Kako je umjetna inteligencija natjerala središnje banke da preispitaju inflaciju i kamatne stope
Središnje banke ubrzano pokušavaju razumjeti kako umjetna inteligencija mijenja inflaciju, ali ne slažu se oko odgovora.
Posljednje tri godine središnje banke tretirale su umjetnu inteligenciju kao što tretiraju klimatske promjene ili demografiju: kao dugoročni faktor koji vrijedi pratiti, ali još nije alat monetarne politike. To se sad promijenilo.
Kreatori politika počeli su umjetnu inteligenciju promatrati kao strukturnu promjenu razmjera elektrifikacije ili interneta, koja će preoblikovati inflaciju, kamatne stope i same alate koje središnje banke koriste za njihovo određivanje. Rasprava više nije o tome je li AI važan. Riječ je o vremenu, prijenosu i smjeru: koliko brzo će se učinci materijalizirati, hoće li cijene prvo rasti ili padati i kako bi središnje banke trebale reagirati na silu koja bi kratkoročno mogla biti inflatorna, a dugoročno dezinflatorna, piše Euronews.
Europska središnja banka (ECB) najbrže je krenula u pretvaranje umjetne inteligencije iz teorije u praksu. U blogu objavljenom 21. travnja 2026., četvero ekonomista ECB-a otkrilo je da je od kraja 2022. model strojnog učenja dio analitičkog alata koji se koristi u pripremi odluka o monetarnoj politici za Upravno vijeće. Model koristi oko 60 pokazatelja koji obuhvaćaju inflacijska očekivanja, troškovne pritiske, realnu ekonomsku aktivnost i financijske uvjete, a ažurira se nekoliko puta u svakom tromjesečju.
Rezultati su već testirani u stvarnom vremenu.
U drugom i četvrtom tromjesečju 2025. model je signalizirao uzlazne rizike za temeljnu inflaciju koji su se kasnije ostvarili, pri čemu su konačne vrijednosti bile oko 20 baznih bodova iznad službenih projekcija Eurosustava. “Umjetna inteligencija može pomoći u praćenju inflacijskih rizika u stvarnom vremenu”, napisali su autori.
Produktivnost u fokusu
Bundesbanka ide sličnim putem. Na zajedničkoj konferenciji Bundesbanke i SUERF-a u Frankfurtu 9. prosinca 2025., predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel potvrdio je da njemačka središnja banka već koristi širok raspon AI aplikacija za unapređenje analiza i radnih procesa. To uključuje tekstualne inteligentne asistente, analizu dokumenata uz pomoć umjetne inteligencije te model nazvan MILA koji procjenjuje komunikaciju središnjih banaka europodručja.
U američkom Fedu pomak je bio manje operativan, ali više konceptualan i sve hitniji. Dužnosnici su s pukog prepoznavanja važnosti AI-ja prešli na raspravu o tome kako on mijenja temeljne dileme monetarne politike. Prošle godine guverner Feda Christopher Waller rekao je da se AI usvaja brže od osobnih računala, interneta ili pametnih telefona te da je pitanje produktivnosti sada u središtu monetarne politike.
“Ključno je pitanje hoće li AI potaknuti novi val rasta produktivnosti. Svaki trajni rast produktivnosti iznad dva posto podržava rast realnih prihoda i životnog standarda bez inflacijskog pritiska. Kao kreator monetarne politike, nadam se da će AI to omogućiti”, rekao je Waller.
Govoreći na događaju Euro20+ u studenome 2025., potpredsjednik Feda Philip Jefferson istaknuo je dvostruki učinak AI-ja na inflaciju. S jedne strane, tehnologija može sniziti troškove proizvodnje kroz rast produktivnosti. S druge, može povećati cijene inputa.
“AI može povećati cijene u određenim kategorijama jer mnoge tvrtke nastoje ubrzano implementirati tu tehnologiju. Također zahtijeva podatkovne centre koji se natječu za zemljište, energiju i druge resurse. Zato učinak AI-ja na inflaciju nije samo silazni pritisak”, rekao je Jefferson.
Može li se kontrolirati?
Najpolitičkiji glas u raspravi je Kevin Warsh, kojeg je Donald Trump nominirao za predsjednika Feda nakon isteka mandata Jeromea Powella u svibnju. Warsh je AI boom nazvao najznačajnijim valom rasta produktivnosti i usporedio ga s kasnim 1990-ima, kada je Alan Greenspan vodio labaviju politiku od očekivane i bio nagrađen rastom produktivnosti i stabilnim cijenama.
No njegovo svjedočenje prošlog tjedna pokazalo je oprezniji ton. Opisao je AI kao silu koja se približava točki nakon koje više neće biti moguće kontrolirati njezin utjecaj, upozorivši da se kreatori politika još ne mogu osloniti na te dobitke u produktivnosti.
Iako priznaje da bi trenutni val inovacija dugoročno mogao smanjiti inflacijske pritiske i olakšati borbu protiv inflacije, upozorio je da još nema jasnog uvida u to kako će se ti učinci preliti na tržište rada – drugu ključnu komponentu mandata Feda.
Dok središnje banke još raspravljaju kako interpretirati AI, Wall Street već trguje na temelju njegovih učinaka. Najveći upravitelji imovinom i ekonomisti investicijskih banaka već ga uključuju u prognoze inflacije, rasta i prinosa na obveznice – i podijeljeni su u dva suprotna tabora.
“Dezinflacijski optimisti” vide AI kao pozitivan šok ponude: niže cijene, niže kamate i rast rizične imovine. “Sokolovi kapitalnih ulaganja” vide kratkoročni inflacijski problem: investicijski ciklus koji povećava cijene energije, narušava ravnotežu štednje i ulaganja te podiže dugoročne prinose prije nego što se pojave koristi produktivnosti.
Problem cijene električne energije
Ekonomisti Oxford Economicsa upozorili su da bi prerano smanjenje kamatnih stopa zbog očekivanog dezinflacijskog učinka AI-ja bilo pogrešno, jer AI trenutno povećava inflaciju kroz cijene električne energije, ulaganja u podatkovne centre i rast vrijednosti imovine.
Goldman Sachs kao ključni kanal ističe cijene električne energije. Inflacija energije u SAD-u bila je 6,9 posto do kraja 2025., znatno iznad ukupne inflacije. Procjenjuje se da će podatkovni centri generirati oko 40 posto rasta potražnje za električnom energijom u sljedećih pet godina.
Danas postoji širok konsenzus: umjetna inteligencija dovoljno je snažna da natjera središnje banke da preispitaju način funkcioniranja gospodarstva. Ono što ostaje otvoreno jest redoslijed događaja. Ako prvo dođe rast produktivnosti, središnje banke mogle bi dobiti prostor za smanjenje kamata bez ponovnog poticanja inflacije. Ako pak prvo dođe investicijski val, kroz cijene energije i kapitala, prerano popuštanje politike moglo bi se pokazati pogrešnim.
To predstavlja jasan odmak od vremena prije samo nekoliko godina, kada se umjetna inteligencija jedva spominjala u govorima središnjih bankara.
