U Europi nema data centra kakav će se graditi u Hrvatskoj, no stručnjak je vrlo skeptičan oko rokova
Vijest o gradnji ogromnog data centra kod Topuskog vrijednog čak 50 milijardi eura i snage jednog gigavata izazvala je brojne reakcije, među kojima i skeptičnost zbog količine energije potrebne za takav projekt. Forbes Hrvatska razgovarao je sa stručnjakom za energetiku Zdeslavom Matićem koji želi uspjeh voditeljima projekta koje smatra ozbiljnima, no izražava skepsu oko rokova u kojima se projekt može realizirati.
Projekt AI razvojnog i inovacijskog centra Topusko – Projekt Pantheon, vrijedan više od 50 milijardi eura, predstavljen je u utorak u okviru poslovnog foruma Inicijative triju mora u Dubrovniku, a potpisano je i pismo namjere između investitora i Končar Grupe.
Riječ je o najsuvremenijem podatkovnom centru ukupne snage jednog gigavata. Ne samo da je takva snaga neusporediva s postojećim data centrima u Hrvatskoj, nego čak ni u cijeloj Europi nema data centra takve snage. Donekle bi mogao biti usporediv s gotovo duplo manjim projektom Stargate koji se počeo graditi u Velikoj Britaniji, no on je trenutačno pauziran zbog visokih cijena struje i regulatorne nesigurnosti.
Ozbiljni voditelji projekta, ali su rokovi potpuno nerealni
Hina prenosi kako će hrvatski data centar imati Tier 4+ standard koji označava vrlo visok u razinu pouzdanosti, redundancije i dostupnosti sustava. Hrvatski IT stručnjak s kojim je Forbes Hrvatska razgovarao (i koji je htio ostati anoniman) komentirao je kako tolika razina nije potrebna za AI centar te izrazio sumnju da je netko spreman i platiti toliko koliko treba za izgradnju centra te razine. Naime, cijene rastu jer zbog visoke redundantnosti količina opreme znatno povećava.
Tko će biti investitori i korisnici za sada nije poznato, osim što je najavljeno da će se raditi o američkim institucionalnim investitorima. S hrvatske strane projekt predvodi Jako Andabak, dok je za projektiranje zadužen Mislav Crnogorac.
Forbes Hrvatska za komentar je upitao i energetskog stručnjaka Zdeslava Matića, koji je rekao kako su u projekt uključeni voditeljima koji znaju što rade, kao i vrhunski stručnjaci za te stvari. Unatoč tome, projekt mu se čini teško izvediv, jer ima puno izazova, a najveći su potrošnja energije i zadani rokovi. Ističući prepreke koje su pred realizacijom, u jednom trenutku čak je usporedio projekt s pričom o nigerijskom princu. Početak izgradnje planiran je za 2027. godinu, a završetak za 2029. godinu.
Data centar koji troši više struje nego Crna Gora
Naime, cijela Hrvatska godišnje ima 19 teravat sati potrošnje, dok bi data centar snage 500 megavata (Matić je smanjio brojku za pola u odnosu na onu koja se spominje u medijima, op.a.) trošio četiri teravatsata. To je više energije nego što je troše cijela Crna Gora.
Kaže kako trenutačno ne postoji energija koja bi se trošila, a i da tolike količine po prihvatljivim cijenama nema na raspolaganju iz uvoza. Osim toga dodaje kako se radi o energiji potrebnoj 24/7, što također nije tipično.
Upozorava i na jako duge rokove za realizaciju u energetici. U ponedjeljak je primjerice donesena nova metodologija, odnosno Odluka o naknadi za priključenje na koju se čekalo četiri godine. Na pitanje koliko treba da se izgrade elektrane i dalekovodi za potrebe ovog projekta, bez ironije odgovara: “Poznavajući ciklus drugih postrojenja, 20 godina”. Pojašnjava kako su za takve projekte potrebne izmjene prostornih planova i niz drugih procedura koje u Hrvatskoj obično traju jako dugo.
Naš anonimni sugovornik iz IT-ja također je procijenio kako su rokovi nerealni, no on procjenjuje kako najviše vremena, pet do sedam godina, treba za izgradnju dalekovoda. Stručnjak za energetiku Matić pesimističniji je od njega. Kaže da smo izgubili kapacitete kao društvo gradnje velikih objekata i uspoređuje situaciju s roditeljima koji lijeno i priglupo dijete žele poslati na medicinu ili PMF.
HOPS jedan od razloga za sporost
Velik problem vidi i u Hrvatskom operateru prijenosnog sustava (HOPS) za koji kaže kako ne može riješiti problem za pet do sedam godina. Misli da bi se šanse povećale kad bi se projekt proglasio strateškim, no navodi kako do sada nije bilo takvog projekta – navodi kako su se LNG terminal na Krku i Pelješki most pripremali 30 godina.
Na pitanje može li se izgraditi elektrana pored data centra i tako smanjiti troškove, odgovara kako je ograničen broj vrsta elektrana koje su izvedive i smislene na toj lokaciji. Teoretski može izgraditi primjerice plinska elektrana, no to je investicija veličine 500 do 600 milijuna eura. Njoj dakako treba dovesti i plin, a zbog činjenice da je plin u Europi četiri do pet puta skuplji nego u SAD-u nameće se i pitanje smislenosti gradnje takve elektrane.
Nakon razgovora s njim, pojavila se informacija kako će investitor sam graditi solarnu elektranu snage 500 megavata, no Matić nadopunjuje tu informaciju komentarom kako takva elektrana zadovoljava tek malo više od desetinu potrošnje takvog data centra, dok je zimi pet puta manje iskoristiva zbog nedovoljno sunčeve energije.
