Ovaj startup razvija katoličku verziju ChatGPT-a
Osnivač Longbearda Matthew Harvey Sanders razvio je chatbot koji odgovara na pitanja koristeći crkvene dokumente. Sada trenira model umjetne inteligencije koji bi ljudima trebao pomoći u snalaženju u katoličkom nauku, moralnim dvojbama i duhovnom životu.
Matthew Harvey Sanders i dalje se sjeća koliko je zbunjujuće bilo postati katolik. Odrastao je kao protestant, a za katolicizam se zainteresirao zahvaljujući simpatiji iz srednje škole. Tijekom studija odlučio je prijeći na katoličku vjeru. Proces je bio iscrpljujući i prepun neprestanih pitanja: Zašto je katolicima Marija toliko važna? Zašto se obraćaju svecima umjesto izravno Bogu? Google je često nudio proturječne odgovore, a Sanders nije mogao nazivati svog svećenika svaki put kada bi mu se pojavilo novo pitanje.
Kada je u studenome 2022. lansiran ChatGPT, Sanders je u tome prepoznao poslovnu priliku: konverzacijski chatbot usmjeren na pomaganje ljudima u razumijevanju katolicizma. Sljedeće godine pokrenuo je Magisterium AI, chatbot temeljen na velikim jezičnim modelima (LLM) koji može odgovarati na složena teološka pitanja. Sustav koristi postojeće modele Gemini i GPT, ali je treniran na više od 32.000 rimokatoličkih doktrina i učenja koja obuhvaćaju 2.000 godina povijesti.
“Ne postoji način da bi ijedan svećenik mogao imati sve informacije koje se nalaze u našoj bazi podataka u svojoj glavi”, kaže 44-godišnji Sanders. “Čak ni najbolji teolozi na svijetu – nije pošteno očekivati od njih da se ponašaju poput stroja.”
Ponašanje korisnika
Već unutar tri tjedna od lansiranja Sanders je primijetio iznenađujuću promjenu u ponašanju korisnika. Iako je proizvod prvotno osmislio kao istraživački alat za ljude zainteresirane za prelazak na katoličku vjeru, studente, znanstvenike i svećenike, korisnici su počeli postavljati vrlo nijansirana moralna i osobna pitanja. To ga je potaknulo da počne razvijati vlastiti katolički AI model pod nazivom Ephrem, čije se lansiranje očekuje 2027. godine. Cilj je da Ephrem prepozna crkvena učenja i svece relevantne za korisnikovo pitanje te zatim predloži konkretna štiva, molitve, navike ili vrline koje bi trebalo razvijati – ono što Sanders opisuje kao “sveca u vašem džepu”.
Katolička crkva sve više preuzima javnu ulogu u raspravi o umjetnoj inteligenciji. Prošlog tjedna papa Lav XIV. predstavio je svoju prvu veliku socijalnu encikliku (službeno pismo o moralnim i društvenim pitanjima) u kojoj upozorava da umjetna inteligencija već mijenja ljudske odnose, institucije i raspodjelu moći. Kritizirao je korištenje umjetne inteligencije u ratovanju, političkoj manipulaciji i iskrivljavanju slika te upozorio da bi ta tehnologija mogla postati novi oblik iskorištavanja.
Ta zabrinutost nije ograničena samo na Vatikan. Anthropic, čija se vrijednost procjenjuje na 965 milijardi dolara, aktivno traži mišljenja vjerskih zajednica o tome kako bi Claude trebao odgovarati na moralna i duhovna pitanja. U ožujku je tvrtka pozvala 15 kršćanskih vođa u svoj ured u San Franciscu kako bi razgovarali o tome kako chatbotovi trebaju obrađivati osobna pitanja, uključujući ona koja se odnose na veze, vjeru i samoozljeđivanje. Suosnivač Anthropica Chris Olah, koji se opisuje kao ateist, govorio je u Rimu nakon predstavljanja enciklike te rekao da je umjetna inteligencija moćna, ali nedovoljno shvaćena tehnologija kojoj je potrebno moralno usmjerenje.
Za Sandersa je taj zamah stvorio priliku za razvoj AI proizvoda unutar katoličkog okvira. Njegov rad na tehnologiji povezanoj s religijom seže u 2015. godinu, kada je pokrenuo Longbeard, startup za web dizajn specijaliziran za katoličke organizacije. Magisterium, za koji Sanders tvrdi da je dosegnuo milijune ljudi u 190 zemalja, najnoviji je proizvod tvrtke. Chatbot ostvaruje prihode putem pretplatničke premium verzije i API pristupa, a među klijentima je i katolička aplikacija za molitvu Hallow. Sanders kaže da će Ephrem vjerojatno slijediti sličan poslovni model.
