Kako bugarski ministar poljoprivrede pomoću Facebooka pokušava razotkriti prijevare s europskim subvencijama

Ivan Hristanov pokrenuo je ofenzivu protiv korupcije koristeći Facebook za javno razotkrivanje sumnjivih subvencija, pokušavajući kroz pritisak javnosti ubrzati istrage koje su godinama stajale u ladicama.
Bugarski tehnički ministar poljoprivrede kaže da užurbano pokušava suzbiti duboko ukorijenjenu korupciju povezanu s EU poljoprivrednim subvencijama, inspekcijama sigurnosti hrane i mrežama organiziranog kriminala.
Ivan Hristanov nema ni vremena ni izborni mandat, nezgodne početne uvjete za nekoga tko se želi boriti protiv korupcije. No barem nekoliko mjeseci držat će poluge vlasti i tvrdi da zna kako ih koristiti.
“Ne sanjarimo, nemamo nerealna očekivanjima, ali imamo plan”, rekao je za Politico.
Taj plan uključuje osnovne alate provođenja zakona poput revizija i optužnica. No inspiraciju crpi i iz istaknutih opozicijskih političara u SAD-u, poput Alexandrije Ocasio-Cortez i Zohrana Mamdanija, kako bi potaknuo pritisak javnosti.
Posljednjih tjedana prenosio je inspekcijske posjete uživo, unaprijed najavljivao prijave korupcije na Facebooku i objavljivao video objašnjenja u kojima imenuje navodne prijevare sa subvencijama.
“Ponekad je medijska pozornost snažnija od promjene zakona”, rekao je. “Kada svi gledaju, puno je teže vratiti stvari unatrag.”
Imenovan 18. veljače u privremenoj vladi koja Bugarsku vodi prema izvanrednim izborima 19. travnja, tvrdi da je mandat dovoljno dug da se ponovno otvore istrage koje su prethodne vlade odložile.
“Ako ne možemo zatvoriti svaki slučaj, barem ih možemo dovesti u stanje u kojem ishod postaje neizbježan”, rekao je.
Obračun s korupcijom
Bugarska je dugo među najkorumpiranijim zemljama EU-a, a suočava se s trajnim optužbama da političke i poslovne mreže izvlače nacionalna i europska sredstva.
Hristanov je prvi put dospio u fokus 2022., kada je kao zamjenik ministra poljoprivrede u reformističkoj vladi Kirila Petkova upozorio da je granični prijelaz Kapitan Andreevo, jedan od najprometnijih kopnenih prijelaza na svijetu, koji povezuje EU i Tursku, zapravo postao “privatna granica”. Inspekcije sigurnosti hrane ondje je provodio privatni laboratorij povezan s kriminalnim interesima, tvrdio je.
Pokrenuo je istrage o sustavu inspekcija, čime je ušao u sukob s poslovnim interesima i političarima optuženima da ih štite. No Petkovljeva vlada raspala se nekoliko mjeseci kasnije zbog sukoba unutar koalicije, ostavivši posao nedovršen. Kontrole su se poboljšale od 2022., ali mreže krijumčarenja i dalje su aktivne, kaže Hristanov.
Ovoga puta obračun ide daleko izvan samog prijelaza. Dužnosnici preispituju zahtjeve za subvencije koji uključuju, kako Hristanov kaže, “životinje i polja koja nikada nisu postojala”, podsjećajući na slučajeve prijevara otkrivene u susjednoj Grčkoj, gdje su poljoprivredne isplate tražene za farme koje su postojale samo na papiru.
Vlasti također ponovno istražuju bugarski “skandal s pansionima”, u kojem su sredstva EU za ruralni razvoj navodno financirala privatne vile povezane s politički umreženim osobama. Inspektori sigurnosti hrane također su pod povećalom nakon što su mali proizvođači prijavili pritiske da plaćaju “zaštitu”.
Upitno više od 10 milijardi eura
U igri su veliki iznosi. Od ulaska u EU 2007., Bugarska je primila više od 10 milijardi eura u okviru Zajedničke poljoprivredne politike. Dodatnih 5,6 milijardi eura dodijeljeno je za trenutačni financijski ciklus koji traje do 2027. Europsko javno tužiteljstvo, koje istražuje prijevare s EU sredstvima, već vodi više od 70 slučajeva povezanih s poljoprivredom u Bugarskoj, kao dio stotina aktivnih istraga u zemlji.
Hristanov kaže da njegovo ministarstvo priprema još desetke slučajeva za upućivanje. “S više vremena, broj slučajeva bio bi u stotinama”, rekao je.
No, mnogi smatraju da tehnička vlada, koja će ostati na vlasti samo do formiranja nove administracije, ne može ostvariti značajan napredak.
“Ruke su mu vezane”, rekla je Radosveta Vasileva, viša istraživačica na Pravnom fakultetu Sutherland pri University Collegeu u Dublinu, tvrdeći da ključne institucije zadužene za borbu protiv korupcije ostaju politički zarobljene i izvan dosega kratkoročnih ministarskih poteza.
Velika praćenost na Facebooku
Drugi smatraju da kratki mandat ne znači da je napor beznačajan. Hristanov bi ipak mogao “rasvijetliti neke nezakonite prakse”, zamijeniti kompromitirane dužnosnike ili proslijediti informacije tužiteljima i istražiteljima EU-a, rekla je Lora Georgieva iz bugarske Zaklade za borbu protiv korupcije. Kada slučajevi dođu na tu razinu, dodala je, budućim ih je vladama teže ignorirati.
Hristanov, koji se 2023. odvojio od centrističke stranke i osnovao vlastiti antikorupcijski pokret Edinenie (Jedinstvo), društvene je mreže pretvorio u kontinuirani tok istraga.
Na svojoj Facebook stranici, koju prati više od 120.000 ljudi, objavljuje kratke video izjave u kojima najavljuje nove slučajeve, objašnjenja u stilu prijenosa uživo o navodnim korupcijskim shemama te isječke iz televizijskih intervjua u kojima gledatelje vodi kroz konkretne optužbe. Inspekcijski posjeti pojavljuju se kao vlogovi snimani na terenu ili ispred regionalnih ureda, ponekad uz hashtagove i pozive pratiteljima da dijele objave. Dokumenti i prijave podnesene tužiteljima također se najavljuju online prije službenih objava, što je, prema Hristanovu, taktika kojom se otežava tiho odlaganje slučajeva.
Povezanost s politikom
Korupcijski skandali u Bugarskoj više su puta poticali političku nestabilnost. Kritičari tvrde da oligarske mreže zadržavaju utjecaj u pravosuđu, medijima i dijelovima države, pri čemu sredstva EU često služe kao izvor političkog pokroviteljstva. Moćni politički saveznici u Bruxellesu, osobito iz dominantne europske pučke stranke desnog centra, također su se suočavali s kritikama zbog podrške bugarskim partnerima tijekom ranijih korupcijskih kriza.
Oporbeni političari pozvali su na Hristanovljevu ostavku, optužujući ga da politizira ministarstvo i zanemaruje svakodnevnu poljoprivrednu politiku. On odbacuje te optužbe.
“Mogu se samo nasmijati tome”, rekao je. Za njega, borba nadilazi jedno ministarstvo, pa čak i jedne izbore.
“Ako Bugarska želi sustići ostatak Europe”, rekao je, “moramo postati zemlja u kojoj je korupcija iznimka, a ne sustav.”