Ćorić: Ubrzanje inflacije prije svega posljedica “energetskog šoka”
Ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je u utorak da je ubrzanje inflacije u ožujku prije svega posljedica energetskog šoka te da se “jako teško” može doskočiti dijelu inflatornih pritisaka koji proizlaze iz globalnog rasta cijena nafte i plina, no da Vlada tu čini sve što može, a i za budućnost na raspolaganju ima još neke alate.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u ožujku u odnosu na ožujak 2025. godine u prosjeku bile više za 4,8 posto, dok su u odnosu na veljaču porasle za 1,4 posto. Podaci Eurostata, pak, pokazuju da je Hrvatska u ožujku imala najveću inflaciju u eurozoni, 4,7 posto.
Prema Ćorićevim riječima, inflacija je u ožujku prvenstveno ubrzala zbog “udara” rasta cijena energenata u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, što je posljedica ratnih sukoba na Bliskom istoku.
U strukturi hrvatske inflacije, dodatan doprinos rastu daje sektor usluga. S druge strane, dobra vijest je da su na godišnjoj razini pale cijene industrijskih proizvoda, kao i činjenica da je u segmentu hrane, pića i duhana inflacija iznosila 3,9 posto, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ćorić.
Naime, promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), energija je u ožujku u odnosu na ožujak 2025. poskupjela za 11,3 posto, usluge 7,8 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi pojefitinili za 0,6 posto, podaci su DZS-a.
Šok se ne može neutralizirati u potpunosti
Čorić je izjavio da se “jako teško” može doskočiti dijelu inflatornih pritisaka u segmentu energenata. “Niti Hrvatska niti neka druga članica eurozone ne može izbjeći uvezeni inflatorni šok koji dolazi uslijed povećanja cijena nafte i plina na svjetskim tržištima”, poručio je.
Poduzetim mjerama u proteklom vremenu, kazao je, Vlada je “djelomično apsorbirala i neutralizirala” taj šok, međutim to učiniti u potpunosti jednostavno nije moguće.
Kada je riječ o narednim tjednima i mjesecima, Ćorić se nada da će se kriza na Bliskom istoku smiriti, što bi trebalo dovesti do smirivanja cijena nafte.
No ukoliko do toga ne dođe, upozorio je, Europu pa i Hrvatsku prije svega očekuje “dosta izazovno razdoblje” u segmentu cijena energenata.
Poručio je i da će Vlada učiniti sve da taj udar na hrvatsku ekonomiju bude što je moguće manji, pri čemu su joj na raspolaganju još jednim dijelom trošarine, onaj europski dio, kao i neki drugi alati “o kojima ćemo promišljati”.
Na pitanje novinarke očekuje li da bi EU mogla ići ka zajedničkom spuštanju trošarina, kao i razmatra li Vlada uvođenje “plivajućeg PDV-a”, Ćorić je rekao da vjeruje da će sve te teme “biti na stolu” ukoliko će cijena nafte nastaviti rasti ili se zadržati na ovim visokim razinama. “To mi djeluje kao jedna vrlo logična opcija”, kazao je Ćorić.
Stojić: Pojačan imperativ ulaganja u prehrambenu sigurnost
Referiravši se na činjenicu da Hrvatska ima “ponajveću” stopu inflacije od zemalja eurozone, Ćorić je ponovio da i hrvatsko gospodarstvo raste znatno brže od prosjeka eurozone, što djelomično utječe i na povećane stope inflacije.
No, kazao je, tu je i struktura hrvatske ekonomije, što je nešto od “čega se ne može pobjeći i što je definitivno nešto na čemu treba kontinuirano raditi”. “To nije jednostavno i ne može se dogoditi preko noći”, poručio je Ćorić, koji je sudjelovao na zajedničkoj konferenciji HNB-a i EIB-a, posvećenoj digitalnoj transformaciji hrvatskog gospodarstva i korištenju umjetne inteligencije.
Na marginama konferencije najnovije podatke o inflaciji komentirao je i glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić, koji je kazao da su se u Hrvatskoj u proteklih šest mjeseci cijene prehrambenih proizvoda “kretale povoljnije” u odnosu na prosjek europodručja, što znači “da smo prije aktualne krize imali određene znakove stabilizacije”.
Vrlo je neizvjesno prognozirati što će se dogoditi u narednom razdoblju, jer, kazao je Stojić, sve ovisi o trajanju ratnog sukoba na Bliskom istoku.
U kontekstu potencijalnog rasta cijena hrane, napomenuo je da je Hrvatska poprilično izložena njenom uvozu. “To u ovom trenutku još više pojačava imperativ da Hrvatska treba vrlo značajna ulaganja u poljoprivredu, prehrambenu proizvodnju i jačanje produktivnosti”, poručio je Stojić.
Travanjska sjednica Upravnog vijeća ESB-a u fokusu i zbog eventualnog podizanja kamatnih stopa
Govoreći o ažuriranim makroekonomskim projekcijama HNB-a i Europske središnje banke, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je rekao da će inflacija svakako porasti zbog događanja na Bliskom istoku, a što će sukob biti dulji i razaranja energetske infrastrukture veća, mogu se očekivati “viši i dulji” pritisci na cijene energenata, koje bi onda utjecale i na opći rast cijena.
Prema HNB-ovim projekcijama, kazao je Vujčić, u 2026. u Hrvatskoj će doći do sporijeg rasta BDP-a u odnosu na prognoze iz prosinca 2025., dok će s druge strane inflacija u ovoj godini rasti brže – po osnovnom scenariju 4,6 posto, po nepovoljnijem 5,6 posto, a prema najnepovoljnijem scenariju sedam posto. “Sada je samo pitanje kako će se idućih dana, tjedana i mjeseci razvijati situacija, prvenstveno s vojnim sukobima (na Bliskom istoku, op.a.)”, izjavio je još aktualni guverner HNB-a, koji je nedavno imenovan za potpredsjednika ESB-a.
Vujčić je rekao i da će ESB na sastanku u travnju ove godine, na temelju raspoloživih podataka, procijeniti inflatorne pritiske te eventualno odlučiti hoće li reagirati na njih s “monetarnom politikom”.
Na pitanje novinarke je li izvjesno da će već u travnju doći do ESB-ovog podizanja kamatnih stopa, Vujčić je rekao da “ništa nije izvjesno”, ponovivši da će se o tome odlučivati “na temelju dolazećih podataka i novosti”.
