Potpora poduzetništvu
Radite i s hrvatskom venture capital scenom? Kakav je dugoročni učinak tih aktivnosti na hrvatsko gospodarstvo?
Da, to je bila još jedna velika promjena u poslovanju koju smo realizirali odgovarajući na izazove s kojima se suočavala Hrvatska. Uspjeli smo osigurati sistem trajne podrške hrvatskim start-upovima, inovacijama te pristup rizičnom (VC) kapitalu. Putem našeg Europskog investicijskog fonda pomogli smo Hrvatskoj da izgradi moderan ekosustav rizičnog kapitala te fondove koji podupiru transfer tehnologije bez kojih nema konkurentnog gospodarstva u XXI. stoljeću. Ti će fondovi konkretnim investicijama podupirati nove, inovativne tvrtke kako bi hrvatski talent mogao ostati i rasti kod kuće, umjesto da odlazi u inozemstvo.
To su primjeri naših, na prvi pogled često teško razumljivih, aktivnosti koje su doprinijele transformaciji hrvatskog VC eko sustava. Prije deset godina mnogi su hrvatski start-upovi uglavnom ovisili o bespovratnim sredstvima ili su morali otići van da bi pronašli ozbiljne ulagače. Danas ta sredstva postoje u Hrvatskoj i u sve većem broju slučajeva te tvrtke mogu ostati, stvarati kvalitetna radna mjesta i prihode u svojim gradovima.
Zajedno s našim akvtivnostima na razvoju tržišta kapitala, fintech sektora i spremnosti MSP-ova za ulaganja pomogli smo i da se u Hrvatskoj prijeđe s modela temeljenog na potporama na moderni inovacijski ekosustav financiranja od čega će Hrvatsko gospodarstvo desetljećima i desetljećima imati direktnu koristi.
Da bismo to postigli, Grupa EIB, s EIF-om u vodećoj ulozi, radila je zajedno s Vladom, HBOR-om i privatnim ulagačima kako bi u Hrvatsku usmjerila oko dvije milijarde eura. Time smo omogučili uspješan start nacionalnih inicijativa poput Croatian Venture Capital Initiative 2 (CVCi 2) i Croatian Growth Investment Programme, te poduprli fondove poput Aymo Ventures, Fil Rouge Capital i NVision Ventures. Ukupno se očekuje da će ovi fondovi podržati više od 200 tvrtki – od najranije faze razvoja do faze snažnog rasta.
EIF je također uložio u VESNA Tech Transfer Fund. To je prvi i zasad jedini hrvatski fond za transfer tehnologije koji povezuje sveučilišta i istraživačke centre s privatnim sektorom, pomažući da deep-tech ideje stignu do tržišta, stvarajući pritom visokokvalificirana radna mjesta u Hrvatskoj i dodatne prihode za Hrvatsku. Ostali tematski i društveno usmjereni fondovi podupiru infrastrukturu, transfer tehnologije i društvene projekte.
Naše aktivnosti u Hrvatskoj dobro pocrtavaju ono što Grupa EIB radi na razini Europe kao najveći europski financijer rizičnog kapitala te kroz European Tech Champions Initiative, koja podupire velike fondove sposobne zadržati europske scale-upove u Europi.
Postoje li područja u kojima, prema vašem mišljenju, Hrvatska još ne koristi puni potencijal suradnje s Grupom EIB?
Uvijek ima prostora za uraditi više. Prvo, mnoge perspektivne hrvatske tvrtke danas imaju pristup rizičnom kapitalu u ranoj fazi, ali se i dalje teško dolazi do većih iznosa kada žele rasti na globalnoj razini. Inicijative poput TechEU-a i European Tech Champions Initiative mogu pomoći da se ovaj problem riješi i omogućiti velike inovacijske projekte hrvatskih tvrtki, kako bi kao scale-up poduzeća mogli ostati i rasti u Europi.
Hrvatska bi potom mogla još bolje koristiti instrumente za razvoj svojega tržišta kapitala. Zajedno s Ministarstvom financija, HBOR-om i lokalnim bankama istražujemo sekuritizacije, pokrivene obveznice, podršku IPO-ima te instrumente podjele rizika. Ako se dobro koriste, ovi alati mogu osloboditi kapital u bankama, sniziti troškove financiranja za zelene i inovativne projekte i privući dugoročne ulagače poput mirovinskih fondova i osiguravatelja. Kad je riječ o naporima da se stvori regonalno tržišta kapitala, moram reći da impresionira vizija i konkretni koraci koje na ovom polju poduzima Vlada hrvatske.
Konačno, prilagodba na klimatske promjene postajat će sve važnija. Hrvatska je već puno napravila na ublažavanju klimatskih promjena – obnovljivi izvori, energetsku učinkovitost, čišći prijevoz – ali poplave, suše i ekstremni vremenski događaji postaju sve češći. Prema našem ažuriranom Climate Bank Roadmapu, udvostručit ćemo financiranje prilagodbe na 30 milijardi eura do 2030., nakon što smo već učetverostručili iznose za prilagodbu na pet milijardi u 2025. u odnosu na 2021. Hrvatska je u dobroj poziciji da iskoristi ove mogućnosti, primjerice u zaštiti obale, upravljanju vodama i izgradnji otporne infrastrukture.
Također, dok najveći gradovi s nama intenzivno surađuju, mnoge manje općine još uvijek nemaju kapacitete za pripremu složenih projekata u područjima poput održive mobilnosti, gospodarenja otpadom, pametne energije ili socijalnih usluga. Tu se savjetodavni instrumenti poput JASPERS-a, ELENA-e i InvestEU Advisoryja mogu još više koristiti kako bi se dobre ideje pretvorile u financirane projekte, osobito u manje razvijenim regijama.
Ukratko, alati postoje. Što više Hrvatska bude koristila Grupu EIB ne samo kao zajmodavca nego i kao strateškog savjetnika i partnera, to ćemo veći zajednički učinak moći postići.
Kada biste morali sažeti stanje Europe danas u jednoj ili dvije rečenice, što biste rekli?
Europa bi trebala prijeći iz sadašnje “polikrize” u “polipriliku”. Nalazimo se u globalnom nadmetanju za vrijednosti, prosperitet i budućnost demokracije – a ta borba može biti dobra za nas. U svijetu promjenjivih savezništava i novih rizika Europa ostaje globalno sidro stabilnosti i povjerenja.
Europa mora djelovati hrabro i odlučno kako bi u sve složenijem geopolitičkom okruženju u potpunosti oslobodila svoj golemi gospodarski, tehnološki i ljudski potencijal.
Ubrzavanje odlučnih poteza bit će ključno za prevladavanje vanjskih izazova, jačanje otpornosti i očuvanje dugoročne prosperitetnosti. Stavljanjem inovacija u središte svoje strategije Europa može ojačati konkurentnost, učvrstiti stratešku autonomiju i oblikovati sigurniju i održiviju budućnost. Vrijeme za to je – sada.
