Dječji brakovi su i ekonomski problem. Hillary Clinton i Sheryl Sandberg udružuju snage kako bi ih okončale
Globalni trošak dječjih brakova iznosi 175 milijardi dolara godišnje, što će do 2040. iznositi gotovo 2,5 bilijuna dolara, pokazuje novo istraživanje.
Kišne srijede navečer, uoči Međunarodnog dana žena, bivša državna tajnica Hillary Clinton stigla je u Estiatorio Milos u središtu Manhattana na okupljanje globalnih lidera, akademika i filantropa, u pratnji Tajne službe. Među ostalim uzvanicima bile su Sheryl Sandberg, osnivačica Lean In i bivša operativna direktorica Meta Platforms; Njezina Ekselencija dr. Fatima Maada Bio, prva dama Sierra Leonea; te princeza Mabel od Orange-Nassaua, suosnivačica organizacije Girls Not Brides.
Sve su se ove žene okupile kako bi razgovarale o jednom pitanju: kako se suočiti s dječjim brakovima, dugotrajnom humanitarnom krizom.
Večeru je organizirala inicijativa Women’s Initiative pri Institutu za globalnu politiku na Sveučilištu Columbia, uz goste poput Clinton i Sandberg koje su zajedno napisale predgovor nedavnom izvješću inicijative o ubrzavanju napora za okončanje dječjih brakova.
“Ovo je pitanje koje zadire u samu srž načina na koji se žene i djevojke tretiraju diljem svijeta”, rekla je Clinton za Forbes u intervjuu ranije tog dana. “To je ekonomski problem za zajednice, države i svijet jer kada se ove mlade žene udaju tako rano, njihovo obrazovanje prestaje. Njihovo sudjelovanje u ekonomiji postaje ograničenije. Troškovi zdravstvene skrbi rastu. Govorimo o vrlo velikom ekonomskom teretu koji je izravno uzrokovan dječjim brakovima”.
Gotovo polovica brakova u južnoj Aziji
Oko 640 milijuna djevojaka i žena koje danas žive u braku udalo se u djetinjstvu, od čega se 200 milijuna udalo prije 15. godine, prema UNICEF-u, koji se citira u izvješću.
Gotovo polovica dječjih nevjesta živi u južnoj Aziji (45 posto), a sljedeći najveći udio u subsaharskoj Africi (20 posto), prema UNICEF-u, dok jedna trećina dolazi samo iz Indije. Iako se učestalost dječjih brakova smanjila, oko 12 milijuna djevojaka mlađih od 18 godina i dalje se udaje svake godine. Rano stupanje u brak nosi razorne posljedice. Oko 260.000 žena umrlo je tijekom ili nakon trudnoće i poroda 2023. godine, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, pri čemu je oko 92% smrtnih slučajeva majki koncentrirano u zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom u istim regijama u kojima su dječji brakovi najčešći. To je osobito izraženo kod tinejdžerica, a djevojke koje su se udale prije 18. godine suočavaju se sa znatno većim rizikom od komplikacija tijekom trudnoće. Sandberg, koja se ovim pitanjem počela baviti puno prije Mete, dok je 1990-ih radila kao globalna ekonomistica u Svjetskoj banci, to sažima izravno: “Dječji brak oduzima djevojci sve. Oduzima joj kontrolu nad vlastitim životom. Izvlači je iz škole. Oduzima joj kontrolu nad vlastitim tijelom, uključujući i njezine seksualne izbore”.
Financijski trošak dodatno naglašava potrebu za djelovanjem. Globalni trošak dječjih brakova procjenjuje se na 175 milijardi dolara godišnje, prema novoj analizi Centra za globalni razvoj. “Vjerujem da je to pitanje ljudskih prava, oduvijek sam to vjerovala, ali želim dodati dimenziju da je to također i ekonomsko pitanje”, kaže Clinton.
Tri prioriteta
Sandberg naglašava da izgubljene plaće, smanjeno sudjelovanje u radnoj snazi i pogoršanje zdravlja sve pridonose toj brojci. “Kada djeca postanu nevjeste, tada imaju djecu”, kaže ona. “Imate djevojke od 14 godina koje rađaju, a njihova tijela nisu spremna za to. To pogoršava njihovo zdravlje i dobrobit i zarobljava nas u krugu siromaštva. Kada bi svijet prepoznao koliki je to ekonomski problem, ne bi to bili samo ljudi kojima su važna prava žena — to bi bili svi, jer svima je stalo do ekonomije.”
Izvješće identificira tri prioriteta za smanjenje ovakvih ranih brakova: ulaganje u obrazovanje djevojaka kroz srednju školu; proširenje pristupa reproduktivnim zdravstvenim uslugama, s obzirom na izravnu povezanost između trudnoće u adolescenciji i ranog braka; te promjenu kulturnih stavova koji normaliziraju ovu praksu, jer sami zakoni nisu bili dovoljni. “Kada obrazujete ženu, ne obrazujete samo jednu osobu, obrazujete obitelj”, rekla je za Forbes. “To postaje generacijski. Ne govorim o doktoratima. Govorim o završetku srednje škole, mogućnosti izgradnje karijere. Sve to utječe na dobrobit obitelji, a posebno djece”.
Maneet Ahuja, novinarka Forbesa (link na originalni članak)
