Joanne McGrath: Dijagnostika je najisplativije ulaganje koje zdravstveni sustav može napraviti
Dijagnostika više nije samo pomoćni alat medicine. U vremenu ubrzanog starenja stanovništva, rastućih troškova liječenja i sve većeg pritiska na zdravstvene sustave, postaje jedna od ključnih ekonomskih poluga održivosti zdravstva. Upravo na toj tezi Joanne McGrath, Country Manager Roche Diagnostics Adriatic, gradi pogled na budućnost zdravstvene skrbi u regiji.
Dok se zdravstveni proračuni diljem Europe nalaze pod pritiskom, McGrath smatra da je najveća pogreška dijagnostiku i dalje promatrati kao trošak. U stvarnosti, tvrdi, riječ je o jednom od najisplativijih ulaganja koje zdravstveni sustav može napraviti.
“Dijagnostika čini tek oko dva posto ukupne zdravstvene potrošnje, a utječe na približno 70 posto kliničkih odluka”, kaže McGrath. “To znači da omogućuje ranije dijagnoze, preciznije terapijske odluke i izbjegavanje nepotrebnog ili neučinkovitog liječenja.”
Takav pristup, naglašava, ne donosi samo kliničku korist nego i mjerljivu ekonomsku vrijednost. Zdravija populacija dulje ostaje aktivna na tržištu rada, smanjuje se opterećenje zdravstvenog sustava, a raste ukupna produktivnost gospodarstva. Roche je, podsjeća, samo tijekom 2025. godine uložio 12 milijardi švicarskih franaka u istraživanje i razvoj, čime dodatno potvrđuje dugoročnu strategiju ulaganja u inovacije.
Hrvatska se pritom suočava s demografskim trendovima koji će dodatno opteretiti zdravstveni sustav. Starenje stanovništva donosi rast kroničnih bolesti, a time i potrebu za drukčijim modelom zdravstvene skrbi.
Primjer Alzheimerove bolesti
“Ključ je u prelasku s reaktivne na proaktivnu medicinu temeljenu na podacima”, objašnjava McGrath.
Kao primjer navodi Alzheimerovu bolest, područje u kojem velik broj pacijenata još uvijek ostaje nedijagnosticiran. Novi biomarkeri iz krvi mogli bi omogućiti ranije i pristupačnije otkrivanje bolesti, što otvara prostor za pravovremene terapijske odluke i dulje očuvanje kvalitete života pacijenata.
“Ranije prepoznavanje promjena može pomoći pacijentima da duže ostanu neovisni, a istovremeno smanjiti pritisak na obitelji, njegovatelje i zdravstveni sustav”, kaže.
U regiji Adriatic prostor za napredak vidi prvenstveno u integraciji tehnologije, dijagnostike i digitalnih rješenja. Prema njezinu mišljenju, zdravstveni sustavi i dalje su fragmentirani, zbog čega se resursi ne koriste dovoljno učinkovito.
“Dijagnostika, terapija i digitalni alati moraju djelovati zajedno. Tek tada zdravstveni sustav može postati istodobno učinkovitiji i financijski održiviji.”
Posebno važnim smatra razvoj testiranja u blizini pacijenta i daljinskog praćenja zdravstvenog stanja, što bi moglo smanjiti pritisak na bolnice i rasteretiti specijalističke kapacitete.
Personalizirana medicina pritom više nije koncept budućnosti, nego realnost koja se već primjenjuje i u Hrvatskoj. U onkologiji genetsko profiliranje omogućuje preciznije odabiranje terapija i smanjenje nepotrebnog liječenja.
Laboratorij za gensko profiliranje tumora
Jedan od najvažnijih iskoraka u Hrvatskoj, ističe McGrath, predstavlja Laboratorij za gensko profiliranje tumora u KBC-u Zagreb.
“Roche je sudjelovao kao katalizator početnog ulaganja u uspostavu laboratorija, koji danas funkcionira kao nacionalno središte i postaje dio rutinske skrbi”, kaže. “Prošle godine ondje je obrađeno oko 2500 uzoraka.”
Takav model, dodaje, neće ostati ograničen samo na onkologiju. Slični pristupi sve se više razvijaju i u neurologiji te kardiometaboličkim bolestima.
Ipak, tehnologija sama po sebi nije dovoljna bez regulatornih promjena. McGrath smatra da Hrvatska mora redefinirati način na koji promatra zdravstvenu potrošnju.
Prvi korak, kaže, jest prihvatiti da ulaganje u zdravstvo predstavlja ulaganje u dugoročnu ekonomsku i društvenu stabilnost države. Drugi je ubrzati dostupnost inovacija pacijentima.
“Diljem Europe pacijenti često čekaju više od 500 dana između regulatornog odobrenja terapije i stvarnog pristupa liječenju”, upozorava.
Treće područje odnosi se na prelazak prema modelu nabave temeljenom na vrijednosti, odnosno rezultatima liječenja, a ne isključivo na najnižoj cijeni.
“To znači fokus na rješenja koja poboljšavaju ishode za pacijente i smanjuju neučinkovitost sustava.”
Javno-privatna partnerstva
Velik potencijal vidi i u javno-privatnim partnerstvima, osobito u prevenciji i ranoj detekciji bolesti. Programi probira, HPV samotestiranja i testiranja uz pacijenta, smatra, mogu značajno povećati obuhvat populacije i ubrzati dijagnostiku.
Istodobno, automatizacija laboratorijskih procesa omogućuje veću dostupnost naprednih testiranja unutar rutinske zdravstvene skrbi.
Za Roche je pritom upravljanje kroničnim bolestima jedno od ključnih područja dugoročne održivosti zdravstvenih sustava.
“Liječenje bolesti u ranoj fazi obično je višestruko jeftinije i učinkovitije nego u kasnijim stadijima”, kaže McGrath. “Naš je cilj spriječiti bolest gdje god je moguće, usporiti njezinu progresiju i izliječiti kada to možemo.”
U pozadini cijele priče nalazi se i pitanje tržišta rada. Društva koja stare suočavaju se s manjkom radne snage, a zdravstveni status populacije postaje važan ekonomski faktor.
“Napredna dijagnostika može pomoći ljudima da dulje ostanu zdravi, aktivni i produktivni”, zaključuje McGrath. “Cilj više nije samo dulji život, nego više zdravih i neovisnih godina.”
