Paradoks dugovječnosti: Zašto prekasno planiramo zdravo starenje?
Iako zdravo starenje može povećati broj godina aktivnog samostalnog života i smanjiti pritisak na zdravstveni sustav, većina ljudi prekasno počinje razmišljati o zdravom starenju, pokazuje istraživanje Boston Consulting Group (BCG) nazvano “Paradoks dugovječnosti: zašto zdravo starenje ne planiramo prije nego što je prekasno“.
Istraživanje je provedeno u 19 zemalja, a nudi praktičan okvir u pet dijelova koji je važan za osobno djelovanje.
Kako globalna populacija stari, nacionalna gospodarstva se suočavaju s izazovima smanjenja radne snage te rastućim troškovima zdravstva i socijalne skrbi. Zdravo starenje može ublažiti ove učinke i stvoriti ekonomsku vrijednost, a ljudima omogućiti da dulje ostanu aktivni, samostalni i uživaju u životu.
Većina ljudi ne poduzima korake za dugoročno zdravlje, pogotovo dok su mladi i dok se osjećaju zdravo. Čak i među starijima od 56 godina s postojećim zdravstvenim problemima, samo 40 posto aktivno radi na zdravom starenju. Unatoč tomu što mladi pokazuju velik interes za wellness i tehnologije praćenja zdravlja, nisu dosljedni u ponašanju, preskaču obroke i konzumiraju previše šećera, a 40 posto ih osjeća stres i burnout. Isto tako, najmanje su informirani o zdravim prehrambenim izborima.
Zbunjenost mladih često je posljedica proturječnih informacija o hrani. Većina ne jede uravnoteženo, ne konzumira dovoljno povrća niti pije preporučene količine vode, a samo polovica odraslih redovito vježba i vodi računa o prehrani, što pridonosi rastu pretilosti. Ipak, primjena osam ključnih zdravih navika (poput redovite tjelesne aktivnosti, biljne prehrane, kvalitetnog sna, izbjegavanja zlouporabe droga i drugih supstanci) može produljiti život i za 24 godine.
“Starenje je složen biološki proces koji se može usporiti, a u određenoj mjeri i preokrenuti. S godinama naše stanice sve teže pravilno “čitaju” signale o energiji i prehrani, zbog čega slabi njihova sposobnost obnove. Zdrava prehrana i redovita tjelesna aktivnost mogu “resetirati” taj mehanizam i potaknuti prirodne procese popravka stanica, a sličan učinak pokazuju i lijekovi poput metformina i GLP-1 analoga, koji su izvorno razvijeni za liječenje dijabetesa i pretilosti, ali se danas istražuju kao potencijalni alati za produljenje zdravog života. Posebnu ulogu imaju mišići – osim što održavaju snagu i pokretljivost, oni šalju kemijske signale koji pozitivno djeluju na mozak, metabolizam i imunitet.
Danas se sve više pokazuje da se starenjem može upravljati – poput razine kolesterola ili šećera u krvi – a ravnoteža između znanstvenog napretka i svakodnevnih navika ostaje temelj dugog, zdravog i ispunjenog života”, objašnjava Sanya-Eduarda Kuzet, principal u zagrebačkom uredu BCG-a.
O ishodima zdravog starenja koliko i o načinima kako ih postići ljudi razmišljaju jednako često.
Najvažniji ciljevi uključuju održavanje fizičkog zdravlja i funkcionalnosti (29 posto), zdravu prehranu (25 posto), tjelesnu aktivnost (22 posto) i kvalitetan san (22 posto).
Pet koraka angažmana za dugovječnost
Pristup zdravom starenju nije jednak za sve – interes i namjera često ne vode djelovanju.
Boston Consulting Group identificira pet faza angažmana:
- Odbacivanje dugovječnosti – osobe koje žele živjeti bez brige o zdravom starenju
- Znatiželja o dugovječnosti – zdravo starenje ih zanima, no ne poduzimaju ništa po tom pitanju
- Proaktivno eksperimentiranje – pokušavaju, no ne znaju što uistinu funkcionira
- Individualna optimizacija – trude se i rade na zdravom starenju
- Pioniri holistike – educiraju se i svoj način života oblikuju prema zdravom starenju
Samo 12 posto ispitanika oblikuje stil života oko zdravog starenja. Oni koji su najviše angažirani kombiniraju dodatke prehrani, tehnologiju, usluge i prirodne metode te prelaze s reaktivnih na preventivne, podatkovno vođene strategije.
Geografske razlike pokazuju da tržišta u razvoju više koriste dodatke i prirodne lijekove, dok razvijena tržišta prednjače u uslugama mentalnog zdravlja i dijagnostici.
Iako 80 posto ljudi pokazuje pasivni interes za dugovječnost, samo trećina ispitanih poduzima konkretne korake.
Sustavi često nisu prilagođeni osobnim zdravstvenim ambicijama. Liječnici se suočavaju s manjkom vremena, rastućim troškovima i dužim listama čekanja, dok nove tehnologije ponekad dodatno poskupljuju skrb. Zdravstveni djelatnici su i dalje najpouzdaniji izvor informacija, iako često nemaju dovoljno vremena ili znanja za dugoročne ciljeve poput zdravog starenja.
Kuzet naglašava kako starenje stanovništva razvijenog svijeta ima dalekosežne socioekonomske posljedice, od mogućih nestašica radne snage do smanjenja produktivnosti, inovativnosti i domaće potražnje: “Hrvatska se suočava s istim trendom: već 2025. godine, više od 23 posto stanovništva imat će 65 i više godina, a do 2050. taj će udio porasti na gotovo trećinu populacije. To je snažan signal da zdravo starenje nije samo pitanje osobne odgovornosti, već i ekonomske održivosti društva”.
Ulazak u novu eru personalizirane skrbi
Platforme umjetne inteligencije djeluju kao osobni asistenti i pomažu ljudima da svoje ambicije preoblikuju u svakodnevne, izvedive korake. Primjeri uključuju Noom, Sondermind i Ovum, dok digitalizacija zdravstva i novi dijagnostički alati poput Vitract, Eternami i Fountain omogućuju personalizirane uvide i rano prepoznavanje zdravstvenih problema.
Alati umjetne inteligencije donose nove mogućnosti, ali i izazove. Povjerenje je ključno: 80 posto ljudi spremno je dijeliti osobne podatke za personalizirano iskustvo, no sigurnost i privatnost ostaju izazov. Nove tehnologije iskustvo mogu ojačati, a preporuke moraju uzeti u obzir i zdravlje i financijske mogućnosti korisnika.
Pet koraka “Ljestvice dugovječnosti” pruža mapu i priliku za inovacije. Potrošači traže personalizirane, proaktivne i znanstveno utemeljene pristupe, a ekonomija zdravog starenja je živa, ali fragmentirana.
Oni koji su potpuno angažirani pokazuju što je moguće: poduzimaju svakodnevne korake, traže pouzdane informacije i grade personalizirane rutine. Izazov je proširiti ovaj pristup i izgraditi sustave koji ga podržavaju, što zahtijeva individualne promjene i kolektivnu akciju. Napredak u AI, personalizaciji i medicini otvara nove mogućnosti, ali spajanje tih elemenata u primjenjive modele tek je počelo.
