HUP očekuje rast BDP-a u 2026. od 2,5 posto i inflaciju od oko pet posto. Poslodavci traže snažnije porezno i administrativno rasterećenje
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ocjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo u naredne dvije godine zadržati stabilan rast, no uz izražene rizike povezane s inflacijom, rastom troškova rada, slabljenjem konkurentnosti te pritiscima na održivost javnih financija. Prema procjeni HUP-a, hrvatski BDP u 2026. godini mogao bi rasti 2,5%, dok se prosječna stopa inflacije očekuje na razini od oko 5,0%.
HUP ističe da je rast hrvatskog gospodarstva i dalje potpomognut snažnim investicijskim kreditiranjem poduzeća, rekordnim korištenjem EU fondova, izvozom kapitalnih dobara te relativnom sigurnosnom pozicijom Hrvatske kao turističke destinacije. Istodobno, upozorava da bi dulja energetska kriza, nepovoljniji uvjeti financiranja, slabiji fiskalni impuls i pojačana geopolitička neizvjesnost mogli dodatno usporiti gospodarsku aktivnost u 2026. i 2027. godini.
“Hrvatsko gospodarstvo bilježi kontinuiran rast unatoč krizama bez presedana s kojima smo se suočili, čime potvrđuje svoju otpornost i sposobnost prilagodbe u izazovnim globalnim okolnostima. Da bismo nastavili rast i u konačnici dosegnuli standard Europske unije moramo ojačati konkurentnost naše ekonomije. Bruto profitabilnost našeg gospodarstva trenutačno je pod pritiskom, što otežava ulaganje u povećanje produktivnosti i kapitalne investicije.
U Hrvatskoj imamo i povijesno najveću razliku između prosječne plaće u javnom i državnom sektoru u odnosu na privatni sektor i ona sada iznosi gotovo 600 eura. Pritisak na rast cijene rada i visoki troškovi poslovanja okolnosti su koje usporavaju investicije, stoga trebamo rasteretiti poslovanje i dohodak od rada kako bismo osigurali uvjete za ubrzanje gospodarskog rasta u godinama pred nama“, izjavila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.
“Prema našim procjenama, inflacija će nakon prošlogodišnjih 4,4% u 2026. ubrzati na 5,0%, ponajprije zbog viših cijena energenata, daljnjeg približavanja cijena usluga prosjeku Europske unije te novih pritisaka na troškove proizvodnje hrane. Posebno ističemo da rast cijena hrane predstavlja važan inflatorni rizik, budući da hrana i bezalkoholna pića čine 21,8% potrošačke košarice u Hrvatskoj. U takvom okruženju smatramo kako je nužno izbjeći dodatno poticanje inflacije kroz preširoke slabo ciljane fiskalne mjere. U takvom kontekstu, potrebno je rezolutno odoljeti pritiscima na rast mase plaća u javnom sektoru i socijalne mjere prilagoditi ciljano kako dodatni fiskalni stimulans ne bi ‘dolijevao’ ulje na vatru inflacije“, izjavio je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.
HUP traži snažnije rasterećenje gospodarstva
Jedna od središnjih poruka HUP-a odnosi se na pad konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. HUP navodi da bruto profitabilnost hrvatskih tvrtki po zaposlenom stagnira te je 23% niža od prosjeka CEE regije i čak 50% niža od prosjeka EU. Udio bruto dobiti u BDP-u pao je na 33,5%, dok je udio ukupnih primanja zaposlenih porastao na 49,6% BDP-a, što smanjuje prostor za ulaganja i održiv rast plaća u privatnom sektoru.
Zbog toga HUP traži snažnije porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva, niže troškove energije za tvrtke te aktivnije poticanje investicija i produktivnosti. Poseban naglasak stavlja se na rasterećenje srednjih i viših plaća, kao i na mjere za zapošljavanje mladih, budući da je upravo kod mladih stopa zaposlenosti ispod prosjeka Europske unije. HUP procjenjuje da bi Hrvatska, po uzoru na najuspješnije članice EU, mogla smanjiti porezni klin za oko 10 postotnih bodova kroz promjene poreza na dohodak, ograničenje osnovice za zdravstveni doprinos i dodatne poticaje za mlade.
Na fiskalnom planu HUP upozorava da je Hrvatska blizu dostizanja kriterija proračunskog deficita od 3% BDP-a. Kao ključne razloge navodi snažan rast mase plaća, rast transfera stanovništvu te veća izdvajanja za obranu i zdravstvo. Istodobno, HUP podsjeća da je masa plaća u javnom sektoru porasla za 51% u tri godine, te da sukladno zadnjim procjenama druga najviša masa plaća u EU na razini od 13,5% BDP-a, i da bi nedostatak rashodne discipline mogao zemlju približiti Proceduri prekomjernog deficita.
U HUP-u ističu i pozitivne elemente poput kontinuiranog pada javnog duga ispod 60% BDP-a, a Standard & Poor’s nedavno je Hrvatskoj podigao kreditni rejting na razinu A. Hrvatska je i dalje među članicama EU s niskom i padajućom razinom javnog duga ispod 60% BDP-a, a ključna sidra za javne financije su očekivani ulazak u OECD i politička stabilnost, što podupire predanost reformama (uključujući prenošenje tereta s dohotka na imovinu) i pad primarnog deficita.
U međunarodnom kontekstu procjenjuje da će razvijena zapadna gospodarstva u 2026. usporiti rast. U euro području HUP očekuje rast od svega 0,6%, a u Njemačkoj svega 0,5%. Naime, procjenjuje se da se u energetskom šoku koji podiže prosječnu stopu inflacije za jedan postotni bod, izgledi rasta u euro području u 2026. smanjuju za 0,5-0,75pb, uz odgodu monetarnog popuštanja i slabija ulaganja. Nasuprot tome, SAD bi trebao ostati otporniji, uz očekivani rast od 2,4%, zahvaljujući investicijama, reindustrijalizaciji, fiskalnim poticajima i ulaganjima u umjetnu inteligenciju. HUP također upozorava da carine, geopolitika i energetski rizici i dalje stvaraju visoku volatilnost na tržištima roba.
Ključna pitanja za ESB su potencijalni sekundarni učinci rasta cijena energenata koji bi mogli dodatno potaknuti temeljnu inflaciju, jer dulji rat nedvojbeno ubrzava njezin značajan rast. U osnovnom scenariju očekujemo da će ESB provesti dva preventivna podizanja referentne depozitne stope, a prije nego ponovo smanji kamatne stope u 2027.
Zaključno, HUP predlaže cjelovit paket mjera usmjeren na jačanje produktivnosti kroz smanjenje troškova poslovanja i poticanje ulaganja. Ključno je smanjiti porezno opterećenje rada, osobito za srednje i više plaće, te istodobno širiti poreznu bazu i jačati mjere za zapošljavanje mladih i razvoj vještina kroz obrazovni sustav usklađen s potrebama tržišta rada.
Uz to, naglašava se potreba za smanjenjem parafiskalnih nameta, deregulacijom i restrukturiranjem državne administracije i poduzeća, kao i za uvođenjem ciljanih energetskih subvencija i nižih troškova energije kako bi se povećala konkurentnost industrije te omogućila njena modernizacija. Rast produktivnosti treba dodatno potaknuti kroz jače investicije, učinkovitije korištenje EU fondova, afirmaciju kategorije srednje kapitaliziranih tvrtki u financiranju EU fondovima u korist programa s većim razvojnim otiskom i općenito njihovu integraciju u globalne lance vrijednosti.