Uz ogradu kako nije IT stručnjak komentira i da su čipovi danas prilično teško dobavljivi. Dodaje kako se unaprijed mora znati i tko će koristiti AI data centar jer bez zakupnika projekt nema smisla, a za napuniti centar tog kapaciteta treba imati vrlo ozbiljno zakupca.
Podsjeća i na mogućnost negativnih reakcija lokalne zajednice, s obzirom da su reakcije na data centre negativne i u Europskoj uniji i u SAD-u. Podsjeća kako je u Hrvatskoj negativno dočekana i ideja gradnje megafarme pilića, iako je dobro imati visokoproteinski izvor hrane u krizi. Data centri ne trebaju preveliki broj zaposlenih, a takav profil zaposlenih obično nije moguće pronaći u manjim mjestima (poput Topuskog).
Što će projekt donijeti zajednici
Na predstavljanju je rečeno kako će centar koristiti vlastite bunare i neće se spajati na postojeću vodovodnu i kanalizacijsku mreže. Koristit će vlastite izvore vode i vlastito rješenje za hlađenje sustava. Proces kojim se voda koristi u svrhu hlađenja je isparavanje tako da joj se ni na kakav način ne mijenja kemijski sastav, manji dio vode koji rashladni sustav ne uspije ispariti se vraća putem upojnih bunara u prirodu, drugim riječima u prirodu se na vraća ništa što već nije bilo dio prirode kad se voda crpila. Značajna ulaganja bit će izvršena u proširenje i unaprjeđenje postojeće cestovne infrastrukture, te cijevi za optičku infrastrukturu.
Ukupna ulaganja u infrastrukturu koja se daju državi i društvu, lokalnoj zajednici i županiji – ulaganja u električnu, cestovnu i optičku infrastrukturu – u ukupnoj su vrijednosti od oko 500 milijuna eura, rečeno je prilikom predstavljanja projekta. Projekt će donijeti više od 3.000 radnih mjesta u izgradnji, 1.500 kada počne s radom, a posredno će utjecati na otvaranje 6.000 radnih mjesta.
Hrvatski partner i suvlasnik Centra Jako Andabak istaknuo je da se tim projektom budućnosti Hrvatska svrstala u sam vrh europske i svjetske tehnološke industrije jer se s najnovijim rješenjima otvara mogućnost razvoja u široj primjeni.
Suradnja s domaćim stručnjacima
“Projekt smo povjerili domaćim stručnjacima. Bio sam ugodno iznenađen da imamo mnogo naših stručnjaka koji to mogu isprojektirati, a u suradnji s hrvatskom industrijom, skoro sve i izvesti. Većina će biti rezultat hrvatske pameti i rada. Odlučili smo se za Topusko jer tamo imamo zemlju gdje je moguće ostvariti projekt koji neće štetiti prirodi. Izgradnjom čvrste i kvalitetne mreže stvorili smo uvjete za stabilno i sigurno napajanje strujom bez utjecaja na okoliš, što je potvrđeno i studijom. Općina Topusko i Sisačko-moslavačka županija od toga će sigurno imati ozbiljnu korist“, rekao je Andabak.
Izvršni partner Pantheon AI-a te predvodnik američkih institucionalnih investitora Ryan Rich izjavio je da je Hrvatska prepoznata kao sigurna, politički stabilna zemlja s obrazovanim ljudima te visokom radnom etikom.
“U hrvatskom partneru Jaku Andabaku našli smo pouzdanog partnera, tehnološki besprijekorno obrazovanog, usredotočenog na cilj, svjesnog visine izazova, ali itekako spremnog savladati ga u partnerstvu s nama. Američka investicijska snaga i hrvatsko znanje spoj su koji će isporučiti ovaj projekt. Nemam nikakve sumnje da će ovu investiciju slijediti i drugi – sada je svima u međunarodnim investicijskim krugovima do kraja jasno da je Hrvatska mjesto za investicije budućnosti u ovom dijelu Europe i svijeta”, poručio je Rich.
Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak, potpisao je pismo namjere oko sudjelovanja u projektu. Istaknuo je da Končar kao elektroenergetska tvrtka ima ulogu u izgradnji trafostanice i dalekovoda te isporuci primarne i sekundarne elektroenergetske opreme poput transformatora, kao i u izgradnji podatkovnog centra.
“Potpisujemo pismo namjere između investitora i Končara u kojem strane iskazuju ozbiljnu namjeru sklopiti niz ugovora u realizaciji određenog dijela projekta. Polako mijenjamo gospodarsku sliku Hrvatske, a posebno elektroenergetsku jer će se promijeniti uvjeti u mreži i nastati nova i ozbiljna elektroenergetska infrastruktura. Dobivamo na sigurnosti i stabilnosti. Na pravom smo putu značajnog povećanja pomaka s ugljikovodika prema vlastitim obnovljivim izvorima energije. Tim smjerom mora ići EU, a Hrvatska je na tom tragu“, poručio je Kolak.
“Ovo je nakon obnove države najveći projekt u Hrvatskoj. Ovo nas stavlja u Top 5 u Europskoj uniji. Mi uglavnom radimo projekte vani, pa smo zahvalni što se ovo događa u Hrvatskoj. Na projektu će raditi najmanje pedesetak inženjera, ovisno o fazi projekta. Jedan od ciljeva je održivost. Studija utjecaja na okoliš pokazala je da će utjecaj biti minimalan. Što se tiče potrošnje električne energije hrvatska elektroenergetska mreža će se osnažiti kako bi podržala ovaj projekt, a na tu ojačanu mrežu će se omogućiti spoj velike količine obnovljivih izvora energije“, rekao je glavni inženjer AI rješenja Mislav Crnogorac iz tvrtke Parsec Lab.
