Što ako Trump zauzme otok Harg?
Otok Harg je mali koraljni otok uz obalu Irana koji pokriva oko 90% izvoza sirove nafte te zemlje, što ga čini ključnim za gospodarstvo Teherana.
Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je rekao da će preuzeti kontrolu nad iranskim otokom Harg.
“U nekom trenutku, ne tako dalekoj budućnosti, zauzet ćemo otok i druge točke naftne infrastrukture te preuzeti potpunu kontrolu nad njihovim tržištima nafte i plina“, napisao je Trump na Truth Socialu.
Ako Teheran izgubi kontrolu nad Hargom, iranski izvoz nafte neće se potpuno zaustaviti, ali će biti ozbiljno pogođen, što će povećati pritisak na iransko gospodarstvo. Na otoku se nalaze neki od najvećih iranskih spremnika za skladištenje nafte, krajnje točke izvoznih naftovoda, terminali za utovar u dubokomorskim vodama, kao i vojne i obrambene instalacije, prenosi Euronews.
Otok se nalazi oko 25 kilometara od iranske obale i predstavljao bi tešku, ali izvedivu operaciju za američku vojsku, koja bi morala uništiti otočne sustave protuzračne obrane, iskrcati svoje snage i postaviti zaklon.
To bi bio težak podvig za SAD jer bi Iran lako mogao izvoditi kontinuirane napade balističkim raketama, dronovima, krstarećim raketama, jurišnim brodovima i specijalnim snagama.
Potencijalna dilema za Iran
Ako bi Iran pokušao istjerati američke snage raketnim ili napadima dronovima, riskirao bi oštećenje vlastitih spremnika nafte, opreme za utovar, naftovoda i lučke infrastrukture.
Teheran bi umjesto toga mogao pokušati napasti američke opskrbne linije, ratne brodove, promet tankera i američke baze u regiji u nastojanju da izvrši pritisak na Washington.
Međutim, postoji važan protuargument. Ako bi iransko vodstvo zaključilo da je otok zauvijek izgubljen ili da američka prisutnost ugrožava opstanak režima, moglo bi razmotriti onesposobljavanje otoka.
U ekstremnom scenariju, Teheran bi mogao žrtvovati cijeli Harg ili njegov dio ako bi vjerovao da bi to nanijelo nesrazmjerne gubitke američkim snagama ili izvršilo politički pritisak na Trumpovu administraciju.
Rizik od rata velikih razmjera
Američka vojska nastavila je provoditi blokadu iranskih luka, rekavši u četvrtak da je ispalila rakete kako bi onesposobila tanker koji je pokušavao prevoziti iransku naftu. Indijski dužnosnik rekao je da su u američkom napadu na drugi trgovački brod ranije ovog tjedna ubijena tri indijska mornara.
Nova razmjena vatre dogodila se u trenutku kada se činilo da su napori za pregovore o okončanju rata zastali, a Trump je upozorio da će Teheran platiti cijenu zbog nedostatka napretka u pregovorima.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da su američki napadi “učinkovito učinili primirje besmislenim”, ne rekavši da ga napušta.
Središnja tema pregovora je iranski utjecaj na Hormuški tjesnac, koji je poremetio globalnu opskrbu energijom, povećao cijene goriva i učinio hranu i druge osnovne potrepštine skupljima izvan regije.
Otok Harg – ključna gospodarska imovina
Za Iran, otok Harg nije samo vojni objekt već i ključna gospodarska imovina, a njegova budućnost bit će ključna za tijek rata.
Smješten u sjevernom Perzijskom zaljevu, otok Harg je relativno malen – dug oko 8 kilometara i širok 4-5 kilometara, ali ima opsežnu infrastrukturu, uključujući spremnike, cjevovode i terminale za utovar na moru.
Cjevovodi iz nekih od najvećih iranskih naftnih polja ovdje se spajaju prije nego što se sirova nafta utovari u tankere.
Otok je već dugo presudan za iransko gospodarstvo. U dokumentu CIA-e iz 1984. navodi se da su ta postrojenja najvažnija u iranskom naftnom sustavu i njihov kontinuirani rad ključan je za iransku ekonomsku dobrobit.
Iran opskrbljuje oko 4,5% svjetske nafte, proizvodeći dnevno 3,3 milijuna barela sirove nafte te 1,3 milijuna barela kondenzata i drugih tekućina. Kapacitet skladišta na Hargu procjenjuje se na otprilike 30 milijuna barela, a prema analitičkoj tvrtki Kpler, trenutno se tamo skladišti oko 18 milijuna barela sirove nafte, izvijestio je Reuters.