Prikupio tri milijuna dolara
Prema Sandersovim riječima, Longbeard je do sada prikupio tri milijuna dolara kroz pre-seed i seed investicijske runde te trenutno pokušava prikupiti dodatnih četiri do pet milijuna dolara u Series A rundi uz procijenjenu vrijednost od 25 milijuna dolara. To ga čini vrlo malim igračem, posebno u AI sektoru. No njegovo ukupno potencijalno tržište je veliko: u svijetu postoji približno 1,5 milijardi katolika.
Upravo je na to računao Patrick Gruhn, izvršni direktor i osnivač fintech tvrtke Perpetuals.com te K-TV-a, najveće katoličke televizijske mreže na njemačkom jeziku, koji je prošlog ožujka uložio 500.000 dolara u Longbeard. Prema njegovim riječima, prednost Longbearda leži u pristupu crkvenim dokumentima i odnosima koje je izgradio, što Ephrem pozicionira kao potencijalno pouzdan izvor katoličkog nauka u vremenu kada se ljudi za odgovore sve češće obraćaju Claudeu ili ChatGPT-u.
Prije osnivanja Longbearda Sanders je služio kao pješački časnik u kanadskoj vojsci i kratko vrijeme studirao za svećenika. Godine 2016. počeo je savjetovati katoličke organizacije i graditi veze u Vatikanu i diljem Crkve.
“Jednostavno smo im počeli prilaziti i pitati: ‘Možemo li dobiti pristup vašoj knjižnici?'”, prisjeća se Sanders.
Organizirali forum
Dočekan je vrlo pozitivno: većina institucija bila je zainteresirana za očuvanje starih dokumenata i povećanje njihove dostupnosti. Longbeard je zatim digitalizirao stoljećima stare knjige i razvio alate za njihovo prevođenje na bilo koji jezik.
U studenome je tvrtka organizirala drugi godišnji Builders Artificial Intelligence Forum na Papinskom sveučilištu Gregoriani u Rimu, okupivši oko 200 katoličkih čelnika i stručnjaka iz 160 organizacija, iako bez velikih AI kompanija. Papa Lav XIV. nije prisustvovao događaju, ali je poslao službenu poruku sudionicima u kojoj je pozvao programere umjetne inteligencije da čovjeka zadrže u središtu svojeg rada.
Trenutačno Magisterium funkcionira manje kao chatbot za svakodnevne razgovore, a više kao “digitalni knjižničar”, kaže Michael Baggot, član uprave Longbearda i profesor bioetike na Papinskom sveučilištu svetog Tome Akvinskog u Rimu. No pretvaranje tog alata iz svojevrsne digitalne knjižnice u konverzacijskog duhovnog vodiča otvara složena moralna pitanja, osobito o tome kako bi obrađivao teme poput seksualnosti ili pobačaja. Može li takva tehnologija postati zamjena za svećenika ili vjersku zajednicu? Trebaju li se čak i svećenici bojati za svoja radna mjesta?
“Mislim da se svi pomalo borimo s tim pitanjima”, kaže sestra Nancy Usselmann, članica Družbe kćeri svetog Pavla i direktorica Pauline Media Studies u Los Angelesu, koja je sudjelovala na Longbeardovu događaju u Rimu. “Svi zajedno pokušavamo pronaći odgovore i to je u redu. Ovo je dobra stvar. Potrebni smo jedni drugima kako bismo nastavili postavljati pitanja.”
Ona i njezina redovnička zajednica, osnovana u Italiji 1915. godine, već dugo zagovaraju povezivanje religije i tehnologije te su otvorili urede diljem Sjeverne Amerike kako bi pomogli katoličkim zajednicama da dopru do ljudi putem filma, medija i digitalnih alata. Ipak, istaknula je da je koncept “sveca u vašem džepu” izazvao zabrinutost među članovima uprave Longbearda, koji smatraju da bi previše ljudski karakter alata mogao zbuniti korisnike o tome što umjetna inteligencija realno može pružiti.
Razgovor s Vatikanom
Kako bi ublažio te rizike, Baggot naglašava da će Ephrem, ako nema dovoljno konteksta za kvalitetan odgovor na vrlo složeno duhovno pitanje, korisnike poticati da razgovaraju sa svojim svećenikom.
“Pokušava biti katolička verzija ChatGPT-a”, kaže Usselmann. “Mjesto kojem se ljudi mogu obratiti i dobiti pouzdanije odgovore nego od OpenAI-ja. Mislim da je izuzetno važno da takav alat bude dostupan svima.”
Za Usselmann nije iznenađenje što se vodeće tehnološke tvrtke obraćaju Vatikanu za etičke smjernice. Microsoft, IBM, Cisco, Meta, Google i Amazon već su sudjelovali u razgovorima s Vatikanom o sigurnosti i etici umjetne inteligencije. Katolička crkva, tvrdi ona, nudi središnji autoritet u osobi pape te temeljna učenja koja su stoljećima ostala dosljedna. Upravo je to vrsta stabilnog moralnog oslonca koja bi općim tvrtkama za razvoj umjetne inteligencije mogla biti od velike koristi.
Sofia Chierchio, novinarka Forbesa (link na originalni članak)
