Deset važnih lekcija milijunaša koje ljudi nauče prekasno u životu
Većina ljudi desetljećima čini iste financijske pogreške prije nego što otkriju što zaista stvara bogatstvo.
Lekcije milijunaša koje donosimo u nastavku nisu lekcije o brzom bogaćenju ili pronalaženju tajnih investicijskih strategija. One se odnose na temeljne promjene u razmišljanju koje razlikuju one koji gomilaju bogatstvo od onih koji provode život naporno radeći, ali se čini da nikada ne napreduju. Evo deset najvažnijih lekcija o bogatstvu koje ljudi obično nauče prekasno, na temelju istraživanja, anketa i knjiga o milijunašima koji su sami stekli bogatstvo, prenosi New Trader U.
1. Faza stvaranja bogatstva
Većina ljudi podcjenjuje kako akumulacija bogatstva zapravo funkcionira tijekom vremena. Prinosi se čine zanemarivima u ranijim godinama, što obeshrabruje ljude na dosljedno ulaganje. Warren Buffett je primijetio da je velika većina njegovog bogatstva došla nakon 50. rođendana, a ne prije.
Dolar uložen u dobi od 20 godina raste na znatno veći iznos od istog dolara uloženog u dobi od 40 godina, čak i uz identične prinose. Faza stvaranja bogatstva koja je najvažnija događa se u završnoj fazi, a ne na početku.
2. Prihod i bogatstvo su različite stvari
Mnogi milijunaši koji su sami stekli bogatstvo nikada nisu zaradili šesteroznamenkasti iznos ni u jednoj godini svoje karijere. Ono što ih razlikuje jest to što su zadržali i uložili ono što su zaradili, umjesto da to troše na održavanje impresivnog načina života.
Prihod predstavlja koliko novca godišnje prođe kroz vaše ruke. Bogatstvo se odnosi na to koliko dugo biste mogli financijski preživjeti ako bi svi vaši prihodi danas prestali. Ova razlika mijenja svaku financijsku odluku nakon što je istinski shvatite.
3. Vlasništvo raste u usporedbi s radnim vremenom
Tjedan ima samo određeni broj sati i čak ni najplaćeniji profesionalci ne mogu izbjeći to ograničenje. Milijunaši koji su sami stekli bogatstvo u velikoj su mjeri izgradili svoje bogatstvo vlasništvom nad tvrtkama, dionicama ili nekretninama.
Vlasništvo stvara polugu kojoj plaća ne može parirati. Kada posjedujete imovinu koja bilježi rast vrijednosti ili generira prihod, vaše bogatstvo raste bez obzira radite li ili ne. Većina bogatih ljudi žali što predugo ostaju na udobnim plaćenim pozicijama bez izgradnje vlasničkog udjela u imovini koja bilježi rast vrijednosti.
4. Način života uništava više bogatstva nego pad tržišta
Kako se zarada povećava, većina ljudi proporcionalno povećava svoju potrošnju. Veća kuća, noviji automobil i skupi odmori troše dodatni prihod prije nego što se on može investirati. Milijunaši koji su sami stekli bogatstvo često prakticiraju ono što istraživači nazivaju prikrivenim bogatstvom, živeći u skromnim četvrtima i vozeći otplaćena vozila znatno ispod one cijene koju si mogu priuštiti.
Taj je obrazac izrazito dosljedan u studijama bogatstva. Milijunaši žive s manje nego što zarađuju i odupiru se društvenom pritisku da pokazuju svoj financijski uspjeh.
5. Porezi predstavljaju vaš najveći životni trošak
Većina ljudi razmišlja o porezima samo tijekom sezone podnošenja poreznih prijava, ali bogati smatraju poreznu strategiju prioritetom tijekom cijele godine. Razlika između redovnih stopa poreza na dohodak i dugoročnih stopa poreza na kapitalnu dobit može predstavljati stotine tisuća dolara tijekom karijere. Ova lekcija često dolazi nakon što je značajno bogatstvo već nepotrebno preneseno u Poreznu upravu.
