Kako izgleda dobar STEP projekt: što razlikuje uspješne prijave od prosjeka
U prethodnim člancima analizirala sam što STEP zapravo jest, kako su izgledali prvi natječaji na primjeru Poljske te zašto značajan broj projekata nije prošao evaluaciju. Ako iz tih iskustava treba izvući jednu ključnu pouku, onda ona glasi: STEP ne nagrađuje nužno najbolje tehnologije, nego najbolje pozicionirane projekte.
To je ujedno i najveća promjena u odnosu na dosadašnje inovacijske pozive.
U klasičnim programima često je bilo dovoljno pokazati tehnološku izvrsnost, razinu inovacije ili istraživački potencijal. STEP uvodi dodatni sloj – projekt mora imati jasno mjesto u europskoj industrijskoj slici. Drugim riječima, pitanje više nije samo što razvijate, nego zašto je to važno za Europu.
Projekt kao dio lanca vrijednosti
Jedna od prvih stvari koja razlikuje uspješne STEP projekte jest njihova jasna pozicija unutar europskog lanca vrijednosti.
U velikom broju odbijenih projekata vidljivo je da tehnologija postoji, ali njezina uloga u širem industrijskom kontekstu nije dovoljno jasno definirana. Projekti često ostaju na razini pojedinačnog rješenja, bez odgovora na pitanje gdje se to rješenje uklapa – u proizvodnji, u opskrbnom lancu, u industrijskoj infrastrukturi.
S druge strane, uspješni projekti ne komuniciraju samo tehnologiju, nego i svoju funkciju. Oni jasno pokazuju kako doprinose razvoju određenog segmenta industrije, kako se nadovezuju na postojeće kapacitete i gdje stvaraju novu vrijednost unutar Europske unije.
U tom smislu, STEP projekt nije izolirana inovacija, nego dio šire industrijske priče.
Između istraživanja i industrije
Druga ključna razlika odnosi se na razinu zrelosti projekta.
STEP se nalazi u specifičnom prostoru između istraživanja i industrijske primjene. Projekti koji su prerano u razvoju često ne uspijevaju zadovoljiti očekivanja jer nemaju dovoljno dokaza o izvedivosti ili primjenjivosti. S druge strane, projekti koji su već potpuno komercijalizirani često nemaju dovoljno inovacijskog elementa.
Uspješni projekti nalaze se upravo između te dvije točke. Oni imaju razvijenu tehnologiju, ali i dalje nose element inovacije. Imaju jasne tehničke temelje, ali i konkretne planove za industrijsku implementaciju.
Drugim riječima, STEP traži projekte koji su spremni za sljedeći korak – prijelaz iz razvoja u proizvodnju ili tržište.
Tržište kao sastavni dio tehnologije
Treći element koji razlikuje uspješne projekte jest ozbiljnost pristupa komercijalizaciji.
U mnogim prijavama tržište se i dalje promatra kao dodatak projektu, nešto što dolazi nakon razvoja tehnologije. STEP tu logiku mijenja. Tržište postaje sastavni dio projekta, a ne njegova posljedica.
Uspješni projekti jasno definiraju:
- tko su njihovi korisnici
- koje probleme rješavaju
- kako će se tehnologija skalirati
- i na koji način će generirati ekonomsku vrijednost.
To ne znači da svaki projekt mora imati već razvijeno tržište, ali mora imati uvjerljiv scenarij kako do tog tržišta dolazi.
Strateška relevantnost kao ključna razlika
Najvažniji element, međutim, ostaje strateška dimenzija projekta.
U STEP kontekstu projekt mora odgovoriti na pitanje koje nadilazi razinu pojedinačne tvrtke: zašto je ova tehnologija važna za Europsku uniju?
To može značiti različite stvari – smanjenje ovisnosti o uvozu, razvoj proizvodnih kapaciteta, jačanje sigurnosti opskrbe ili pozicioniranje Europe u određenom tehnološkom području.Ono što je ključno jest da taj doprinos ne smije ostati implicitni. On mora biti jasno artikuliran, argumentiran i povezan s konkretnim industrijskim potrebama.Upravo tu mnogi projekti gube najviše bodova – ne zato što nisu inovativni, nego zato što ne uspijevaju dokazati svoju stratešku važnost.
Uz sve navedeno, uspješni STEP projekti pokazuju i visoku razinu organizacijske i financijske zrelosti.
Što to znači za Hrvatsku
Ako se ova logika prenese na hrvatski kontekst, postaje jasno da STEP predstavlja i priliku i izazov.S jedne strane, otvara prostor za financiranje projekata koji imaju potencijal značajno unaprijediti tehnološku razinu gospodarstva te usmjerava hrvatske firme prema globalnim tržištima . S druge strane, postavlja vrlo visoku ljestvicu u pogledu pripreme, pozicioniranja i strateškog razmišljanja.
To ponovno otvara pitanje spremnosti – ne samo poduzetnika, nego i sustava.
Jer kvalitetan STEP projekt ne nastaje slučajno. On je rezultat dugoročnog razvoja tehnologije, suradnje sa znanstvenim sektorom, strateških partnerstava, razumijevanja tržišta i jasnog strateškog usmjerenja. Ako želimo imati takve projekte, potrebno je sustavno raditi na njihovom razvoju – kroz nacionalne instrumente, partnerske modele i jačanje inovacijskog ekosustava.
STEP ne mijenja samo kriterije evaluacije. On mijenja način na koji promatramo projekte.
U tom novom okviru više nije dovoljno da je projekt usmjeren na prioritetna područja poput umjetne inteligencije, biotehnologije, naprednih digitalnih rješenja ili čistih i resursno učinkovitih tehnologija. Sama pripadnost „pravom sektoru” više ne podiže projekt automatski iznad ostalih.
Pitanje je imamo li dovoljno projekata koji su spremni napraviti taj sljedeći korak – iz inovacije u industriju, iz lokalnog rješenja u europski kontekst.I još važnije, imamo li sustav koji će takve projekte prepoznati, razumjeti i podržati.
Ako je odgovor na ta pitanja još uvijek djelomičan, to ne mora biti problem — ali mora biti signal. Jer STEP neće čekati da budemo spremni.
Autorica: Natalia Zielińska je konzultantica za EU fondove, osnivačica konzultantske tvrtke Euro Grant Konzalting International te predsjednica Udruge profesionalaca za fondove EU pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Diplomirala je europske studije na Sveučilištu u Wrocławu, a od 2014. godine u Hrvatskoj aktivno prenosi poljska iskustva u korištenju europskih fondova te radi na pripremi i provedbi EU projekata za hrvatske poduzetnike. Autorica je i podcasta o EU fondovima „Fondovske bajke“.
