Evo što Hrvatima najviše diže tlak na radnom mjestu. Mala plaća nije glavni razlog
Ako pitate hrvatske zaposlenike što im najviše diže tlak na radnom mjestu, odgovor počinje i završava s kolegama.
Portal hou.hr proveo je opsežno istraživanje koje pokazuje da ponašanje kolega, prisilni rituali i rigidno vrijeme trenutno više smetaju zaposlenicima na radnom mjestu od visine plaće.
Anketu, provedenu od 6. do 11. listopada na društvenim mrežama i u newsletteru, pogledalo je preko 18.000 korisnika, od kojih je izravno sudjelovalo više od 620. U njihovim odgovorima uvjerljivo najveći izvor svakodnevne radničke frustracije, s udjelom od 29,6%, nije mala plaća, već ponašanje kolega i loši međuljudski odnosi.
Za poslodavce, ovo je najjasniji signal do sada i oni koji danas adresiraju tri stvari: toksičnu kulturu, fleksibilnost i poštenu kompenzaciju, sutra će imati manji odljev radnika i jači employer brand.
Hrvatsko tržište rada u 2025.
Hrvatsko tržište rada je i u 2025. obilježeno kompleksnom dinamikom: s jedne strane, bilježi se značajan nominalni rast prosječnih plaća, potaknut manjkom radne snage i inflatornim pritiscima, dok s druge strane i dalje perzistiraju duboki strukturni problemi koji generiraju visoku razinu nezadovoljstva među radnicima.
Analiza glavnih razloga nezadovoljstva na radnom mjestu, temeljena na statističkim podacima iz istraživanja, svrstava frustracije na tri osnovne kategorije:
- Psihosocijalna sigurnost i toksična kultura (loši međuljudski odnosi, učestalost mobinga i mikro-agresija smetnja su za 52,3% ispitanika)
- Organizacijska rigidnost (neispunjena obećanja fleksibilnosti te ravnoteže poslovnog i privatnog života je izvor frustracija za 36,2% ispitanika)
- Ekonomska pravednost (percepcija nejednakosti i nepravednosti u plaćama smeta svega 11,4% radnika)
Možemo jasno vidjeti da kategorije koje čine jezgru psihosocijalnog stresa; ponašanje kolega (29,6%), korporativni rituali (11,8%), diskriminacija/uznemiravanje (5,0%) te pritužbe na šefa/menadžment (6,0%), kumulativno čine više od 50% ukupnog nezadovoljstva, nadmašujući sve ekonomske i organizacijske pritužbe.
Zaključak istraživanja pokazuje da je uvjerljivo najveći izvor svakodnevne frustracije, s udjelom od 29,6%, ponašanje kolega i problemi s radnom higijenom, čime se potvrđuje da je toksično radno okruženje primarni problem.
Usporedbe radi, pritužbe koje se izravno odnose na plaću i kompenzaciju čine tek 6,9% svih iznesenih žalbi.
Ovaj trend sugerira da, unatoč postojećim financijskim pritiscima, radnici su ustvari najviše iscrpljeni sitnim i infantilnim oblicima ponašanja koji svakodnevno narušavaju radni mir. Konkretne žalbe uključuju tračanje, zavist, neprofesionalnost, infantilno ponašanje osoba 40+, ali i apsurdne probleme poput mljackanja i nehigijene koji su se više puta isticali u komentarima.
Prioritet radno-životnog balansa (WLB) i otpor prema kontroli
Na razini makro-trendova, globalni Randstad Workmonitor 2025. bilježi da je work–life balans po prvi put važniji od same plaće (83% vs. 82%) što je snažan signal zašto vrijeme i način rada rastu kao važna tema i u Hrvatskoj. Mnoge tvrtke deklarativno cijene WLB, ali ne uvode stvarne inicijative i strategije koje bi tu tvrdnju podržale. Naime, često možemo vidjeti visoki menadžment poduzeća kako to posebno ističu u svojim izlaganjima, intervjuima ili poslanicama na društvenim mrežama. Stoga je naglašena potreba da se benefiti poput fleksibilnog radnog vremena, rada na daljinu i/ili dana za mentalno zdravlje jasno definiraju i uvrste u pisane dokumente, a da bi zaposlenici znali kako ih koristiti. Samo deklarativna podrška stvara cinizam i populistički dojam, a ne poboljšava zadovoljstvo.
Posebni izvori nezadovoljstva radnika korporativni rituali
Istraživanje je pokazalo da su posebni izvori frustracije nekim zaposlenicima korporativni rituali (11,8%) i obavezna (ili kako neki nazivaju i prisilna) druženja (3,9%) koje radnici očito doživljavaju kao narušavanje privatnosti i nametanje neiskrenog osjećaja obitelji te odbijaju sudjelovati u „igrokazu“ prijateljstva.
Analiza Eurofounda (European Working Conditions Survey 2024) pruža širi europski kontekst, ali s izravnim implikacijama na domaće tržište. Najnoviji podaci pokazuju jasan trend koji ide protiv želja radnika jer, unatoč izraženim preferencijama za hibridnim radnim aranžmanima, bilježi se pad mogućnosti za radom na daljinu. Ovaj raskorak između organizacijskih očekivanja i radne stvarnosti izrazit je izvor frustracije.
Radnici su tijekom pandemije iskusili veću autonomiju i fleksibilnost, što je stvorilo novi pogled prema radu.
Odbijanje poslodavaca da zadrže ili formaliziraju ove fleksibilne aranžmane i umjesto toga teže povratku na rigidnije modele, radnici doživljavaju kao uskraćivanje stečene vrijednosti (vrijeme, fleksibilnost i autonomija). To može stvarati osjećaj izdaje i izravno doprinosi općem padu povjerenja u institucije i menadžment, što je Eurofound također zabilježio kao trend povezan s financijskom nesigurnošću.
Kako od “pakla u uredu” stvoriti magnet za zadržavanje radnika
Istraživanje je pokazalo da je dominantni izvor nezadovoljstva hrvatskih radnika toksična radna kultura i loši međuljudski odnosi, čime nematerijalni faktori stresa značajno nadmašuju primjedbe na visinu plaće. Poslodavci koji žele zadržati radnike moraju stoga strateški pristupiti rješavanju tri ključna stupa frustracije: osiguravanju psihološkog zdravlja i radne kulture, formalizaciji politika fleksibilnosti te smanjenju strukturne ekonomske nejednakosti.
