Istraživanje pokazalo kako 51 % studenata medicine planira ostati raditi u Hrvatskoj. Spremni su na mobilnost, ali ne pod svaku cijenu
Maja Vizjak, znanstvena suradnica na Institut za istraživanje migracija, provela je istraživanje o migracijskim tendencijama i karijernom razvoju studenata završnih godina medicine u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno u sklopu dionice “Medicinski vrtuljak“ projekta “Od stvarnih do virtualnih migracija“, financiranog sredstvima EUNextGeneration, u razdoblju od lipnja do prosinca 2025. godine.
U istraživanju je sudjelovalo 549 studenata završnih, petih i šestih godina svih medicinskih fakulteta u Hrvatskoj, 72 posto studentica i 28 posto studenata, dominantno u dobi od 23 do 25 godina. Rezultati pokazuju da 278 studenata (51 %) planira ostati raditi u Hrvatskoj nakon završetka studija. Istodobno, 298 ispitanika (54 %) migraciju u inozemstvo vidi kao privremenu mogućnost radi edukacije i stručnog usavršavanja.
Trajnu radnu migraciju planira 65 ispitanika (12 %). Kao najvažniji motiv za odlazak navode se financijski razlozi te brže i bolje mogućnosti profesionalnog razvoja. Međutim, 39 posto ispitanika ne slaže se s tvrdnjom da bi u inozemstvu mogli ostvariti bolju kvalitetu života i ravnotežu između privatnog i poslovnog života, čime se relativizira percepcija inozemstva kao idealnog profesionalnog okruženja.
Veliki je interes za znanstvenu karijeru. Gotovo polovica ispitanika planira upis doktorskog studija i razvoj karijere u znanosti. Specijalizaciju 23 posto smatra najzahtjevnijim karijernim korakom, dok 36 posto procjenjuje sve faze profesionalnog razvoja podjednako zahtjevne. Volontiranje u zdravstvenim ustanovama prihvatljivo je za 49 posto studenata.
Balans privatnog i poslovnog ispred tradicionalne ambicije. 81 posto ispitanika kao dominantnu životnu i karijernu vrijednost ističe dobar balans između privatnog i poslovnog života. Ovaj podatak upućuje na generacijski zaokret u odnosu na tradicionalnu percepciju liječničke profesije kao izrazito ambiciozne i primarno karijerno orijentirane.
Spremni su na mobilnost, ali ne pod svaku cijenu. Radi dobivanja željene specijalizacije 61 posto ispitanika spremno je preseliti se unutar Hrvatske, dok je 38 posto spremno na odlazak u inozemstvo. Istodobno, 47 posto ispitanika ne bi prihvatilo radno mjesto u Hrvatskoj koje nije u skladu s njihovim očekivanjima, a čak 64 posto takvu ponudu ne bi prihvatilo ni u inozemstvu. Promjenu struke ne razmatra 61 posto studenata, dok je 96 posto otvoreno inovacijama u zdravstvu, uključujući telemedicinu i digitalne tehnologije, koje vide kao potencijalni alat za ublažavanje migracijskih pritisaka.
Mladi liječnici najskloniji su odlasku odmah nakon studija potvrđuju podaci Hrvatske liječničke komora za 2025. godinu, od ukupno 1.564 izlazne migracije liječnika, njih 519 odnosi se na liječnike do 30 godina starosti, uglavnom bez specijalizacije i bez definiranog radnog mjesta. To potvrđuje da se odluke o odlasku često donose neposredno nakon završetka studija.
Voditeljica projekta dr.sc. Maja Vizjak najavila je predstavljanje rezultata stručnoj i gospodarskoj javnosti, akademskoj zajednici i donositeljima politika s ciljem oblikovanja mjera za učinkovito upravljanje migracijama medicinskog kadra. U kontekstu liberaliziranog tržišta rada i sve većih mogućnosti izbora karijernog puta, zdravstveni sektor suočen je s izazovom zadržavanja talenata. Gubitak medicinskog kadra dugoročno utječe na kvalitetu zdravstvenih usluga, održivost sustava te šire društvene i gospodarske procese. Upravo zato razumijevanje vrijednosti i stavova nove generacije liječnika postaje ključno za budućnost hrvatskog zdravstvenog sustava.
“Istraživanje daje uvid u razmišljanja budućih liječnika o vlastitom karijernom razvoju, a to može imati utjecaja i na odabir njihovih budućih specijalizacija. Ove podatke treba uzeti u obzir kod upisa novih generacija studenata medicine i planiranja curricula. Studij medicine je oduvijek pred studente postavljao zahtjevan i ne baš uvijek jednostavan profesionalni put pun raznih osobnih i profesionalnih izazova stoga podaci dr. Vizjak pred hrvatski zdravstveni sustav stavljaju nove izazove u kadrovskom i organizacijskom smislu”, rekao je dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Slavko Orešković.
