Mađarska ostaje bez ruske nafte – i sada se mora pomiriti s Hrvatskom
Budimpešta tvrdi da su alternativne isporuke iz Hrvatske preskupe i da ne mogu zadovoljiti njezine potrebe — što stručnjaci i Zagreb odlučno osporavaju.
Američke sankcije ruskoj nafti, koje prijete ugušiti opskrbu Mađarske, prisiljavaju Budimpeštu da potraži pomoć ondje gdje ju je godinama odbijala – u Hrvatskoj.
Tri godine mađarski premijer Viktor Orbán ponavlja kako se zemlja ne može odreći ruske nafte bez ugrožavanja energetske sigurnosti i eksplozije cijena goriva.
No sada, kada američke sankcije prijete prekinuti isporuke jednog od ključnih ruskih dobavljača, a Bruxelles planira uvesti nove carine na rusku naftu, Budimpešta će biti prisiljena potražiti uvoz iz drugih izvora, piše Politico.
“Orbán je učinio sve što je mogao kako bi izbjegao odustajanje od ruske nafte”, rekao je Péter Krekó, direktor neovisnog instituta Political Capital u Budimpešti. “Ako sankcije stupe na snagu, Mađarska će morati početi ozbiljno tražiti alternative.”
Sukob s Hrvatskom
Zaokret od Rusije znači i pomirbu s Hrvatskom. Mađarska je godinama optuživala Zagreb da naplaćuje previsoke tranzitne naknade za transport nafte, čime joj onemogućuje prelazak na druge dobavljače. Također tvrdi da hrvatski naftovodni sustav nema tehnički kapacitet za pokrivanje mađarskih potreba — što Zagreb kategorički odbacuje.
“Te su optužbe stare i apsolutno neutemeljene”, rekao je za Politico ministar gospodarstva Ante Šušnjar. “To je samo izgovor za nastavak kupnje ruske nafte.”
“Nemamo nikakvih prepreka za isporuku. Spremni smo doslovno u nekoliko minuta”, dodao je.
Orbán pod pritiskom SAD-a i EU-a
Ova situacija dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump pokazuje sve veću frustraciju prema Rusiji zbog neuspjeha u postizanju prekida vatre u Ukrajini. U međuvremenu, EU pojačava napore da postupno ukine uvoz ruskih energenata.
Mađarska pokušava ishoditi izuzeće od američkih sankcija, ali ako one stupe na snagu, Budimpešta neće imati izbora osim da se osloni na Hrvatsku.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu prije više od tri godine, Mađarska je sustavno kočila europske pokušaje prekida energetske ovisnosti o Moskvi.
Kada je Bruxelles 2022. uveo sankcije na rusku naftu, Orbán je iskoristio pravo veta sve dok nije izborio izuzeće za isporuke koje stižu naftovodom Družba, koji povezuje Rusiju, Ukrajinu i srednju Europu. Kasnije je blokirao i pokušaje sankcioniranja ruskog plinskog i nuklearnog sektora.
Dok je udio ruske nafte u uvozu EU-a pao s 26 (2021.) na tri posto (2024.), Mađarska je svoju ovisnost povećala s 61 na 86 posto.
Spor oko cijena i infrastrukture
Mađarska tvrdi da je kao kopnena država prisiljena koristiti Jadranski naftovod, koji počinje u hrvatskim lukama, ali navodi da su hrvatske tranzitne pristojbe pet puta veće od europskog prosjeka, što bi, prema Budimpešti, podiglo cijene goriva.
Ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó nedavno je izjavio da bi odustajanje od ruske nafte “uništilo sigurnost opskrbe energijom”, dok je Hrvatsku optužio da “profitira na ratu u Ukrajini”.
No analitičari te tvrdnje odbacuju. “To je potpuna besmislica”, rekao je Tamás Pletser, analitičar Erste banke. “Cijene goriva u Mađarskoj ne ovise o cijeni sirove nafte, nego o skupljim gorivima poput dizela, čija se cijena formira prema mediteranskom tržištu.”