Razumijevanje načina oporezivanja različitih vrsta prihoda značajno utječe na investicijske odluke. Bogati strukturiraju svoje izvore prihoda strateški, a ne kao naknadnu misao. Ovdje se ne radi o utaji poreza, već o razumijevanju pravila igre koju već igrate.
6. Dug ili gradi ili uništava vašu budućnost
Prosječna osoba koristi dug za kupnju imovine koja gubi na vrijednosti, poput automobila i robe široke potrošnje. Milijunaši ili u potpunosti izbjegavaju dug ili ga strateški koriste za stjecanje imovine koja donosi prihod. Potrošački dug iscrpljuje buduću zaradu tako što vas prisiljava da plaćate kamate na stvari koje gube na vrijednosti.
Strateški dug funkcionira drugačije. Kada se posuđeni novac koristi za kupnju imovine koja generira veći prihod od troškova kredita, dug postaje alat za ubrzanje, a ne teret. Razumijevanje ove razlike obično dolazi nakon godina promatranja kako otplate kamata obogaćuju zajmodavce umjesto da grade osobno bogatstvo.
7. Izolacija u ranoj dobi košta više od novca
Milijunaši često navode svoju izolaciju u ranim godinama karijere kao skupu pogrešku. Imati mentore i mrežu uspješnih kolega omogućuje pristup informacijama, prilikama i kritičkim povratnim informacijama koje pomažu u sprječavanju skupih pogrešaka. Ljudi kojima se okružujete oblikuju vaše odluke i očekivanja.
Kada svi oko vas imaju dugove i žive od plaće do plaće, ti obrasci se čine neizbježnima. Kada vaš krug uključuje investitore i vlasnike tvrtki, ponašanja usmjerena na stvaranje bogatstva postaju standardna – ovaj mrežni efekt se umnožava baš kao i povrati ulaganja.
8. Oportunitetni trošak važniji od kupovne cijene
Oni koji imaju financijskih problema donose odluke o kupnji na temelju cijene. Bogati ljudi procjenjuju kupnje kroz prizmu oportunitetnog troška. Pitaju se čega se odriču trošeći novac danas umjesto da ga ulažu u složeni rast tijekom desetljeća.
Provođenje pet sati na zadatku kako biste uštedjeli 200 dolara zapravo bi vas moglo koštati 1000 dolara vremena koje ste mogli potrošiti na aktivnosti veće vrijednosti. Ova promjena perspektive s cijene na vrijednost obično se događa tek nakon godina donošenja loših odluka.
9. Bogatstvo dolazi iz dosljednosti
Milijunaši koji su sami stekli bogatstvo dosljedno navode redovito ulaganje tijekom duljih razdoblja kao temelj svog bogatstva. Nije bilo dobitka na lutriji, nijedne briljantne ideje niti sreće koja je napravila razliku.
Svakodnevna rutina trošenja manje nego što zarađujete, ulaganja razlike i ponavljanja procesa desetljećima – bogatstvo proizlazi iz složenih navika, a ne iz izoliranih postignuća.
10. Sloboda važnija od statusa
Najvažnija lekcija naučena kasno u životu jest da je primarna vrijednost novca autonomija, a ne luksuz. Mnogi milijunaši često govore da se ne osjećaju bogatima zbog stanja na bankovnom računu, već zato što ne mogu biti otpušteni, ne odgovaraju šefu i neće ih uništiti neočekivani troškovi. Pravo bogatstvo znači imati kontrolu nad svojim vremenom i odlukama.
Rijetki sretnici rano nauče ove principe kroz mentorstvo ili proučavajući one koji su već stekli bogatstvo. Svi ostali ih uče kroz žaljenje, želeći se vratiti i donijeti drugačije odluke sa znanjem koje sada imaju. Pravo je pitanje koji ćete put odabrati za sebe.
