HUP: Nužno je stvarati konkurentno i održivo poslovno okruženje koje će u Hrvatsku privlačiti dodatne investicije
U organizaciji HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika održan je tradicionalni Radni ručak, kojem je prisustvovao ministar financija Marko Primorac te gotovo 160 poduzetnika.
Glavne teme bile su fiskalna politika i porezno rasterećenje, digitalizacija poreznih procesa, poticaji za investicije te financijsko upravljanje u kontekstu makroekonomskih kretanja.
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mislav Balković naglasio je kako je potrebno u prvi plan staviti investicije u privatnom sektoru, kako bi u njemu stvorili snažni generator održivog gospodarskog rasta koji može ostvarivati visoke stope rasta u budućnosti.
“Da bismo osigurali investicije u privatnom sektoru, naše kompanije u prosjeku trebaju ostvarivati stope profitabilnosti koje su usporedive s onima koje ostvaruju naši EU konkurenti u istim sektorima. Također, nužno je stvarati i konkurentno i održivo poslovno okruženje koje će u Hrvatsku privlačiti dodatne investicije, kako strane tako i domaće, koje ima uravnoteženi rast dodane vrijednosti s jedne i cjelokupnih troškova poslovanja s druge strane, te povoljno i usporedivo ukupno porezno opterećenje na rad.
Takvo poslovno okruženje treba poticati i štititi domaće gospodarstvo hitnim prelaskom s horizontalnih intervencija socijalnog karaktera poput ograničenja cijena prehrambenih artikala za sve, na ciljane intervencije koje pomažu upravo onima koji je pomoć potrebna. Tome u prilog sigurno govore i golema povećanja kupovne moći i primanja zaposlenih u zadnjim godinama. Dobro je da idemo na uspostavu registra kućanstava jer je to dobar korak u pravom smjeru”, istaknuo je.
Dodao je da je potrebno maksimalno koristiti EU fondove da bi dodatno ojačali i otvarali domaće poticajne mehanizme i da bi kroz Zakon o poticanju ulaganja stvarali priliku da ubrzamo investicijski zamašnjak u privatnom sektoru.
Poručio je da je poslodavcima, kao i Vladi i sindikatima itekako interes nastavak rasta plaća, ali on mora biti održiv i mora biti pratiti produktivnost i dodanu vrijednost.
Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber istaknula je kako poduzetnici ne traže povlastice, nego jasan signal da se u Hrvatskoj isplati raditi, zapošljavati, ulagati i razvijati znanje.
“Taj se signal šalje poreznom politikom. Poduzetnici ne kritiziraju, već nude prijedloge koje vide kao najbolja rješenja, a u cilju produbljivanja partnerstva kako bismo brže realizirali zajednički cilj – dosezanje europskog standarda života i produktivnosti. Preduvjet za to je jedan od ključnih elemenata cjenovne konkurentnosti poput konkurentnijeg poreznog sustava, konkurentnijih cijena energenata, kao i konkurentniji investicijski poticaji koji između ostalog potiču stvaranje više dodane vrijednosti.”
Predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika Boris Antunović rekao je da u HUP-u zalažu za model oporezivanja dobiti u kojem se dobit ostvarena unutar prihoda do milijun eura oporezuje po stopi od 10 posto, a proporcionalni dio dobiti koja se odnosi na prihod iznad tog praga oporezuje po višoj stopi od 18 posto.
Istaknuo je da podržavaju Fiskalizaciju 2.0, ali je također izrazio zabrinutost.
“Smatramo da će donijeti državi jako dobre alate, no zabrinuti smo vezano uz uvođenje Fiskalizacije 1.0. Tražimo od Porezne uprave vrijeme jer mnogi mali i srednji poduzetnici nemaju organizacijske sposobnosti, nisu informatički obrazovani, trebat će nam neko vrijeme da uvedemo fiskalizaciju. Želimo biti sigurni da nećemo biti prekršajno sankcionirati zbog sitnica.”
Govoreći o Fiskalizaciji 2.0, ministar financija Marko Primorac poručio je da će važan dio poslovanja poslovnih subjekata sada biti digitaliziran, pri čemu se ukida cijeli niz obrazaca u izvještajnom sustavu, što bi trebalo rezultirati primjetnim administrativnim rasterećenjem. Istodobno, Porezna uprava dobiva mogućnost da sve dosadašnje koristi od praćenja transakcija u realnom vremenu u krajnjoj potrošnji prenese i na svoj radu u segmentu poslovanja među poduzećima.
Također, naglasio je kako Vlada istodobno mora stvarati poticajno okruženje za poslovanje, uklanjati administrativne prepreke, poticati investicije, jačati konkurentnost i podizati produktivnost kao ključ dugoročnog rasta, ali i da mora regulirati tržišta, osigurati pravedan i održiv porezni okvir, štititi potrošače, radnike i okoliš.
“Upravo zato, posljednjih desetak godina Vlada uporno inzistira na otvorenom, sadržajnom i konstruktivnom dijalogu sa svim dionicima gospodarstva. Taj dijalog uključuje poduzetnike, udruge poslodavaca, sindikate, predstavnike radnika, civilno društvo i lokalne zajednice, a posebno je važan institucionalni okvir kroz GSV, kao i brojne manje formalne, ali iznimno vrijedne prigode poput današnje. Razina komunikacije, međusobnog uvažavanja i partnerskog pristupa nikada nije bila kvalitetnija, a upravo ta otvorenost i spremnost na suradnju omogućuju nam da pravodobno prepoznamo izazove, oblikujemo bolje politike i zajednički gradimo stabilno i uključivo gospodarstvo koje može odgovoriti na globalne promjene“.