Pravo pitanje, kaže on, nije cijena za potrošače nego profitne marže MOL-a, mađarske naftne kompanije, i porezni prihodi države.
Jeftinija nafta – veća ovisnost
“Najveći financijski problem odustajanja od ruske nafte povezan je s mađarskim proračunom”, rekla je Ilona Gizińska iz Centra za istočne studije. “Političke volje za promjenom nema jer je ruska nafta i do 30 dolara po barelu jeftinija od alternativnih izvora.”
Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je komentirati. Glasnogovornik MOL-a izjavio je da je “glavna briga sigurnost opskrbe”, ali je dodao da je Hrvatska krajem 2022. gotovo udvostručila tranzitne naknade — što Zagreb negira.
“Naknade su iste kao i prije”, rekao je Šušnjar. “One čine tek oko dva posto konačne cijene nafte i jednako se primjenjuju na sve partnere.”
Jedan diplomat iz EU-a komentirao je: “Od Mađarske često ne dobivamo objektivnu sliku činjenica.”
Napetosti i testovi
Iako su se odnosi posljednjih tjedana donekle popravili, tehnički spor ostaje: može li Jadranski naftovod (JANAF) isporučiti dovoljno nafte za mađarske potrebe?
Na probnom testu prošlog mjeseca, MOL je tvrdio da je cjevovod sposoban povećati protok samo na sat-dva zbog “tehničkih problema”. JANAF je uzvratio optužbom da je MOL zapravo tražio smanjenje protoka.
Dvije kompanije od tada vode pregovore o produženju ugovora o tranzitu, koji istječe krajem godine.
“Još uvijek nemamo pouzdane informacije o stanju i kapacitetu naftovoda”, poručili su iz MOL-a, dok je predsjednik Uprave JANAF-a Stjepan Adanić izjavio da je “JANAF potpuno spreman ispuniti godišnje potrebe MOL Grupe u iznosu od 14,5 milijuna tona sirove nafte”.
“Činjenica je da MOL ostvaruje određeni popust pri kupnji ruske nafte”, rekao je Adanić. “U njihovom je interesu da izuzeća od europskih sankcija traju što dulje.”
Zagreb je zato zatražio posredovanje Europske komisije. “Na idućem tehničkom testu tražimo prisutnost Komisije kako bi nadzirala rezultate”, rekao je Šušnjar.
Europska komisija zasad nije komentirala, no povjerenik za energiju Dan Jørgensen izjavio je za Politico da je spreman posredovati među “zemljama koje će biti najviše pogođene ukidanjem ruskih energenata”.
Između Washingtona i Bruxellesa
Unatoč otporu, Budimpešta sada mora reagirati brzo. Orbán idućeg tjedna putuje u Sjedinjene Države kako bi pokušao ishoditi izuzeće od Trumpovih sankcija, koje stupaju na snagu 21. studenoga.
No američki dužnosnici upozoravaju da neće tolerirati zaobilaženje sankcija. “Mađarska, ako mislite da ne pratimo vaše pokušaje potkopavanja američkih sankcija na rusku naftu — varate se”, poručio je senator Lindsey Graham.
U međuvremenu, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je nove carine na rusku naftu kako bi se ubrzalo potpuno ukidanje do 2027.
“Takve sankcije bile bi dovoljne da natjeraju Mađarsku da se odvoji od ruske sirove nafte”, rekao je Pletser. “Carine bi učinile ruske ugljikovodike nekonkurentnima.”
Rezultat: Budimpešta će se morati pomiriti sa Zagrebom.
“Hrvatska je sposobna i voljna pomoći Mađarskoj”, rekao je Šušnjar.
Ali, dodao je, mađarski političari sada “moraju odlučiti – jesmo li članice Europske unije ili podržavamo rusku agresiju.”
